Za dvadesetak godina svatko će moći imati svojeg robota kao što sad ima automobil ili pametni mobitel jer će nove tehnologije, posebno robotika, pridonijeti oblikovanju svijeta u kojem će umjetna inteligencija i roboti biti uključeni u sva područja života. Tvrdi to Daniela Rus, profesorica elektrotehnike i računarstva te direktorica Odjela za računalne znanosti i umjetnu inteligenciju na Massachusetts Institute of Technology u Sveučilištu Cambridge. Nije jedina koja tako misli, a to nije ni znanstvena fantastika. Najpoznatiji svjetski futurist Ray Kurzweil, Googleov direktor zadužen za nove projekte koji uključuju strojno učenje i obradu jezika, autor knjige ‘The Singularity is Near’ (‘Singularnost je blizu’), predvidio je mnoge promjene uvjetovane razvojem nove tehnologije i, navodno, u čak 86 posto slučajeva pogodio.
S obzirom na vrlo brz napredak robotike teško je zamisliti koje poslove pametni strojevi u skoroj budućnosti neće obavljati jer su već razvijeni roboti koji svakodnevno – uče nove vještine. Japanska tvrtka Fanuc, najveći svjetski proizvođač industrijskih robota, proizvela je takve robote, pa je sigurno da će ‘masovno rast’ obilježiti 21. stoljeće. Ljudi će poribiti robote – ili će možda roboti poribiti ljude.
I dok se filozofi više od dvije tisuće godina nisu pomaknuli dalje od rasprave što su bitak i vrijeme te ‘apsolutno ništa’, u zamahu je četvrta industrijska revolucija, koja prijeti sveopćom detronizacijom čovjeka. Ekonomski moć vlasnika nove tehnologije, umjetne inteligencije i robota bit će mnogo veća nego što je danas ona trgovaca oružjem i energetima. Ali kao što filozofi tvrde da je vrijeme relativno, moguće je da će promjene tijekom ovog stoljeća, u kojem se očekuje vrlo brz tehnološki napredak, značiti ubrzanje ne samo od stotinu nego čak od 20.000 godina. Tako bar tvrdi Kurzweil, predviđajući da će snaga računala uskoro biti jednaka snazi svih ljudskih mozgova na Zemlji i oponašati ljudski mozak, da ćemo virtualnu stvarnost za petnaestak godina doživljavati s pomoću implantata, a svoj um moći ‘aploudati’ u računalo te bar digitalno ostati besmrtni.
Softver će postati mozak svijeta i što bude savršeniji, tehnologija će biti naprednija, posebno robotika, koja je već dokazala svoju nadmoć u primjeni robota u industrijskim procesima. Fanucovi inženjeri programirali su robota koji tijekom osmatranja smjene nauči određeni proces, primjerice uzimati stvari iz jedne kutije i stavljati ih u drugu. Edukaciju robota stručnjaci nazivaju ‘dubokim učenjem’. Tijekom njega umjetna se inteligencija koristi snažnim mikroprocesorskim čipom i algoritmima koji oponašaju mreže neurona te s pomoću velikih skupova podataka omogućuju iskustveno učenje.
Robotsko usvajanje lekcije premeštanja stvari iz jedne u drugu kutiju snimljeno je kamerom. Snimke su pokazale da se robot svaki put kad mu nije uspjelo precizno obaviti posao, što se događalo u samo deset posto slučajeva, ‘prisjeća’ kako je objekt izgledao. Fanuc je u razvoj robota učenika uložio više od sedam milijuna dolara, a Shohei Hido, voditelj istraživačkog odjela te tvrtke, izjavio je da je robot tijekom osam sati rada u noćnoj smjeni naučio lekciju. Također tvrdi da se učenje može ubrzati ako nekoliko robota radi usporedno i zatim ‘podijeli’ naučeno iskustvo. Tako, primjerice, osam robota koji rade zajedno može za jedan sat naučiti ono što jedan nauči za osam sati.
