ZAJEDNO RASTEMO GLOBALNO

Grupacija Smart Alliance for Smart City nastala je spontano, kao želja proizvodnih tvrtki kao što su Dok-ing, Ducati komponente, Penta i UTE jer svaka u svojim segmentima proizvodi pametna rješenja koja su već uvedena u pojedine hrvatske gradove: primjerice, sustavi najma električnih i mehaničkih bicikala Go2bike u Umagu, Rijeci, Koprivnici, Čakovcu i Puli; primjena City Carda i Buscarda u gradu Rijeci, koji danas ima više od 80.000 korisnika, utemeljen je na RFID tehnologiji te istodobno funkcionira kao identifikacijski dokument za ostvarivanje gradskih prava, ali i kao platna bankovna kartica; projekt uvođenja 180 električnih bicikala Ducati FreeDuck 2 u poštanski promet diljem Hrvatske te projekt uvođenja električnih autobusa u grad Koprivnicu.

Namjera grupacije SASC jest ujedinjenje njihovih proizvoda koji će novom sinergijom stvoriti rješenja održivog razvoja krojena po mjeri pametnih gradova. U tom smislu grupacija razvija nekoliko novih projekata kao što su fotonaponske nadstrešnice koje napajaju stanice s električnim biciklima i električnim skuterima, a u većim sustavima moguće je napajati i električne automobile, pri čemu svime upravlja pametni pilon na kojemu se mogu naplaćivati utrošena energija, parkiranje te usluge uporabe električnih bicikala i skutera. Nadalje, sve se informacije o sustavu prenose na server. Među ostalim, prenose se i one o kvaliteti zraka koju mjere bicikli i skuteri te informacije o zauzetosti parkirnih mjesta za automobile, pa imatelj pametne aplikacije u svojem automobilu može vidjeti slobodno parkirno mjesto, rezervirati ga i GPS navigacijom doći do njega.

Na biciklima i skuterima nalazi se tablet s aplikacijom koja omogućuje registraciju korisnika, otključavanje bicikla ili skutera i GPS vođenje do određene lokacije. Električni bicikli i skuteri mogu biti zaključani i izvan stanice, odnosno nadstrešnice, tako da se uporabom mobilne aplikacije mogu pronaći slobodna vozila i također rezervacijom čekati korisnika koji onda ili tabletom na vozilu ili mobilnom aplikacijom otključava i upotrebljava bicikl ili skuter.

P o uređima gradskih uprava diljem svijeta traži se odgovor na pitanje kako osigurati održivi razvoj gradova. Bar ondje gdje se razmišlja imalo dugoročno. Scenariji su različiti, no cilj je isti – samoodrživost. Jedni održivi razvoj vide u pametnoj demografskoj politici, drugi u očuvanju prirodnog i kulturnog bogatstva, no većina pojmove samoodrživosti i pametnih gradova vidi u uporabi tehnologije. S druge strane, gradovi se moraju uhvaćiti ukoštanac s rješavanjem mnogo urbanih izazova kako bi osigurali pametan i održiv rast, a to uključuje iskorištavanje punoga potencijala ICT tehnologije, osiguranje čišćeg okoliša i lakši pristup javnim uslugama, razvoj pametnog i čišćeg urbanog prijevoza itd.

U svijetu postoje različiti primjeri gradova koji su daleko odmaknuli u osuvremenjavanju, opamećivanju i postizanju višeg ili nižeg stupnja samoodrživosti. Prema podacima Centra za ekonomsku i poslovna istraživanja, u samoodrživosti vode europski gradovi, posebno Frankfurt i London. Slijede azijski tigrovi Seul, Singapur i Hong Kong te Kopenhagen, Amsterdam, Rotterdam, Berlin i Madrid. Indeks samoodrživosti uzima u obzir tri kriterija: društveni, okolišni i ekonomski.

U Hrvatskoj je samo nekoliko gradova snažnije zakoračilo u tom smjeru, no njihov se broj povećava. Duga Resa jest grad koji bi malotko nazvao razvijenim, no iako je od nekad industrijskoga grada u koji su se ljudi doseljavali postao suprotno, ondje pokušavaju pronaći inovativan model razvoja. Uvođenjem javnoga gigabitnog interneta, najbržega u Hrvatskoj, žele ponajprije povećati kvalitetu života građana (s pomoću pružatelja javnih usluga), a Gpointom, projektom upravljanja poduzetničkom i inovacijskom infrastrukturu, pridonijeti razvoju gospodarstva šireg područja i za postojeće tvrtke i za startupove.

Želimo da Duga Resa kao ruralno područje ponovno postane mjesto u koje će se ljudi doseljavati. Imamo konkretnu viziju gdje želimo biti za 10 do 20 godina, a osim vizije imamo potrebnu količinu hrabrosti i znanja te vrhunske partnere da taj cilj i ostvarimo – kažu u Dugoj Resi Smart Cityju čiji je partner na tom projektu tvrtka Ruđer inovacije u vlasništvu Instituta ‘Ruđer Bošković’. Radi se i na drugim projektima koji bi trebali pridonijeti samoodrživosti grada. Provodi se projekt dobivanja električne energije iz obnovljivih izvora koja bi trebala višestruko zadovoljavati javne potrebe (javna rasvjeta i sl.) i planira ostvariti energetsko-klimatski paket EU do 2020.

Dubrovnik i Koprivnica među hrvatskim su gradovima koji se najviše fokusiraju na rješenja koja vode do statusa pametnoga grada. U Dubrovniku je tako nedavno u suradnji s HT-om počeo najveći pilot-projekt pametnoga grada u Hrvatskoj, vrijedan više od 1,5 milijuna kuna. Zahvaljujući tom projektu koji je u funkciji od 15. ožujka 2016. Dubrovnik će i službeno postati prvi inovacijski, testni, razvojni, ali i prodajni HT-ov Smart City centar. Građanima i mnogim turistima bit će znatno olakšano snalaženje, a unaprijedit će se i prometna sigurnost i energetska učinkovitost grada.

Prema Strategiji razvoja pametnoga grada Dubrovnika, definirano je izvođenje projekta ‘Smart City Dubrovnik’ u više manjih međusobno povezanih projekata koji mogu funkcionirati i samostalno, kao odvojene cjeline. DURA trenutačno koordinira izvedbu prvih pilot-projekata koji će biti izvedeni na već dogovorenim lokacijama. U fazi provedbe jest projekt ‘Smart Parking’ čiji je cilj s…