Home / Financije / Oživljava osjetila

Oživljava osjetila

Putem razvojne banke lani je plasirano 43 posto ukupnih kredita gospodarstvu, stoga je HBOR-ovo repozicioniranje jedan od ključnih poteza nove vlasti. Međutim, stručni su krugovi skeptični prema najavi mogućega spajanja HBOR-a s HPB-om i Croatia bankom. Od jedne razvojne i dviju komercijalnih banaka stvorila bi se državna superbanka, ali ne bi bila ni razvojna ni komercijalna.

Repozicionirani HBOR trebao bi biti neovisan o politici, potpuno transparentan, nije protočni bojler politike/dokumentacije, pod HNB-ovim nadzorom, investicijska banka, izravan kreditni servis za poduzetnike, plasmanima poticati izvoz i davati niže kamatne stope za razvoj.

Državna superbanka bi bila komercijalna banka s razvojnim kamatnim stopama ili razvojna banka s komercijalnim kamatnim stopama, isključivo samostalno plasira kredite, uzima veći rizik pri kreditiranju, daje liberalnije uvjete kreditiranja od drugih komercijalnih banaka, otvara vlastite poslovnice (a ne kao sada podružnice), posluje radi ostvarivanja dobiti i raste u bankarskom sektoru.

HBOR s HPB-om i Croatia bankom bi bila ni razvojna ni komercijalna. HBOR-u bi se tako oduzela razvojna komponenta, a HPB-u komercijalna. No čini se kako ni u Vladi ni u HDZ-u nisu baš jedinstveni u vezi s tom idejom. Jedan od aktualnih ministara ističe da je razvojna banka vrlo važna i mora pojačati kreditnu aktivnost prema gospodarstvu.

Ne postoji jasno stajalište o tome što bi HBOR na kraju trebao biti. Dok jedni zdušno guraju ideju o spajanju u konzorcij velike hrvatske komercijalne banke, drugi inzistiraju na tome da se HBOR razvija u smjeru prave izvozno-investicijske banke. HBOR prije u portfelju nije imao rizične kredite jer su sav rizik preuzimale komercijalne banke, no Kukuriku koalicija izložila ga je rizičnijem kreditiranju mimo svih kriterija i danas je više od 50 posto kreditnih plasmana rizično.

HBOR treba redefinirati, to nije sporno, no iz njega najprije treba maknuti politiku, a treba biti i transparentniji – tvrdi Liderov izvor iz HDZ-a. U Mostu smatraju kako je HBOR jedna od ključnih financijskih institucija, kakvu imaju sve zemlje u razvoju, stoga je potreba za takvom bankom neupitna. Bez toga nema razvoja poljoprivrede, poduzetništva, a ni drugih projekata.

HBOR svakako treba redefinirati jer je do sada bio uglavnom politička transferna banka. Njegov imperativ ne bi trebao biti profit, nego servis i niske kamate za razvoj – poručuje Mostov saborski zastupnik, profesor Ivan Lovrinović. Djelomično se s tim slaže Gordan Maras iz SDP-a koji kaže da HBOR-u ne treba zarada, ali da se treba upustiti u rizičnije kreditne pohvate.

Ideju o pretvaranju HBOR-a u državnu banku i spajanje s komercijalnim bankama SDP ne podupire jer će se, kažu, izgubiti njegova razvojna funkcija. Ondje se pitaju što će se tada dogoditi sa sedam milijardi kuna HBOR-ova temeljnoga kapitala, koji je uplaćen u cijelosti, što će biti s postojećim kreditnim portfeljima te s dogovorenim kamatama koje bi se onda morale promijeniti u komercijalne.

Dragica Zgrebec, članica Nadzornog odbora HBOR-a iz redova oporbe, smatra da HBOR treba redefinirati prema modelu jake investicijske banke.