Vrijednost robne marke računa se prema mnogim varijablama. Dojam je, ipak, da se katkad njezina snaga određuje proizvoljno, a kvaliteta subjektivno nagrađuje različitim certifikatima. Ima i tomu lijeka.
U ubrzanom svijetu, prepunom i preplavljenom mnogim proizvodima, traži se ‘ono nešto’ što bi potaknulo kupca da upravo taj proizvod izabere u moru drugih. Marketiški i stručnjaci za brendiranje reći će kako netko možda smatra da je pretjerano reći da živimo u svijetu brendova, no danas se sve brendira: države, regije, gradovi, mjesta, manifestacije, institucije, proizvodi, usluge, tvrtke, ideje, da i ne govorimo o osobama. Svi koji su ikada zakoračili u prodavaonicu, bio to mali kvartovski dućan, veliki supermarket ili salon automobila ili namještaja, zapravo ne kupuju proizvode, nego brendove. Svaki brend ima vrijednost, a ako je njegova vrijednost veća od vrijednosti tvrtke koja ga proizvodi, onda znate da ste uspjeli. Primjerice, vrijednost brenda Coca-Cole iznosi oko 72 milijarde dolara, a tvrtkina je vrijednost oko 45 milijardi.
Kako se mjeri snaga brenda? Vrijednost često nije teško izračunati iako i tu ima mnogo varijabli. No što je sa snagom? – Snaga brenda često se ne može egzaktno kvantificirati, ona je poput vrijednosti dionice na burzi koja nije utemeljena samo na financijskim pokazateljima izdavatelja nego i nizu nematerijalnih činitelja koji uz reakciju tržišta na kraju formiraju vrijednost. Slična načela primjenjujemo u vrednovanju snage brenda, primjenjujemo pristupe s položaja tržišta, kupca i financijskih pokazatelja. S obzirom na to da je danas nematerijalna imovina poduzeća sve važnija, nije neočito da vrijednost brenda katkad čini i više od 50 posto ukupne vrijednosti tvrtke. Vrijednost brenda pojednostavnjeno možemo promatrati i na temelju razlike u cijeni npr. brendiranog i nebrendiranog proizvoda. Ovo svakodnevno promatramo u industriji FMCG-a u kojoj se nebrendirani proizvodi, najčešće istog proizvođača, pod brendom robne marke prodaju uz znatan popust.
Od 80-ih godina prošlog stoljeća razvijeno je više tehnika mjerenja vrijednosti brenda, a jedna od najpoznatijih, koja je i sama postala brend, ona je tvrtke Interbrand. Primjerice, prema Interbrandovoj metodologiji, vrijednost Volkswagenova brenda u 2015., nakon afera ‘Dieselgate’, pala je za devet posto i na 35. mjestu globalnih brendova danas vrijedi oko 12,5 milijardi dolara.
Kriteriji s pomoću kojih dobivamo informacije o brendu najčešće se vežu uz pojmove o vrijednosti marki, svjesnosti o imenu, doživljenoj kvaliteti te asocijacijama povezanim s markom u odnosu na doživljenu kvalitetu. Različite metodologije i standardi mogu polučiti suprotan učinak, svojevrsno obezvredenje brendova koji se za potrebe marketinških kampanja podvrgavaju najrazličitijim testovima i vrednovanju, pa danas gotovo nema brenda koji ne pobjeđuje u nekoj kategoriji. Ipak, bez obzira na različite metodologije i algoritme, pro.
Kad se provode istraživanja percepcije javnosti u Hrvatskoj, ali i za inozemne osobe, titule najutjecajnijih svjetskih političara redovito osvajaju Barack Obama i Angela Merkel, najsportaši su Lionel Messi ili Novak Đoković.
Kad je riječ isključivo i samo o Hrvatskoj, od hrvatskih sportaša Hrvati ponajviše cijene Blanku Vlašić, Sandru Perković i Janicu Kostelić. Kad je pak riječ o našim sportskim klubovima, prije četiri-pet godina uvjerljivi broj 1 bio je NK Dinamo, zatim ga je s prvog mjesta prije tri godine smijenio KHL Medveščak, a danas vlada mrtva utrka za prvo mjesto između KHL-a Medveščak, NK Dinamo, NK Hajduk, NK Rijeka te KK Cedevita i KK Cibona. Prema QUDAL-ovim istraživanjima kvalitete glazbe u Hrvatskoj, najbolje kotiraju Toni Cetinski, Gibonni, Parni valjak, Prljavo kazalište, Hladno pivo i TBF.