Home / Lifestyle i trend / Imamo model za sretniji i zdraviji život Bečana

Imamo model za sretniji i zdraviji život Bečana

Beč je danas jedan od najboljih primjera uspješnoga pametnoga grada, a jedan od ljudi koji stoje iza toga uspješnog projekta je urbani planer Renato Gherghinescu. Na čelu je ICT sektora projekta ‘Smart Cities Wien’, zadužen je i za online komunikaciju, a govorit će i na Liderovoj konferenciji ‘Smart Cities 2016’. Pametan grad je za Gherghinescu progresivan model kojim bi svojim žiteljima trebao osigurati sretniji i zdraviji život.

Kako je koncept pametnoga grada unaprijedio Beč kad govorimo o kvaliteti života, arhitekturi i njegovoj popularnosti u svijetu? ‘Smart City Wien’ projekt je grada Beča koji je ubrzao razvoj, osvremenio arhitekturu grada te proširio njegovu popularnost diljem svijeta. Riječ je o dugogodišnjem projektu koji se bavi svim segmentima života; poslom, zabavom, izlascima. Njegova temeljna zadaća jest da infrastrukturu, energetiku i mobilnost najdjelotvornije uključi u sve aspekte urbanog razvoja grada. Sve smo to postigli upotrebom najnovije tehnologije u simbiozi s visokim ekološkim standardima i visokim pragom socijalne osviještenosti, a iznimno nam je važna interakcija s građanima.

Kako će razvoj pametnih gradova promijeniti naš svakodnevni život? Temeljna zadaća svakoga pametnoga grada treba biti konstantno moderniziranje kako bi se smanjila nepotreba potrošnja energije i emisija štetnih plinova, a da to ne utječe na troškove i mobilnost građana. Odgovorno korištena inteligentna i inovativna rješenja te održiva upotreba resursa čine ‘pametan grad’. Naša inicijativa u sebi sadrži sve teme dugoročno važne za budućnost Beča. Nova, praktična tehnologija, svi njezini sustavi i koncepti, daje odgovore na izazove koje donosi sutrašnjica. ‘Pametni grad’ progresivan je model koji nudi odgovor na težnje građana Beča za boljom kvalitetom života, ekološkom održivošću grada, kao i njegovom boljom povezanosti. On će pridonijeti boljitu cjelokupnog stanovništva. Da bi se postigla željena transformacija potrebna je kooperacija s gradskom upravom, kao i gospodarstvenicima koji djeluju na tom području. Fokusiranje na regulaciju tehnoških smjernica u gradu, kao i integracija svih građana, industrije, istraživača i poslovnih kompleksa Beča esencijalne su stavke za implementaciju ‘pametnih rješenja’.

Na kojim ste projektima još radili? TINA Vienna GmbH glavni je centar preko kojega transferiramo tehnološka rješenja i provodimo ih u praksu. U funkciji je od 2012. Kao najvažnije projekte kojima sam se bavio naveo bih ‘The Citizens solar power plant’, ‘asperm Vienna’s Urban Lakeside’ te ‘DigitalCity.Wien’. Prvi od navedenih građanima Beča omogućuje da investiranjem sudjeluju u stvaranju platforme za obnovljivu energiju. Danas imamo 22 takva solarna postrojenja diljem Beča, a bit će ih još više. ‘Urban Lakeside’ prostire se na 240 hektara te je jedan od najvećih europskih urbanih projekata te vrste. Umjetno jezero pridonijet će kvaliteti življenja u gradu. Bit će završeno do 2028. na sjeveroistoku grada, a njegovom gradnjom 20.000 ljudi dobit će novo mjesto za život. Zahvaljujući jezeru stvorit će se i 20.000 radnih mjesta. Projekt ‘The DigitalCity.Wien’ počeo je 2014. kao neprofitna inicijativa kako bi se ojačala svijest o važnosti IT sektora. Njegova glavna funkcija danas je promocija važnosti digitalne pismenosti u društvu, kao i promocija žena u IT sektoru. On služi i kao platforma za izmjenu ideja i suradnju između IT stručnjaka i građana Beča.

Imate li kakvih iskustava s Hrvatskom? Za sada smo surađivali samo na jednom projektu koji je uspješno završen. Riječ je o ‘Tehničkoj pomoći za Master plan Nove luke Sisak’. Projekt je završen 2013., vrijedan je 1,43 milijuna eura te pridonosi razvoju riječnog prometa na plovnom putu rijeke, a važan je za budući razvoj Siska, Sisačko-moslavačke županije te zagrebačke regije. Osim toga ne znam previše o hrvatskim implementacijama pametnih rješenja te se zbog toga veselim sudjelovanju na Liderovoj konferenciji.