Urbana mobilnost vozi u šestoj brzini

U gradovima diljem svijeta prometne gužve jako utječu na mobilnost građana i kreiraju velike troškove koji proizlaze iz vremena utrošenog na putovanje i uvelike utječu na emisije štetnih plinova. Navedeno kreira problem i urbanim planerima koji, da bi na tradicionalan način riješili navedeni prometni problem, moraju kreirati novu infrastrukturu, koja je vrlo skupa i treba mnogo vremena za njezinu izgradnju. Gradovi su počeli razmišljati na netradicionalan način i pokušavaju tom problemu doskočiti upotrebom novih prometnih modela koji podrazumijevaju kombiniranje različitih vidova prometa te korištenjem dostupnim informacijama koje bi putnicima trebale olakšati odluke o načinu putovanja.

Navedeno potiče neke nove trendove u segmentu pametne urbane mobilnosti. Prvi od njih je masovna konektivnost, koja se odnosi na povezanost raznih tipova prometala i ostalih relevantnih dionika na način da u stvarnom vremenu dobivamo sve relevantne informacije, od toga gdje se trenutačno nalazimo, kako nam je najbrže i najjednostavnije doći do mjesta na koje smo se zaputili, jesu li se na trasi našeg putovanja možda dogodile neke nesreće i hoćemo li zbog toga kasniti, kada dolazi sljedeći tramvaj/vlak/autobus i sl. Razvoj tehnologije i uređaja koji kreiraju velike količine podataka (IOT – internet stvari) danas omogućuje povezanost brojnih uređaja, njihovu konstantnu komunikaciju i prikupljanje velikih količina podataka koji se onda mogu upotrijebiti za pružanje relevantnih informacija osobama koje putuju.

Proizvođači automobila također su se priključili navedenom pokretu gdje se u nove automobile ugrađuju tehnologije koje omogućuju vozilima da međusobno komuniciraju i na taj način sprječavaju ljudske pogreške i nesreće te informiraju druge dionike o potencijalnim opasnostima. Masovna konektivnost već kreira nove načine maksimiziranja postojećih prometala i infrastrukture, što onda pozitivno utječe na financijski trošak prometa svakog pojedinca i kreira koristi za društvo.

Dinamičko kreiranje cijena danas nam je omogućeno uz pomoć naprednih tehnologija i podataka koje posjeduju na način da u stvarnom vremenu upravljamo cijenama prijevoza, a na osnovi varijabli kao što su: vrijeme u danu, trenutačna gužva, brzina, zauzetost prometala, kreiranje emisija stakleničkih plinova, ruta kojom se putuje i sl. Na taj način gradovi mogu poticati putnike na korištenje različitim načinima prometa omogućavajući pametnu urbanu mobilnost. Iako dinamičko kreiranje cijena može zvučati kao daleka budućnost, neki od gradova već ga upotrebljavaju za parkiranje, gdje se ovisno o trenutačnoj zauzetosti parkirnih mjesta u pojedinom bloku grada kreira cijena i putem mobilnih uređaja dostavlja vozačima koji traže mjesto, zajedno s podacima o njihovoj zauzetosti.

Usredotočenost na putnika još je jedan važan trend. Bitna je značajka današnjeg prometa ta što se danas mnogo putnika koristi osobnim vozilom jer se na taj način osjećaju najsigurnije da će imati mjesto, komfor i stići na željenu lokaciju na vrijeme. No dolaskom novih tehnologija stvari se mijenjaju i novi trendovi ukazuju da brojni gradovi implementiraju usluge koje u centar svega stavljuju putnika i njegove potrebe, a sve putem aplikacija i pružanjem relevantnih informacija u stvarnom vremenu.

Integriranost je ono što čini razliku kada je u pitanju pametna urbana mobilnost. Gotovo uvijek, da bi došao s lokacije A na lokaciju B, putnik se mora koristiti s više načina prometa, koji bi trebali biti maksimalno integrirani i u realnom se vremenu prilagođavati situaciji (npr. brojači putnika na postajama i u prometalima te prilagodba broja prometala) te osigurati kontinuitet usluge pružanjem pravovremenih informacija putniku kako mogao donijeti najbolju odluku o tome kojim će se prometalom koristiti na svome putovanju. Postoji nekoliko interesantnih scenarija budućnosti kada je u pitanju pametna mobilnost, od kojih neki više i nisu scenariji već realnost.

Internet automobila (Internet of Cars) koncept je gdje će postojati vozila bez vozača koja će dolaziti po nas na poziv putem aplikacije, koja će biti personalizirana samo za nas i gdje ćemo biti povezani sa svime s čime želimo dok putujemo. Vozilo će samo odabirati rutu s najmanje prometa i na kojoj će potrošiti najmanje energije, jer već će se naravno voziti na alternativna goriva koja ne emitiraju stakleničke plinove. Putovat će u automatiziranim kolonama i izvoditi kalkulacije tko je sljedeći putnik kojeg treba prevesti. Internet automobila mogao bi napraviti revoluciju u pametnoj mobilnosti jednako onoj koju su pametni telefoni kreirali u industriji telefona.

Dinamičko plaćanje usluge prijevoza, koje se zasniva na izvješćivanju putnika u stvarnom vremenu o bitnim parametrima koji su presudni kod donošenja odluka o putovanju, gdje će onda sami moći odabrati optimalan način putovanja (tip prijevoza), koji će ih dostaviti na željenu lokaciju (destinaciju) u vremenskom okviru (vrijeme) imajući u vidu doživljaj (kvaliteta usluge) i vrijednost (cijenu) koju moraju platiti za navedenu uslugu. Na taj način putnik će donijeti odluku o vlastitom putovanju, a pružatelj usluge moći je naplatiti prema stvarnim troškovima i ostalim parametrima koji utječu na cijenu usluge. Navedeni model na neki se način već upotrebljava u nekolici svjetskih gradova.

Socijalno umreženi prijevoz model je koji se zasniva na kombiniranju različitih tipova prometala povezanih sa socijalnim mrežama i app-ovima gdje putnik svoje odluke o načinu i tipu prometala donosi na osnovi informacija iz socijalnih mreža i aplikacija, koristeći se grupama, dosadašnjim iskustvima, aplikacijama za izračun cijene troška putovanja, za izračun potrebne tjelesne aktivnosti i sl. Navedeno će zasigurno biti preferirani model za milenijce i Y generaciju te ostale generacije koje dolaze. Promet za deset godina zasigurno neće nimalo nalikovati današnjem, nego će se primjenjivati kombinacije spomenutih modela koji će zajedno tvoriti pametnu urbanu mobilnost.