Velesajam traži strateškog saveznika

Počeli su razgovori s čelnim ljudima iz GL Events Groupa iz Francuske, već su najavili dolazak u Zagreb. Razgovarat ćemo i s druga dva europska lidera u organizaciji sajmova, Deutsche Messeom i Reed Exhibitions Groupom iz Velike Britanije.

Dina Tomšić imenovana je voditeljicom podružnice Zagrebačkog velesajma (ZV) prije tri mjeseca i prvi rezultati već su vidljivi. Nakon osam godina u metropoli se vratio ‘pravi’ Zagreb Auto Show, koji se bez financijske potpore Grada ne bi mogao održati, priznaje Tomšić. Slogan ‘Zagreb Auto Show – onaj pravi’ važan je za diferencijaciju od ostalih manjih sajamskih događaja koji su se održavali proteklih godina. Na Auto Showu je predstavljeno 440 izlagča i 81 brend automobila, motocikala i gospodarskih vozila iz 33 zemlje.

Imali smo četiri svjetske premijere vozila gospodarskog programa i četiri svjetske vicepremijere osobnih vozila, a od toga su na Autosalonu predstavljena i tri koncepta, što je za salone koje je autorizirala udruga OICA, međunarodna organizacija proizvođača automobila, vrlo važna kategorija. Zagreb Auto Show od 1996. član je OICA-e, a Zagreb je osamnaesta metropola na svijetu u kojoj se održava. Ponosni smo na to što smo uspjeli izložbeno i organizacijski pratiti visoke standarde te udruge. Imajući na umu krah cijele automobiljske industrije u posljednjih sedam godina u Hrvatskoj, Grad Zagreb i ZV svim su izlagacima omogućili posebne uvjete izlaganja na Salonu koji se odnose samo na kompenzaciju materijalnih troškova kako bi im što više sredstava ostalo za prateće sadržaje i dobavljanje novosti, što se pokazalo dobrim receptom za sve uključene u priču Auto Showa.

• Kakva je tu računica Zagrebačkog velesajma, kako u takvim okolnostima ostvarujete dobit? – Velesajam tako uopće ne ostvaruje dobit, nakon Auto Showa tek ćemo se približiti nuli. Cilj je organizacije takva sajma izvući korist za gospodarstvo u cijelini.

• No je li to dobar recept za Velesajam? – Niti je ovo recept za Velesajam niti će se taj koncept primjenjivati i dalje. Cilj Auto Showa kao velike sajamske manifestacije koja je u gradu nakon osam godina jest polučiti multiplikacijske učinke za cijelo gospodarstvo Zagreba i države, što je i uspjelo. Velesajam je ove godine, počevši sa Sajmom nautike koji je ostvario do čak 35 posto rasta u ključnim pokazateljima, uspješno otvorio sajamsku kalendarsku godinu. Sajam ljepote također je porastao u odnosu na prethodne godine, ali Auto Show kruna je cijele priče jer je to međunarodni projekt koji vraća poslovni svijet na ZV. Treba biti iskren i priznati da je ZV u proteklim razdobljima izgubio izlagace – svoju prvu ciljanu skupinu, a onda i posjetitelje. Takav ishod djelomično je prouzročen recesijom, no bilo je tu i upravljačkih pogrešaka koje više ne smijemo ponoviti. Sve novosti i promjene ne bi bile moguće bez potpore Grada Zagreba, ali i drugih institucija – Turističke zajednice Grada Zagreba, HGK i HUP-a, što je za nas vrlo važno. Velesajam je i propao i srušio si imidž jer se otuđio od tih karika koje ga povezuju s gospodarstvom. Ipak, najvažnija je potpora svih sastavnica i Uprave Zagrebačkog holdinga.

• Nije tajna da ZV već nekoliko godina stvara gubitke. U kakvom ste ga stanju zatekli? Može li se njegov potencijal ponovno pokrenuti i može li ta podružnica u budućnosti stvarati dobit? – Samo je u prošloj godini ostvaren gubitak veći od 33 milijuna kuna. Svi su poslovni procesi bili rascjepkani, selekcija ljudskih resursa negativna, a još je strašnija tehnološka neopremljenost cijelog Velesajma. Sajmovi su integrirani marke-tinski proizvodi koji moraju biti inovativni i tehnološki napredni, a ZV to nije. Zapuštenost cijelog Velesajma jedan je od razloga zbog kojih nas poslovni svijet zaobilazi i izbjegava. Stoga smo s vlasnikom, Gradom Zagrebom, pokrenuli redizajn dijela prostora, spajamo paviljon 7 s Kongresnom dvoranom, koja ima najveći sjedeći kapacitet nakon Koncertne dvorane V. Lisinskoga, čime ćemo dobiti novih 3000 četvornih metara suvremenog prostora koji je idealan za manje sajmove, konferencije i poslovna druženja, što ćemo i organizirati. Organizacija konferencija mogla bi kratkoročno povećati naše prihode i pomoći Velesajmu da razvije i osnaži druge segmente poslovanja. Ne želimo više biti teret ni vlasniku ni sastavnicama Zagrebačkog Holdinga jer se ZV-ov gubitak pokriva iz zajedničke dobiti drugih sastavnica, što je nedopustivo.

Od 550 tisuća kvadrata Velesajmu treba 80-ak tisuća na kojima će biti moderan kongresni centar s pripadajućim sadržajem i tehnološki naprednim dvoranama, kvalitetni prilazi, garaža i hotel.

• No može li se samo organizacijom konferencija nadoknaditi gubitak? – Teško, no treba biti iskren i priznati da su ZV-ov problem njegova predimenzioniranost i previški troškovi održavanja koji stvaraju gubitke. Građen je za neka druga vremena, druge navike i druge tehnološke formate. Gradnja u etapama od 1956. do 1987. i pod pokroviteljstvom zemalja partnera završila je urbanom rascjepkanošću izložbenog prostora od 550 tisuća kvadrata. Infrastruktura je fizički i arhitektonski nekvalitetna i prilično je zapuštena. Uspjeli smo za Auto Show pripremiti i obnoviti dio paviljona, za što smo s Gradom i Holdingom izdvojili šest milijuna kuna. Obnovljeni su krovovi, podovi, postavljene su nove instalacije, uređen je asfalt, sredena hortikultura, a također su pripremljena i obnovljena parkirališta. Nama danas treba 50-ak tisuća kvadrata kvalitetnoga multifunkcionalnog zatvorenog sajamskog prostora i 30-ak tisuća kvadrata suvremenog otvorenog prostora.

• Što onda napraviti s ostalih 470 tisuća kvadrata? Govorilo se svojedobno o velikim planovima da se na prostoru ZV-a sagradi cijela nova četvrt sa stambeno-poslovnim kompleksima? – To će odlučiti vlasnik, odnosno Grad Zagreb, kojem je jasno da Velesajam ne može opstati u ovakvom formatu i koji nas bezrezervno podupire. Ovdje je moguće zadovoljiti različite potrebe grada i cijeli prostor ima velik potencijal. Za Velesajam je važno da ima moderan sajamski kongresni centar s pripadajućim sadržajem i tehnološki naprednim dvoranama, kvalitetne prilaze, garažu i hotel. Ulagati u neiskoristive spomenike sajamske prošlosti besmisleno je i neisplativo.

• Najavili ste da Zagrebački velesajam dugoročnu strategiju treba temeljiti na strateškom savezništvu sa međunarodnim partnerima. Hoće li budući partner realizirati tu transformaciju? – Da bi ZV preokrenuo trend negativnog poslovanja u pozitivno, potrebno nam je strateški saveznik. Postoji nekoliko sajamskih operatora u Europi koji su zainteresirani za ulazak u savezništvo s Velesajmom. Na razini Grada i Uprave počeli su razgovori s čelnim ljudima iz GL Events Groupa iz Francuske, već su i najavili dolazak u Zagreb. Razgovorat ćemo i s druga dva europska lidera u organizaciji sajmova, Deutsche Messeom i Reed Exhibitions Groupom iz Velike Britanije, prekalanjena u organizaciji kvalitetnih međunarodnih projekata diljem Europe. Partnerstvo će se tražiti samo u organizaciji projekata, a o gradnji novoga sajamskog centra ZV-a razgovorat će se s domaćim partnerima koji su već pokazali takvu inicijativu.

• Što Velesajam može dobiti takvom strateškom suradnjom? – Može dobiti pet velikih međunarodnih projekata koji će osigurati izlagače lidere u svojim industrijama i dovesti posjetitelje. I to iz cijele Europe.

• A što je sa zemljama u okružju? – Zemlje okružja posljednjih su godina na Velesajmu bile nepravedno zapostavljene. Bilo je tu i pogrešaka u komunikaciji i čudnih odluka, no ZV ne može i više neće ignorirati svoje susjede. Grad Zagreb je, barem zasad, posljednja metropola EU, a to znači da ima privilegiranu mogućnost ubirati pozicijsku rentu. Prirodno smo orijentirani na suradnju sa zemljama sjeverno i zapadno od nas te sa zemljama južno i istočno, čiji jezik razumijemo i s kojima imamo zajedničku povijest te jednaka kulturna obilježja, a osim toga poznajemo međusobne proizvode i tržišta. Već smo dogovorili i suradnju s gospodarskim komorama Makedonije i BiH, što ćemo još proširiti.

• Kakve još promjene očekuju Velesajam u idućih godinu dana? – Već u ovoj godini bit će predstavljeni novi koncepti sajmov i nove strategije. Uskoro počinje sajam alatnih strojeva BIAM, slijede Dentex pa Sajam zdravog življenja. Već pripremamo i 43. Ambientu, koja će ove godine imati potpuno nov format da bismo oživili i poduprli drvnu industriju, te ‘High Five’ i 3D izložbu. Poslovnu godinu završavamo Interliberom. Uza sve to od sredine godine ulazimo u nišu poslovnih događaja, pa ćemo tako biti i domaćin prve Konferencije o ulozi gospodarske diplomacije u izgradnji konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske.