Erste Bank: Pokrenut projekt ‘IT Lab’

Na Rudarsko geološko-naftnom fakultetu u Zagrebu održana je treća međunarodna energetska konferencija ASEC 2016. (Annual Student Energy Conference 2016) u organizaciji udruge SPE.ZG, domaćega studentskog ogranka Svjetske udruge naftnih inženjera (SPE). U tri dana okupila je studente, mlade stručnjake i goste predavače iz različitih dijelova svijeta koji su se dotaknuli mnogih zanimljivih tema.

Na otvorenju su naftni stručnjaci Davor Štern, Pavle Uroda, Željko Belošić i Zdenko Dvoršak pod moderatorskom palicom dekana RGN-a Igora Dekanića raspravljali o prednostima i nedostacima vađenja plina i nafte iz Jadranu. Složili su se da nam treba ‘offshore’ eksploatacija ugljikovodika, ali s pomoću suvremenih tehnologija i prema najstrožim sigurnosnim propisima jer bi svaki propust mogao imati katastrofalne posljedice za turizam, koji je temeljni kamen domaćeg ekonomije.

– Moramo biti vrlo oprezni. Protiv sam eksploatacije nafte, ali ne i plina – istaknuo je Štern, uz objašnjenje da bi bilo kakva nezgoda pri vađenju nafte imala katastrofalne posljedice za zatvoreni sustav poput Jadranu. Upozorio je na to da morske struje cirkuliraju tako da bi naši propusti najviše pogodili talijansku obalu, ali nama prijeti opasnost od Crne Gore i Albanije koje bi se mogle povesti za našim primjerom i početi bušiti u svojim teritorijalnim vodama, a onda bi eventualne kalvarije izravno pogodale naš dio obale.

– Ne možemo im reći: ‘Mi to smijemo raditi, ali vi ne smijete.’ Općenito smatram da nije pametno temeljiti ekonomiju samo na jednom resursu, pa tako ni na fosilnim gorivima – poručio je Štern i dodao da se i uz najbolju regulativu uvijek može dogoditi ljudska pogreška. S njim se složio Belošić naglasivši kako se u utrci za profitom događaju propusti koji mogu imati nesagledive posljedice.

– To je problem s kojim se treba suočiti, ali mi smo energetski siromašni pa moramo biti sretni zbog potencijalnih izvora u Jadranu – rekao je. Uroda se požalio kako nema čvrstih brojki i mjera domaćeg vlasti, zbog čega pati razvoj naftne industrije.

– Ne znaju se potencijalne prednosti ni prednosti bušenja u Jadranu. Vjerujem da imamo goleme potencijale, no prijetnje su realne i ozbiljne. Još nema tehnologije kojom bi se mogla očistiti sjeverna obala našeg mora u slučaju izlijevanja nafte, a riječ je o najvećem izvoru ove zemlje – istaknuo je. Dvoršak je naglasio da imamo nuklearu 30 kilometara od granice i da, bez obzira na turizam, mnoge zemlje iskorištavaju svoje energetske potencijale. Vladina je dužnost uvesti pravila i zaštititi građane – rekao je Dvoršak.

‘Offshore’ eksploatacija ugljikovodika potrebna je, ali s pomoću suvremenih tehnologija i prema najstrožim sigurnosnim propisima jer bi svaki propust mogao imati katastrofalne posljedice za turizam.