PRISTUPAČNE CIJENE I VRHUNSKA KVALITETA

Andrey Čapka nije bio zadovoljan izborom piva u kafićima i restoranima pa je otvorio pivovaru te proizveo Zmajsko, ponajbolje zanatsko pivo u Hrvatskoj. Vlasnica i kreatorica oglasnika Bazzar.hr Tana Zimmermann svoj je biznis stvorila iz ideje koju je osmislišla s bratom; nije se nadala uspjehu. Ivan Mrvoš osmislio je tijekom studija koncept pametnih klupa. Siniša Cerovski nakon višegodišnjeg je rada u jednoj od najboljih privatnih tiskara osjetio potrebu da sam krene u posao, potaknut saznanjima o iskoraku kvalitete u digitalnom tisku. Prije nego što je u svojoj tvornici Alas Info počeo proizvoditi autodijelove za Nijemce, Vlado Rožić bio je profesor u srednjoj školi.

Najuspješniji hrvatski mali i srednji poduzetnici imali su drugačije životne putove, a razlikuju se i motivi zbog kojih su se upustili u biznis. Ipak, nešto im je svima zajedničko: svi su oni prije nego što su se odlučili na samostalni pothvat osluškivali tržište, analizirali čega krošćno nedostaje na njemu, pratili inozemne trendove i istodobno se educirali o sektoru koji im je golicao maštu.

No čega da se u vrijeme nikad više fragmentiranog tržišta uhvati netko tko se odluči na riskantan poslovni put i poželi otvoriti tvrtku ili obrt? Prema posljednjemu Liderovu izdanju ‘500 najboljih’, pet najboljih djelatnosti prema novostvorenoj vrijednosti lani su bile tvrtke koje se bave kockanjem i kladenjem, energetikom te maloprodajom, pri čemu je ta novostvorena vrijednost iznosila 7,6 milijarde eura, a u odnosu na prošlu godinu narasla je za 8,5 posto. Mali poduzetnici možda neće moći poput predvodnika spomenutih sektora zavladati hrvatskom gospodarskom scenom, no i takvi podaci mogu im poslužiti kao poslovni putokaz.

Na globalnoj razini ciljaju se precizne niše u kojima se ovih dana isplati poslovati. Među njima su proizvodnja grickalica, objavljivanje na internetu, bez kojega danas gotovo ništa ne uspijeva, usluge u mobilnom zdravstvu…

Pa koje su to niše koje inozemni krošćari poslovne scene predviđaju da bi mogle donijeti najveći profit odvažnima? Jedna od njih jest proizvodnja dronova za rekreativnu upotrebu. Njihova upotreba u komercijalne svrhe čini se kao nepresušan izvor inspiracije. Tako oni više neće biti samo ‘sredstva za ubijanje’ nego će pomagati u znanstvenim istraživanjima i dostavi hrane ili naručenih artikala. Poslože li se administrativni zakoni, najprije u Sjedinjenim Američkim Državama, a zatim u Europi, tako da bespilotnim letjelicama omoguće neometano obavljanje dužnosti, uskoro možemo očekivati revoluciju. Prvi poduzetnici koji uskoče na taj vlak mogli bi u ne tako dalekoj budućnosti sjesti na tron ljestvice novostvorene djelatnosti.

Nakon godina i godina najavljujanja virtualna stvarnost polako postaje srednja struja. Tako se i u Hrvatskoj pojavio prvi virtualni studio, zagrebački Legame. Predviđa se da će u 2016. diljem svijeta biti kupljeni deseci milijuna VR kaciga, a 2016., prema svim prognozama, bit će godina u kojoj bi taj sektor mogao dosegnuti astronomske brojke. Industrija virtualne tehnologije uskoro će biti vrijedna trilijarde američkih dolara. Rast će i sektor koji se bavi razvijanjem umjetne inteligencije. Za savršena dostignuća još će se čekati neko vrijeme. Mali i srednji poduzetnici u domovini nemaju dovoljno novca kako bi uistinu bili konkurentni na tom području, no proizvodnja pojedinih dijelova za robote ili za infrastrukturu potrebnu za gradnju pojedinih naprava koje bi poslije mogle upotrijebiti velike tvrtke čini se dobrom prilikom za njih. U trendu su i softveri za skeniranje otisaka prstiju, zjenica oka i crta lica koji će se upotrebljavati u svrhu zaštite privatnog vlasništva, a bit će od velike pomoći i u osiguravanju državnih ustanova, banaka i tvornica. Rast će i još jedan sektor koji se bavi osiguranjem, a to je proizvodnja softverskih sustava za detektiranje online prijevara.

S obzirom na to da kult zdrava življenja počinje diktirati urbani način života, i industrije vezane uz fitness postaju sve veći generatori prihoda. Trend koji bi ove godine trebao postati dominantan jest organiziranje grupnog wellnessa za zaposlenike tvrtki. Poskupjelo je i dopunsko zdravstveno osiguranje, pa će ljudi, valjda, morati više ulagati u svoje zdravlje i brinuti se za njega. Zdravstvena industrija zasigurno će prepoznati priliku. Sve je veća i eko-loška osviještenost građana. Tako će obnovljivi materijali za gradnju kuća postati nov hit. Dobro se pozicionirati u tom načinu proizvodnju čini se vrlo dobrom prilikom za male hrvatske poduzetnike.

Prema predviđanjima multinacionalne tvrtke Factset, u 2016. mogli biste profitirati i odlučite li koketirati s tehnološkim sektorom, pogotovo s onim aplikacijama koje se odnose na zdravstvo. Financijske usluge koje će funkcionirati u simbiozi s tehnološkim sektorom također će biti itekako profitabilne za one koji na vrijeme i s kvalitetnim proizvodom ili uslugom uđu u igru.

Sljedeće godine mali i srednji poduzetnici trebali bi početi iskorištavati i prednosti koje pružaju tvrtke koje se bave dostavom i pružaju logističke usluge. Servisi poput UberRusha i Amazon Flexa, koji još nisu došli u Hrvatsku, no uskoro bi trebali, izvršni su poslovni model jer će dostava njihovih proizvoda do kupaca sada biti mnogo brža i sigurnija, a sve po izrazito povoljnijim cijenama. U njima su mali poduzetnici pronašli neslužbenog partnera koji će im pomoći da najbolje iskoriste svoje potencijale i napokon bar na trenutak ravnopravno utrče u poslovno nadmetanje s moćnim korporacijama. Dostava u roku od samo jednog dana uistinu može promijeniti stvari nabolje za male poduzetnike kojima je logistika zadavala najviše problema.

Svaki će mali ili srednji poduzetnik pak, želi li biti relevantan na poslovnoj karti, morati uložiti u kibernetičku sigurnost i web-analitiku. Za postavljanje kvalitetna analitičkog sustava više nisu potrebne stotine tisuće kuna i tim inozemnih stručnjaka. Svatko tko se želi ozbiljno baviti poduzetništvom, mora raspolagati točnim, aktualnim i preciznim informacijama, a alati poput Optimezelya taj će posao napraviti savršeno dobro za izrazito kratko vrijeme.

Mali poduzetnici ove će godine biti na udaru kiberkriminalaca više nego prijašnjih godina. Obavještajne službe upozoravaju da će se epidemija napada koja se upravo događa na poduzetnike u Australiji proširiti i na Sjevernu Ameriku i Europu.

Suradnja među poslovnim konkurentima, ekološka osviještenost te ponajviše socijalna osjetljivost imat će važnu ulogu u pozicioniranju malih ili srednje velikih tvrtki na tržište. Riječ je o jednako važnim komponentama potrebnim za uspjeh kao što je i odabir najpotentnije niše. Ne bi bilo pretjerano reći ni da su ekološka i socijalna osviještenost glavni trendovi u malom i srednjem poduzetništvu, posebice zato što konzumenti upravo biraju manje tvrtke jer im vjeruju, a svoje povjerenje dat će onome za koga vjeruje da su mu namjere plemenite. Koliko je takvo što realno očekivati i koliko je taj odnos iskren, ostavimo za neku drugu priliku.

Okupljanje kvalitetnih tvrtki koje si međusobno mogu pomoći u proboju na tržište sa zajedničkim paketima usluga i inovativnih rješenja vrlo se rijetko spominje kao jedan od mogućih poslovnih modela. Ulaganje u partnerske odnose ključna je stavka u priči o uspješnome suvremenom poduzetniku.