Learning As A Necessity

Dugo se smatralo da je potrebna prisutnost isključivo RNK i DNK kako bi se ubrzali i katalizirali kemijski procesi nužni za pokretanje života. Danas je pak sigurno da i umjetan, u laboratoriju napravljen genski materijal nazvan KNK, odnosno ksenonukleinska kiselina (engl. KNK), može stvarati enzime koji se ne pojavljuju u prirodi, ali se ponašaju poput onih prijekopotrebnih za život.

Istraživanje objavljeno početkom godine u časopisu New Scientist pomoći će znanstvenicima da saznaju više o podrijetlu života i može dovesti do nove generacije lijekova i potpuno novih način istraživanja i dijagnostiranja bolesti. Nakon godina istraživanja Alex Taylor i Philipp Holliger, znanstvenici na MRC Laboratoriju za molekularnu biologiju Medical Research Councila u Cambridgeu, pronašli su rješenje u ksenonukleinskoj kiselinii, koja može preživjeti u ljudskom tijelu. Nalik je na maleni origami, a prvi put u povijesti pramenovi umjetnoga genskog materijala omotani su u 3D oblik točno prema želji. Te bi se čestice mogle upotrebljavati kao medicinski transporteri u ljudskom tijelu.

Inače, u prirodi se pojavljuju nukleinske kiseline kao što su DNK i RNK koje obavljaju brojne biološke funkcije, od pohranjivanja informacija do katalitičkih reakcija. Sav život na zemlji ovisi o nizu kemijskih reakcija, od probavljanja hrane do stvaranja DNK u našim stanicama. No mnoge od tih reakcija prirodno su previše trome da bi se dogodile na sobnoj temperaturi i pri uobičajenom tlaku te zahtijevaju enzime za pokretanje ili kataliziranje procesa. Životni izbor ne mora se ograničiti na RNK i DNK jer sada znamo da oni nisu jedine molekule sposobne za pohranu genskih informacija – objašnjava Holliger i dodaje da rad njegova tima dokazuje kako postoji niz mogućih alternativa prirodnim molekulama neophodnim za život. Još prije desetljeća biokemičari su smislili nov način uporabe tih molekula: DNK origami. Naime, dugi pramenovi DNK mogu se konstru-