Home / Biznis i politika / Između državnih, stranačkih i lokalnih izbora

Između državnih, stranačkih i lokalnih izbora

Rejting je hrana od koje žive svi političari. Uspjeh se u tom razdoblju mjeri isključivo rejtingom. Pa zato ne začuđuje što i stari i novopečeni političari, ma koliko u javnosti ignorirali silaznu putanju svoje odnosno stranačke popularnosti, rade sve ne bi li podigli rejting. Uostalom, nakon smjene na čelu HSS-a slijede izbori u SDP-u, HNS-u i HDZ-u, pa je jasno da su kandidati zainteresirani za pumpanje rejtinga, ponajprije u redovima svojih stranaka. A za to im, u vječnoj priči o kokoši i jajetu, treba dokaz popularnosti u državnoj političkoj areni.

Političku karijeru s pokušajem dizanja rejtinga započeo je premijer Tihomir Orešković. Zasad mu s rejtingom na domaćoj političkoj sceni ide bolje nego s kreditnim rejtingom. Sudeći prema emancipaciji od HDZ-a, Orešković igra riskantnu igru – diže rast svog rejtinga u javnosti te se približava opasnom zaoštravanju s najvećom strankom i Karamarkovim strpljenjem. A Karamarko kao da samo čeka završetak stranačkih izbora da raskrsti s Oreškovićem. Dotad bi ovaj mogao još podići svoj rejting – za samostalnu političku karijeru u budućnosti ili možda u okriliju Mosta. Iako, tek Most ne stoji dobro s rejtingom pa Petrov, prema pisaju Večernjaka, pokreće projekt dizanja rejtinga. A dio tog plana mogla bi biti akcija u kojoj, prema Globusu, Nikola Grmoja u tajnosti Most pretvara u političku stranku centra.

Za sve njih, i ostale političare koji traže recept protiv pada rejtinga, predlažem studijsko putovanje u subsaharsku Afriku ili na Madagaskar. Tamo, naime, raste biljka čiji je ekstrakt osnova za preparate koji se reklamiraju kao sredstvo za dizanje potencije. Pa, ako je točna reklama da to drvo nikad ne pada, pomaže li za potenciju, moglo bi pomoći i za dizanje političkog rejtinga.

Protekli, Veliki vikend, protekao je u znaku iznenađujuće oštre uskrsne propovijedi kardinala Bozanića. ‘Čini se da zlu nije problem ako ga se prokazuje, razotkriva, razobličuje – jer sve dok je ono u glavnoj ulozi na pozornici – slavodobitno uživa. Zato želi vladati i medijskim svijetom’, rekao je Bozanić. To su odmah prokomentirali ‘zli’ komentatori ‘zlih’ medija. Pa, koliko god se ne slažem s poopćavanjem, koje na stranu zla svrstava kompletnu medijsku scenu (pa onda valjda i Glas koncila, katoličke radijske i televizijske programe?), treba priznati da nisu svi mediji uvijek i u svakom tekstu ili emisiji na strani dobra. Većinom su ipak ponajprije na strani profita, koji je pak temeljac kapitalizma.

Koliko god se ne slažem s Bozanićevim tjeranjem svih novinara u isti grešni tor, moram mu priznati da ‘odjekujuću’ sintagmu poput ove o zlu koje želi vladati medijskim svijetom nije izrekao još od legendarne ocjene o grijehu struktura.

Uskrs je u Hrvatskoj i vrijeme koje označava neslužbeni početak turističke sezone. Prema prvim procjenama, ovaj put na Jadran je stiglo 60 tisuća gostiju, a još 10-ak tisuća na Plitvice i u Zagreb. Iako su nam globalna zbivanja išla na ruku, rani Uskrs smanjio je broj stranaca, pa je rezultat ostao na lanjskoj razini. Očito još nije proradila mantra o vjerskom turizmu koju zagovara novi minister turizma Anton Kliman. Ali, zato bi dogodine moglo biti izdašnje, pogotovu zato jer Uskrs pada tri tjedna kasnije, 16. travnja.

Ustavni sud, naime, piše Jutarnji, obustavio 11 godina dug postupak o ocjeni ustavnosti jednog članka Zakona o izboru predsjednika države, koji se odnosi na obveze i principe (‘zlih’) medija, a ponajprije HRT-a, u izbornoj promidžbi. U međuvremenu je, naime, Sabor u listopadu 2014. izmijenio spornu odredbu, pa je ustavni postupak postao bespredmetan. No ni odluke Ustavnog suda ni Sabora nisu dočekala dvojica novinarskih doajena, aktivisti HHO-a koji su podnijeli zahtjev za ocjenu ustavnosti. Geza Stantić umro je 2009., a Božidar Novak 2013. Eto, to je slavni Ustavni sud u svojoj uobičajenoj petoj ustavnoj brzini.

Ni u (n)ovoj vladi nisu imuni na prijetnje porezom na nekretnine. Zato ih treba podsjetiti tko će biti najveći gubitnik tog poteza. Neće to biti nasljednici, ni ministri, ni veliki iznajmljivači. Najveći stradalnik, upozorio je Lider prije dvije godine, bila bi država. Tada se procjenjivalo da prazno zjapi 500 državnih stanova, 300 poslovnih prostora i 200 bivših vojnih nekretnina. Nešto se u međuvremenu i prodalo, a sad se najavljuje nova velika rasprodaja državnih nekretnina. Dakle, riješi li se država tog tereta, tek onda je izgledan nekretninski porez.