Home / Ostalo / Foto: Liderova arhiva

Foto: Liderova arhiva

Tiraniji komaraca izložena je polovina stanovništva planeta. Dovoljan je to razlog da ih kazne znanstvenici. Nisu nimalo nedužni, ali žrtve su genetičkog modificiranja. Američki i kineski laboratoriji mogu na tjedan u okoliš pustiti milijun GMO komaraca koji uništavaju divlje.

Slon ni ne osjeti kad komarac sleti na njega, ali ta leteća i napasna krvopija za čovjeka je neusporedivo opasnija od ljuljajuće grdosije zlo-pamteće naravi. Slonovi na godinu ubiju samo 100 ljudi, morski psi manje od deset, a komarci 725 tisuća. Osim velikog broja umrlih, ubod komarca na godinu razboli još oko 200 milijuna ljudi jer ti sićušni vampiri prenose vrlo opasne bolesti: groznica denga, žuta groznica i malarija. Lista njihovih zločina podebljana je nedavno otkrivenim virusom zika koji deformira mozak nerodene djece. Tiraniji komaraca izložena je polovica stanovništva planeta, a od svih živih bića na zemlji samo su mravi brojniji od njih. Ima ih više od dvije i pol tisuće vrsta i nalaze se na svim kontinentima osim na Antarktici.

Prema pisanju The Guardiana, 1970. epidemija groznice denga vladala je u samo devet zemalja, sad je ta bolest prisutna u više od 100 zemalja, a posljednjih nekoliko godina proširila se i u SAD i Europu. Dr. Raman Velayudhan, voditelj Odjela za kontrolu zanemarnih tropskih bolesti Svjetske zdravstvene organizacije WHO, ističe da se denga dosad proširila na 128 zemalja, a malarija na 97. Širenje tih zaraznih bolesti dogodilo se zbog njihova zanemarivanja budući da su endemske u siromašnim dijelovima svijeta, tvrdi Annelies Wilder-Smith, profesorica Lee Kong Chian School of Medicine, Nanyang Technological University.

No dr. Raman Velayudhan upozorava da će denga i ostale bolesti koje komarci izazivaju u budućnosti postati urbana bolest jer će do 2030. oko 70 posto svjetskog stanovništva živjeti u gradovima. Na povećanje broja komaraca utječu i klimatske promjene pogodujući sve većem njihovu razmnožavanju i širenju. Komarci mogu letjeti samo nekoliko stotina metara ukrug, ali njihova jajašca, ako ih se prenese tisućama kilometara daleko, čak i u osušenom stanju, mogu se revitalizirati i dati nove kukce. Kad je groznica denga uzela maha i u razvijenim zemljama svijeta, epidemija te bolesti u SAD-u dogodila se prije sedam godina, Svjetska zdravstvena organizacija pripremila je strategiju smanjenja obojlih za 25 posto i za 50 posto broj smrtnih slučajeva do 2020. godine. Budući da u uništavanju komaraca ne pomažu insekticidi, a i cjepivo koje je razvila i od 2015. proizvodi francuska farmaceutska tvrtka Sanofi Pasteur, koje je registrirano u nekoliko azijskih i latinoameričkih zemalja, nije potpuno uspješno, znanstvenici primjenjuju GMO metode u pronalaženju kazne za leteće ubojice.

Američki i kineski znanstvenici trenutačno se bave uzgojem genetički modificiranih komaraca koji će kad jednom budu pušteni u prirodu uništiti divlje. Ali slični komarci svoju su pokusnu epizodu u nekim dijelovima Brazila već odradili. Pušteni su u prirodu prije tri godine u gradu Jacobina, gdje je nakon samo pola godine njihovih ‘operacija’ nestalo čak 90 posto divljih komaraca Aedes aegypti, prijenosnika virusa groznice denga. Riječ je o endemičnoj bolesti u Brazilu od koje na godinu oboli više od milijun ljudi, što izaziva vrlo velike troškove liječenja.

Nakon što je polugodišnji pokus uspio, Brazil je ozakonio puštanje GMO komaraca u okoliš i prva je država u svijetu koja je to učinila. GMO komarce puštene u brazilski okoliš proizvela je britanska biotehnološka tvrtka Oxitec. GMO komarac, riječ se o mužjaku, obojuzan je dvama smrtonosnim genima koje će tijekom parenja prenijeti ženki i kojima će uništiti potomstvo divljega Aedes aegypti. No GMO komarac otporan je na samouništenje jer je zaštićen antibiotikom tetraciklinom koji štiti njega, ali ne i njegove potomke. Velika mana tog pokusa je, tvrde stručnjaci, što nije provedeno istraživanje o negativnim posljedicama koje GMO komarci mogu izazvati, kao ni što nije istraženo hoće li se prilagoditi životu u prirodi, u kojoj nemaju laboratorijske uvjete.

GMO komarci su već nastali i u znanstvenim laboratorijima SAD-a i Kine i testirani su u prirodi. I oni su, kao i brazilski GMO komarci, mužjaci i, zapravo, kontracepcijsko sredstvo jer nose bakteriju Wolbachiju koja ih čini sterilnim u parenju s divljim ženkama i nemaju potomstvo. U Americi GMO komarce razvija startup Mosquito Mate u Kentucku, kojim upravlja Stephen Dobson, profesor entomologije na Sveučilištu Kentucky. Oni će uskoro ‘službeno’ letjeti na Floridi, gdje su testiranja već obavljena, te u New Yorku i Los Angelesu. U kineskoj pokrajini Guangdong, u kojoj najviše raste broj oboljelih od groznice denga, stanovnici su oduševljeno dočekali pokuši uništavanja divljih komaraca GMO-ovima. Kina bi uskoro mogla postati i najveća svjetska tvornica genetički modificiranih napasnih zualica.

Prema riječima Xi Zhiyonga, mikrobiologa i genetičara s američkog Sveučilišta Michigan, u ovom trenutku u prirodu se na tijedan može pustiti milijun genetički modificiranih komaraca.

Amerikanci i Kinezi usmjerili su se na uništavanje tigrastoga komarca, Aedes albopictusa, koji se tijekom posljednjih pedeset godina iz Azije proširio gotovo po cijelom svijetu, a prenosi i groznicu denga i virus zika. Da bi taj projekt bio uspješan, u prirodu treba pustiti nekoliko puta više GMO komaraca mužjaka nego što je divljih ženk. Znanstvenicima neće biti problem uzgojiti potreban broj takvih komaraca, a institucije pomažu. Dozvolu za puštanje GMO komaraca Mosquito Mate dobio je u roku od samo šest mjeseci, a američka Agencija za zaštitu okoliša regulirala ih je kao biopesticide. Tvrtki Oxitec, čiji komarci letje po Brazilu, trebalo je tri godine da dobije dozvolu za njihovo puštanje u prirodu. Ubrzavanje procesa izdavanja dozvola pokazuje koliko je invazija divljih komaraca ozbiljna, pogotovo nakon pojačanja virusa zika i koliko opterećuje zdravstveni sustav.