RAKIVA POSLJEDNJIH NEKOLIKO GODINA NIJE NAJPOPULARNIJE ŽESTOKO PIĆE U DOMOVINI. Sudeći prema potrošnji jakih alkoholnih pića, hrvati i njihovi gosti mnogo više vole gorki likere, vinjake i viski.
Za aperitiv se u Hrvatskoj tradicionalno konzumiraju žestoka alkoholna pića, a ne šamanjac kao u Zapadnoj Europi i Sjedinjenim Američkim Državama. Pri ulasku Hrvatske u Europsku uniju mnoga kopljia lomila su se zbog toga što privatne osobe više neće moći peći rakiju onako kako su to radile desetljećima. I prema prosječnoj potrošnji dobro se držimo u usporedbi sa zemljama iza željezne zavjese u kojima je svakodnevno ispijanje ‘žestica’ način života.
Nebriga države Ipak, nakon vrlo uspješnog razdoblja za proizvođače i prodavače žestokih pića u kojem je prodaja konstantno rasla iz godine u godinu, 2014. zabilježen je pad njihove količinske prodaje u Hrvatskoj, koja se smanjila za 5,21 posto; vrijednosna prodaja pak bila je manja za 5,85 posto.
Prema mjerodavnim istraživanjima, te godine proizvedeno je 7,1 milijun litara, što je devet posto manje nego lani, a ukupna je realizacija bila 13 posto manja negoli u istom razdoblju prethodne godine. Proizvođači upozoravaju na to da državu nije briga za proizvođače žestokih pića, a vinarima i proizvođačima piva izlaze ususret kad god mogu. Obračun i naplata trošarina, prema mišljenju Gospodarske interesne udruge proizvođača pića, glavni su uzroci pada potrošnje jakih alkoholnih pića, zbog čega se proizvodni sektor, prema riječima predsjednice te udruge Jasne Čačić, ‘uskoro može naći pred potpunim kolapsom’.
