DRŽAVA U LERU Direktori čekaju smjene, Vlada prepolovila javnu nabavu

Država još od izbora funkcionira kao hladni pogon. Poduzetnici su počeli osjećati posljedice i ogorčeni su zastojima u javnoj nabavi i natječajima EU te opstrukcijom starih kadrova koji već pet mjeseci samo čekaju smjenu u državnim tvrtkama. Svakih prvih šest mjeseci nove vlasti gotovo je izgubljeno vrijeme za sve u državi, osim za one koji se bave što udobnijim zasjedanjem u nove fotelje. Jednako kao što je izgubljeno i barem posljednjih šest mjeseci svake vlasti uoči novih izbora. Aktualna situacija ipak je specifična. Kao da još nismo ni došli u fazu da počnemo odbijavati tih prvih šest mjeseci. Naime, država je zbog komplikirane političke situacije još u hladnom pogonu.

Iako je donesen pročelnik i počela su imenovanja pomoćnika ministara i drugog kadra, prevladava dojam da sve u državnoj upravi stoji. Još od izbora, što je sada već punih pet mjeseci, država troši na hladni pogon, a gotovo se još ništa ozbiljno ne radi, ne donose novi zakoni, odluke itd. Ako su najviše razine upravljanja u zrakopražnom prostoru u iščekivanju očekivane smjene ili ih uopće nema, jasno je da nižerangirani službenici neće na sebe preuzimati odgovornost odlučivanja o imalo važnim stvarima. Pogotovo ako su pritom jednako plaćeni kao da se radi punom parom. S jedne strane, postoji problem trošenja na hladni pogon, a s druge strane, još je veći problem za poduzetnike veća sporost u raspisivanju natječaja za fondove EU i javnoj nabavi. Prema podacima iz Elektroničkog oglasičnika javne nabave, od izbora do danas vidljiv je osjetan pad broja oglasa u kojima su naručitelji ministarstva. Ukupan broj nije manji jer, kako neslužbeno kažu u Državnom uredu za javnu nabavu, 60-ak posto postupaka javne nabave otpada na jedinice lokalne i regionalne samouprave. Sve dok državni proračun ne stupi na snagu, država radi na temelju Odluke o privremenom financiranju u prvom tromjesečju 2016., a to znači da su svi veći projekti iz sektora javne nabave za državne korisnike na čekanju. No to ne znači, kažu u Državnom uredu za javnu nabavu, da nisu u pripremi i čim proračun i službeno stupa na snagu, počinju regularni natječaji.

Iz razgovora s poduzetnicima proizlazi da sve što se treba dogovoriti s nekim tijelom državne uprave trenutačno manje-više stoji. To i ne začuđuje kada se zna da su tek nedavno počela imenovanja pomoćnika ministara i da gotovo nema nižerangiranih službenika ispod ministara koji bi mogli potpisati neku odluku. Ne žele preuzimati odgovornost i čekaju nove šefove. Imenovanja u javnim i državnim poduzećima još nisu ni došla na red, a situacija je jednaka i u mnogim institucijama i agencijama koje poduzetnicima vrlo važne, poput HBOR-a, HAMAG-BICRO-a i AIK-a. U Vladi su na naš upit odgovorili da je dosad imenovano 18 zamjenika ministara i 80 pomoćnika ministara, a da još nisu imenovana dva zamjenika ministara i 16 pomoćnika ministara. Pritom kažu da ne postoji zakonski rok u kojemu bi morali biti imenovani.

‘U Hrvatskoj se uobičajeno uspori gospodarska aktivnost nakon promjene vlasti na nacionalnoj razini, što se može opravdati i dalje velikom ulogom javnog sektora u gospodarstvu. Može se očekivati da bi u nastavku godine na razinu gospodarske aktivnosti mogla negativno utjecati odgoda nekih ulaganja zbog trenutačnoga usporenog postupka izdavanja dozvola. Također, javne tvrtke funkcioniraju u svojevrsnome hladnom pogonu, odnosno ne pokreću veća ulaganja ni nabavu. Ipak, najvažnije je što je dugotrajnost oblikovanja Vlade povećala i političke rizike, što je Moody’s jasno istaknulo u nedavnoj reviziji hrvatskoga kreditnog rejtinga. Ako se ne povećava učinkovitost i homogenost Vlade, teško je očekivati uspješnu provedbu strukturnih promjena koje su nužne za osiguravanje makroekonomske stabilnosti’, HGK-ov je komentar. Petar Lovrić, predsjednik HUP-ove udruge malih i srednjih poduzetnika, ističe da se osjeti zastoj, a da je najgore što još nema reformi. – Očekivali smo da će se brže uklanjati zapreke, prenominiranost i represija prema poduzetnicima. Željeli bismo da stvari idu mnogo brže, a ključno je da se popravi poduzetnička klima jer bez toga neće biti ni investicija ni gospodarskog rasta. Ako se ona popravi, investitori će doći sami – smatra Lovrić. Ipak, dodaje, razina komunikacije ove vlade s poduzetnicima mnogo je bolja nego što je bio slučaj s prijašnjom. – Problem je što nema konkretnih poteza. Ima naznaka, ali sve je zasad nesustavno – kaže Lovrić.

Kad je riječ o natječajima za fondove EU, sporost i kompliciranost i dosad su bile naša rak-rana. No ako su dosad bili spori, sada stojte. Dio je odgovora u tome što je novi ministar regionalnog razvoja i fondova EU Tomislav Tolušić odlučio zaustaviti postojeće natječaje zbog raspisivanja novih prema pojednostavnjenim procedurama. U Udruzi poreznih obveznika Lipa također smatraju da situacija jest problematična, pogotovo ako se ta sporost u formiranju cijeloga Vladina ustroja nastavi. Ipak, kažu, proračun je donesen na vrijeme. – Najveća je potencijalna šteta što još nisu definirane reforme koje će se provesti: njihov doseg i priroda, vremenski rokovi, odgovorne osobe, projektni timovi i sl. Istina, određene su koordinacije za tri reformska područja, ali zasad se na tome stalo ili se u javnosti ništa ne zna o eventualnim aktivnostima tih koordinacija – kažu u Lipi, dodajući pritom da bi donošenje zakona i ostale regulative na brzinu i nedovoljno promišljeno nanijelo više štete nego koristi. Stoga ih ne zabrinjava toliko nedostatak nove regulative, nego čekaju prve reforme poteze nove vlade. Zasad smatraju da joj treba dati priliku i ne ulaziti u preuranjene kritike.

Poduzetnici su ipak malo oštriji u kritici stanja. Kažu da sve stoji i osgada se te da državni službenici više nego prije guraju od sebe donošenje bilo kakve odluke ili rješavanje problema. Neke više muči nedostatak natječaja, druge nepostojanje osobe koja im može dati bilo kakav suvisao odgovor na pitanje. Zaključak je da je Hrvatska ušla u fazu autizma. – U Hrvatskoj se ništa se događa, redovitije pratimo natječaje u regiji nego u Hrvatskoj. I više smo poslova u posljednje vrijeme dobili na natječajima u BiH, Srbiji, Crnoj Gori i posebno Sloveniji, što u sklopu konzorcija, što samostalno, nego u Hrvatskoj – kaže Želimir Bodiroga, direktor tvrtke BBR Adria. Poduzetnicu Bernardu Cecelju, vlasnicu tvrtki Bernarda i Bernarda nova, najviše muči sporost u pristupu sredstvima Europske unije i to što natječaji još nisu spremni i raspisani, a o njima joj ovisi ulaganje, projekt zdravstvenog turizma u Varaždinskim Toplicama, u koji planira uložiti 40-ak milijuna kuna u novi hotel i terme.

– Ljutim sam jer se sve događa i odluke se donose sporo, a mi u gospodarstvu ne funkcioniramo tako. Osuđeni smo na brzo donošenje odluka, brzu reakciju, a oni razmišljaju i promišljaju kao da imamo vremena napretek, što je vrlo daleko od istine – kaže Ivan Topčić, suvlasnik Tim kabela. Ništa manje kritičan nije ni Saša Cvetojević, poznati poduzetnik i investitor, koji ističe da bi se napokon trebalo djelovati. – Već šest mjeseci gotovo nemamo funkcionalnu vladu: najprije smo uoči izbora imali tehničku vladu, pa se formirala ova, pa pregovarala o pozicijama… Sada, nakon Uskrsa, krajnje je vrijeme da se konkretno počne raditi. Imamo samo najave o ukućanju pečata, komunikaciji e-porukama među tijelima državne službe, što su sve odreda odluke koje poduzetnici pozdravljaju, ali njihovu provedbu još nismo vidjeli – kaže Cvetojević.

Zdravko Jelčić, direktor Spin Valisa, smatra da je teško prosuditi koliko je toga trebalo biti napravljeno u proteklom razdoblju jer je složenost pregovaračkog procesa između Domoljubne koalicije i Mosta otežala brzinu, no proračun je ipak pokazao nekakav zaokret, što itekako treba pozdraviti. – I Vlada je svjesna da reforme za poticanje gospodarstva trebaju biti brže i radikalnije, posebice prema drvoprerađivačkom, prehrambenom i turističkom sektoru, koji imaju malu uvoznou komponentu, a velik potencijal. Treba preispitati i HBOR-ovu ulogu. Obnova države završila je, četiri milijarde kuna u toj instituciji samo stote, a njih treba staviti u funkciju investicija, posebice onih sektora koji imaju proizvodne procese i mogu biti nositelji cijelog gospodarstva. Očekujem i promjene Zakona o HNB-u, čiji imperativ ne bi trebala biti samo stabilnost tečaja nego stabilnost države i gospodarstva – kaže Jelčić.

Gledano prema sektorima, za tvrtke iz financijske industrije otegotna je okolnost da u Ministarstvu finansija nisu imenovani zamjenik ministra te pomoćnik ministra i ravnatelj Carinske uprave. U načelu, kažu u HGK, osim malo sporijeg postupka prihvaćanja zakonodavnih rješenja u Saboru i otkrivenog poremećaja tempa ugovaranja osiguranja za javne službe i institucije financijska industrija ne osjeća veće teškoće. Zbog malo kasnijeg oblikovanja Vlade malo se zakasnilo s projektima potpora za poduzetnike u turizmu, što je važno malim subjektima koji sada pripremaju manje zahvate za otvorenje turističkih objekata i prihvat gostiju.

U HGK pak ističu da je novi ministar turizma Kliman pokrenuo važne aktivnosti u vrlo kratkom roku (od ukućanja energetskih certifikata do najave revizije stope PDV-a u turizmu). Naravno, i dalje ima zakona čije se donošenje već dugo čeka neovisno o trenutačnoj političkoj situaciji (primjerice, onaj povezan s pomorskim dobrom, turističkim zemljištem), pa nedovoljno ekipiranje drugih relevantnih ministarstava koči proces njihova donošenja. U drugim tijelima državne uprave zasad, kažu u HGK, nema vidljivih zastoja u provedbi aktivnosti.

Jedini optimist među poduzetnicima koji nije iznosio nikakve kritike jest Branko Roglić. On i dalje vjeruje premijeru i Mostu, kojega je i podupro na posljednjim izborima. – Vjerujem da će uz njih i država i gospodarstvo krenuti u boljem smjeru, samo treba malo strpljenja – ističe Roglić.

Načelno, za državu koja je poznata po lošim ekonomskim odlukama njihov izostanak može biti dobra vijest. No ako je to isto gospodarstvo, nažalost, i dalje najviše ovisno o državi, pet mjeseci nečinjenja i blokade institucija je loša vijest.