Ministre Butkoviću, preispitajte Pravilnik o sigurnosti željeznice!

U prijelaznim je odredbama Pravilnika određeno da tehničke uvjete u započetim željezničkim projektima postavljaju projektantske kuće. To ne jamči sigurnost prometa.

Pravilnik o tehničkim uvjetima za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni željeznički infrastrukturni podsustav, koji je lani u rujnu donijelo Ministarstvo prometa, primjer je kako sami umanjjuju stupanj sigurnosti prometa, ali i, ako hoćete, ne štitimo domaće tvrtke od strane konkurencije.

U prijelaznim odredbama (čl. 87. st. 2.) piše: ‘Na projekte koji su prilikom stupanja na snagu ovoga Pravilnika u fazi projektiranja, ili ugradnje, te za koje je pokrenut postupak izdavanja propisanih dozvola i odborenja primjenjivat će se tehnički uvjeti navedeni u pripadajućem izvedbenom projektu.’

Kako je moguće da umjesto države koja pokreće projekte tehničke uvjete postavlja netko tko je izravno zainteresirana strana u projektu? U Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture vele da svaki ‘izvedbeni projekt izrađuje neovisna projektantska kuća koja nije izravno zainteresirana strana u projektu’. Međutim, direktor tvrtke Alpro Zvonimir Viduka kaže da ‘kolo vode projektna kuća i isporučitelj opreme’, što znači da bi država trebala barem pod povećalom promatrati izradu izvedbenog projekta. No praksom je pokazala da projektna tvrtka sama procjenjuje koji su certificirani signalno-sigurnosni proizvodi najbolji. Budimo realni, privrata će projektantska kuća mnogo lakše pogodovati nekom proizvođaču nego što bi to učinili državni službenici koje bi se moglo lakše uloviti u mutnim radnjama kad bi država postavljala uvjete. U Ministarstvu kažu da to nije lako riješiti. – Do stupanja na snagu Pravilnika nisu postojali propisani tehnički uvjeti, pa se zbog načela zabrane retroaktivne primjene propisa tehnički uvjeti mogu primjenjivati tek od njegova donošenja – kažu u Ministarstvu. Iako Viduka ne osporava potrebu postojanja prijelaznih odredbi, smatra da bi radi korektnije tržišne utakmice, ali i zbog sigurnosti željezničkog prometa, članak 87. Pravilnika trebao glasiti ovako: ‘Uređaji koji ne udovoljavaju ovom Pravilniku moraju se zamijeniti najkasnije prilikom prve rekonstrukcije ili obnove.’

Mislimo da je to korektan prijedlog kojim bi se premostio problem retroaktivnosti. Za nas je mnogo važnija sigurnost željezničkog prometa i itekako treba paziti koje certifikate nude pojedini proizvođači signalno-sigurnosne opreme. Naime, certifikat A dodjeljuje neovisno certifikacijsko tijelo, a certifikat B tvrtka ovisna o proizvođaču (zapravo, njegova tvrtka kći). U dosadašnjim natječajima za projekte željezničke infrastrukture nije bilo važno imali netko certifikat A ili B, uvjet je bio samo certifikat, što otvara mogućnost instaliranja uređaja lošije kvalitete i ugrožavanja prometa. – U prepisici koju sam imao u listopadu s pomoćnikom ministra Igorom Cigulom on je rekao da će uređaje koji su ugrađeni certificirati neovisno tijelo. Međutim, trebali su biti certificirani prije ugradnje ili tijekom izvedbe radova, a ne na kraju – smatra Viduka. Kao primjer navodi Glavni kolodvor Zagreb na kojem signalno-sigurnosni uređaji, iako imaju certifikat B, još nisu u punoj funkciji. Da su odredbe Pravilnika bile preciznije i u korist sigurnosti prometa, takvo što ne bi se dogodilo. Zato ministru Olegu Butkoviću poručujemo da ponovno pokrene raspravu o izmjenama i dopunama Pravilnika kako bi država ipak stvorila uvjete za sigurniji željeznički promet.

Zvonimir Viduka veli kako sporni Pravilnik, nakon što je donesen lani u rujnu, još nije notificirala Europska agencija za željeznice (ERA), što potiče sumnju da sadržava nepravilnosti. Doista, iako vjerujemo da je biorakcija Europske unije pretrpana, malo je previše da već šest mjeseci nema nikakvog odgovora iz ERA-e. U Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture potvrdili su nam da je Pravilnik ‘prijavljen u bazu podataka NOTIF-IT Europske agencije za željeznice 9. studenoga 2015. pod brojem HR-S-7892 te se nalazi u postupku predevaluacije ERA-e’. Ne kažu koji je razlog tolikoga čekanja, no ističu da postupak predevaluacije nije javno dostupan. U svakom slučaju, bit će zanimljivo vidjeti što će reći u ERA-i, tj. treba li Pravilnik doraditi kako bi se poboljšala sigurnost prometa na željeznici.