Banke između utega loših kredita i okretanja biznisa

Lider je na četvrtome Susretu guvernera regije u Rovinju okupio predstavnike glavnih financijskih institucija. Osim o lošim kreditima razgovaralo se o tome kako se okrenuti zdravim klijentima i ulaganjima. Bankari vide svjetlost na kraju tunela – pojačana je potražnja za kreditnim linijama za gospodarstvo.

Ovdje se najviše loših kreditnih plasmana bilježi u građevinarstvu i poslovanju s nekretninama, no danas je situacija mnogo bolja zahvaljujući tvrtkama koje se bave otkupima loših kredita i odlučnosti bankarskog sektora da takve kredite restrukturiraju. Problem s nenaplativim kreditima imale su i sve zemlje u regiji. Banke u susjednoj Sloveniji vrlo su se teško složile o zajedničkom modelu prodaje takvih kredita, Srbija je pak bila primorana rješavati NPL-ove zbog pritisaka MMF-a, a NPL-ovi su i u BiH negativno utjecali na poslovanje banaka. No nakon što specijalizirani ulagači u loše kredite iz zapadne Europe prešli u jugoistočnu, financijske institucije lakše dišu, a bankarske rezervacije sada se upotrebljavaju za ulaganja.

Čulo se to na četvrtome Liderovu Susretu guvernera regije i predstavnika vodećih tvrtki iz financijskog sektora koji je održan u rovinjskom hotelu Lone na kojem su se okupili čelni ljudi središnjih banaka regije: guverner CB-a BiH Senad Softić, guverner CB-a Crne Gore Milojica Dakić, guverner NB-a Makedonije Dimitar Bogov, guverner Banke Slovenije Boštjan Jazbec, guverner NB-a Češke, Miroslav Singer i guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić. Hrvatske su banke 2014. otpisale otprilike milijardu kuna potraživanja, a prošle godine gotovo tri milijarde kuna loših kredita, rekao je na panelu ‘Trendovi u bankarskom sektoru: stabilnost, regulacija, krediti’ guverner Vujčić. – U ovoj se godini spremaju novi otpisi potraživanja, što je pozitivno, ali moglo bi biti i bolje jer to najviše ovisi o pravnom i regulatornom okviru, što još čekamo – istaknuo je Vujčić.

U rješavanju pitanja NPL-ova itekako mogu pomoći i udruge banaka, rekao je Zdenko Adrović, predsjednik Hrvatske udruge banaka (HUB), posebice ako zajedno i sustavno djeluju s regulatorom i izvršnom vlašću: – Naš je pristup aktivan, što u srednjoročnom razdoblju daje bolje izglede za uspješno rješenje tog utega mnogih banaka – smatra Adrović.

Zdenko Matak, predsjednik Erste&Steiermärkische banke, ustvrdio je da je ta banka prošle godine počela prodaju NPL-ova i napomenuo ima samo dobra iskustva. Prodala je zasad uglavnom korporativne kredite, ali i nešto kredita građana: – To je jedino rješenje kako izaći iz začaranoga kruga NPL-ova i početi se baviti zdravim klijentima i investicijama – rekao je Matak, napomenuvši da se napokon vidi svjetlost na kraju tunela jer je očita i lagano pojačana potražnja kreditnih linija za gospodarstvo.

Domagoj Karadjole, član Uprave HPB-a, smatra da pojačan udio kredita u kunama neće utjecati na NPL-ove, na njihov su rast utjecali drugi makroekonomski elementi, a krediti u francima potpuno su druga priča. – Bolje da se klijenti zadužuju u valuti u kojoj imaju primanja, tako se smanjuje rizik za sve u sustavu – rekao je Karadjole koji je kritizirao restriktivnu kreditnu politiku banaka jer, kako kaže, kreditnog rasta još nema.

Gvido Jemenšek, predsjednik Uprave Raiffeisen banke Slovenije, rekao je da je Slovenija do krize smatrala zemljom niskog rizika, no s izbijanjem recesije i NPL-ovi su porasli, a zbog niskih marži banaka gubici se nisu mogli pokrivati. Prodaja NPL-ova također je bila izazovna, prodavali su se cijeli portfelji i pojedini slučajevi, a sve ostalo rješavalo se i rješava se sudski.

Marinos Vathis, predsjednik Uprave Vojvođanske banke, ispričao je kako su u Srbiji NPL-ovi u agregatnom obračunu iznad 30 posto, što je dokaz da tržište ima ozbiljnih problema. Postignut je sporazum sa svim dionicima nakon ljetosnjega testa na stres koji je pokazao da su rezultati bolji od očekivanja, no to nije bilo znak da je uzbuna prestala: – Provedene su i neke reforme, ali nedovoljno, no krećemo se pravim putem. Pomoći će prodaja NPL-ova nebankarskim institucijama – rekao je Vathis, dodavši da u Srbiji traje dinarizacija banaka.

HNB je, istaknuo je Vujčić, i prije donošenja Zakona o HNB-u 2013. vodio iznimno aktivnu politiku usmjerenu na jačanje otpornosti financijskog sustava i usporavanje sistemskih rizika koji bi mogli ugroziti financijsku stabilnost. U tom kontekstu spomenuo je važnost osnivanja Vijeća za financijsku stabilnost, međuinstitucionalnoga tijela sastavljenog od predstavnika HNB-a, Hanfe, Ministarstva financija i Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB).

Regionalni guverneri raspravljali su i o specifičnim izazovima u provedbi mjera financijske stabilnosti u svojim zemljama, pri čemu se guverner Vujčić posebno osvrnuo na iskustva s uvođenjem sustava osiguranja depozita i uspostavom okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava.

– Sustav osiguranja depozita u Hrvatskoj potpuno je usklađen sa zahtjevima Europske unije. Do 100.000 eura depozita u bankama isplaćuje se u roku od 20 dana, a do 2020. isplata će se, prema legislativi EU, smanjiti na sedam dana – objasnio je guverner Vujčić i dodao kako će od 1. lipnja ove godine uvesti model isplate premije na temelju rizičnosti financijske institucije.