Živimo u vremenu koje nam možda donosi četvrtu industrijsku revoluciju koja će se zasnivati na digitalnoj transformaciji u nekoliko relevantnih i povezanih segmenata kao što su internet stvari (IOT – internet of things), rješenja u oblaku, mnogo API-ja, 3D ispis, ‘big/open data’, umjetna inteligencija, dronovi, vozila bez vozača i sl., a koji bi zajedno mogli promijeniti budućnost. Gradovi sigurno nisu imuni na to i započeli su svoju digitalnu preobrazbu koja obuhvaća navedene segmente. Ti tehnološki segmenti trebali bi im omogućiti da unaprijede svoje usluge za građane i tako postanu konkurentni za zadržavanje novih talentiranih naraštaja i privlačenje drugih talenata na osnovi kvalitete usluga koje grad pruža i življenja.
Uzmemo li u obzir neke od segmenta koji su u domeni gradova kao što su promet, izvori (vodni i energijski), zdravlje, obrazovanje, turizam, uprava, jasno je da se može znatno iskraćiti i promijeniti stvari nabolje unapređenjem usluga uporabom pametnih tehnologija i rješenja. Prave pametne tehnologije i rješenja usredotočuju se na stvarne potrebe građana i smatraju se doista korisnim, građanima omogućuju da sami uvide da im neka usluga donosi korist, nisu komplicirani za uporabu i dugoročno mijenjaju ponašanje građana, skalabilni su i mogu se upotrebljavati na različitim razinama (mali segmenti ili cijeli gradovi), uvijek su dostupni.
U vezi s tim segmentima u kojima grad treba osigurati što kvalitetniju i učinkovitiju uslugu za građane pokušat ćemo prikazati što su učinili neki gradovi u svijetu i koje su mogućnosti dostupne.
Pametno mobilnost: U današnje doba sve veće popularnosti gradova promet je jedan od goručih problema s kojima se bore. Da bi tome doskočili, počeli su definirati pametnu urbanu mobilnost koja podrazumijeva uporabu tehnologija i senzora tako da se prometom upravlja dinamički, pametnim semaforima i aplikacijama koje u stvarnom vremenu informiraju putnike o zagušenju prometnih pravaca i mogućim rutama kojima se putnici mogu koristiti. Tu je i integrirani promet koji putnicima koji se koriste javnim prijevozom također u stvarnom vremenu omogućava uvid u stanje svih vrsta prometa (autobusi, tramvaji, metro, taksiji, bicikli) i donošenje odluke o tome koju će upotrijebiti za nastavak putovanja. Na traženje parkirnoga mjesta građani također svakodnevno troše mnogo vremena. Neki gradovi unaprijedili su to tako što su, osim u garaže, na ulice postavili senzore koji u stvarnom vremenu vozačima javljaju gdje mogu pronaći parkirno mjesto, a u nekim čak definiraju cijene parkiranja ovisno o zauzetosti.
Pametno upravljanje resursima: Kad govorimo o resursima kao što su voda, struja, otpad, zrak i slično, a koje građanima pruža grad i kojima upravlja te za koje je odgovoran, mnogo gradova uvidjelo je potencijal koji pružaju tehnologije u kontekstu unapređenja usluga i smanjenja troškova povezanih s njima. Naime, neki gradovi izračunali su koliko se vode troši na putu do krajnjega korisnika i shvatili da se pri zamjeni infrastrukture u cijevi mogu ugraditi senzori koji će u budućnosti moći javiti na kojemu je mjestu poknuće i osiguravati pravodobno reagiranje. Isto tako, pametna mreža i pametna brojila omogućavaju udaljena očitanja i učinkovito upravljanje priključcima. Osvrnom li se na segment javne rasvjete, može se uočiti da se u tome znatno iskraćilo u uvodenju LED tehnologije, koja troši manje energije. Mnogo je gradova uvelo i napredna rješenja koja reguliraju i smanjuju potrošnju električne energije dok nema prometa ili građana. Također, pogledamo li segment otpada, vidimo trend u kojem se, također senzorski, upravlja time kad će vozila čistoće prikupljati razvrstani otpad jer im pametni kontejneri javljaju kad su popunjeni 80-ak posto pa se tek onda određuju rute prikupljanja.
