ZERO HOURS

Europska unija ulaže znatan novac kako bi lokalne samouprave i države postale pametne. Osim pametnoga grada u posljednje vrijeme sve većeg maha uzima i pametna uprava. O primjeni ‘pametnoga’ u Hrvatskoj razgovarali smo s Dejanom Gambinom, članom Uprave tvrtke Coin.

Ulaganje u pametno sasvim se sigurno isplati, čemu je dokaz i ogroman novac koji EU ulaže u pametne gradove. No pametno ne mora nužno biti i skupo, posebno u području pametnih usluga, odnosno usluga za Pametnu upravu. Naime, danas se većina softvera nudi kao usluga u oblaku. Takva je usluga za korisnika vrlo isplativa jer pretplatom plaća samo ono čime se koristi i onoliko dugo koliko se koristi. Nema ulaganja u infrastrukturu, licencije, hardver, softver, održavanje i sl., a često je dovoljno uložiti minimalan napor i otvoriti svoje podatke. Otvaranje podataka potiče ekonomski razvoj i inovativnost, povećava transparentnost i odgovornost te omogućava snažnije uključivanja građana u procese donošenja odluka, a to izravno pridonosi povećanju kvalitete njihova života. Činjenica je da je objavom portala otvorenih podataka pri Ministarstvu uprave učinjen određeni iskorak. Na portalu je dostupno mnogo skupova podataka u strojno čitljivom obliku, uglavnom od državnih tijela i Grada Zagreba. Na takvim smo podacima razvili naš alat CROračun. Osnovni je izvor podataka za CROračun baza podataka Ministarstva financija o ostvarenju proračuna svih gradova, općina i županija u RH.

Postoji tzv. indikator PSI koji mjeri status otvorenih podataka i ponovne uporabe informacija u javnom sektoru na razini EU. Nakon objave portala otvorenih podataka taj je indikator za Hrvatsku znatno porastao i svrstao je na sredinu ljestvice od 28 država članica EU. Hrvatska je također izmijenila svoj zakonodavni okvir u skladu s najnovijim izmjenama direktive EU (direktiva o tzv. ponovnoj uporabi informacija javnog sektora). Pomaci su vidljivi, ali još uvijek premali da bi se uopće približili razvijenim državama, a najveću zapreku vidim u nedovoljnoj razini osviještenosti čelnika državnih i javnih uprava na svim razinama o enormnoj koristi od otvaranja podataka za razvoj zajednice u kojoj djeluju.

Projekte razvijamo na platformi za podatkovnu integraciju, analitiku i vizualizaciju dataSimplified. U pozadini je robustan sustav poslovne inteligencije sa svim elementima koji takav sustav čine (podatkovna integracija, analitika, reporting, dashboardi itd.). Sustava je u tome da se prikuplja velika količina neorganiziranih podataka iz različitih izvora. Ti se podaci transformiraju u smislene informacije te putem raznih unificiranih i lako čitljivih izvještaja, interaktivnih tablica i grafova pružaju korisniku kristalno čistu podlogu za odlučivanje ili informiranje. CROračun i PROračun zgotovljeni su alati. Samo preuzimamo nove podatke i njima ažuriramo postojeću bazu. Kod CROračuna su to podaci na razini Hrvatske i vezujemo se na portal otvorenih podataka, a kod PROračuna na razini jednoga grada i vezujemo se uglavnom na export iz računovodstvenih softvera.

Ova je tehnologija upravo tako razvijena da je svatko razumije i da je svakoj, i najmanjoj lokalnoj jedinici cjenovno prihvatljiva. Međutim, ponovno naglašavam, svaki grad bit će spreman za uvođenje tehnologije u onom trenutku kad bude spreman otvoriti svoje podatke. Namjeravamo održavati radionice i educirati o važnosti otvaranja podataka te tome koliki se učinci postižu otvaranjem podataka.

U posljednjih godinu dana u Udruzi gradova uočili su trend ubrzanja smart city inicijativa u gradovima. Željko Turk, predsjednik Udruge gradova i gradonačelnik Zaprešića, otkriva da se te inicijative kreću od strateškog planiranja razvoja pametnoga grada do izravnih investicija u gradska aplikativna rješenja ili nabavu komercijalnih smart city usluga koji vode stvaranju pametnoga grada. Objašnjava kako se gradovi uključuju u inicijative za razvoj pametnih gradova.

Nedavno su pokrenute i investicije u infrastrukturna rješenja kao što su superbrze lokalne pristupne mreže ili integracija raznih senzora u postojeću komunalnu opremu, a vjerujem da će taj trend biti sve intenzivniji razvojem partnerstva između lokalne zajednice i privatnog sektora. Investicije u infrastrukturna rješenja posebno su nam važne u područjima u kojima ne postoji komercijalni interes za razvoj, jer bez razvoja infrastrukture u tim područjima stvaramo rizike gospodarskog zaostajanja i negativne demografske trendove.

Izrazito sam zadovoljan što se gradovi uključuju u te inicijative jer upotrebom interneta i digitalne tehnologije poboljšavamo kvalitetu življenja, obavljanje javnih poslova i smanjujemo troškove poslovanja. Mislim da u najvećem dijelu trebamo zadržati fokus na stvaranju okruženja s kvalitetnim pristupom mreži te stvaranju pristupa informacijama u realnom vremenu kako bi iz toga proizašli učinkoviti sustavi koji služe građanima, privatnom sektoru i administraciji. Vjerujem da će takvi sustavi dugoročno osigurati održivost pružanja javnih usluga i daljnji razvoj temeljne infrastrukture.

Upotreba pametnih rješenja u gradskoj upravi dugoročno ima potencijal za ostvarenje znatnih ušteda ubrzanjem postojećih procesa, smanjenjem troškova vezanih uz današnji dominantni način obavljanja javnih poslova, uštedom energenata i tako dalje. Nadamo se da će kvalitetna pametna rješenja utjecati na poboljšanje gospodarskih i demografskih karakteristika grada, što će povoljno utjecati i na prihode lokalnih proračuna. Smanjenje troškova i povećanje prihoda gradova omogućit će daljnji razvoj temeljne infrastrukture. Znatnu pomoć razvoju te infrastrukture donose i pametna rješenja u zaštiti okoliša i prometu, zbog kojih ćemo u budućnosti moći smanjiti dimenzije infrastrukture.