U Splitsko-dalmatinsku županiju, mahom u financijsku industriju i nekretnine, otišlo je samo 4,7 posto izravnih stranih ulaganja koja je Hrvatska privukla u posljednje 23 godine.
O sjećaj za stvarnost i hitnost – to je ono što nam treba kada je riječ prijeko potrebnoj promjeni investicijske klime. Istaknuo je to Mladen Vedriš, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu i predsjednik stručnog odbora LIDER investa na predstavljanju tog projekta u utorak u Splitu. Na prigodnom Investicijskom forumu investitori i predstavnici javne uprave složili su se da je aktualna investicijska klima jako loša i da se mora mijenjati. Kako Hrvatska loše stoji Vedriš je ilustrirao primjerom projekta Stella gdje je 2007. postojala želja stranih investitora da ulože u projekt vrijedan između 400 i 500 milijuna eura. Razmatrane su tri lokacije, no na kraju hrvatska ponuda nije ušla među prve četiri za tu investiciju. – Svako doba ima svoje zahtjeve i kriterije prema kojima ste privlačni investitorima, mi to moramo shvatiti i prilagoditi se – rekao je Vedriš, dodajući da je Split izvršna lokacija na Mediteranu za kongresni turizam.
No kada je riječ o željenim investicijama, prednost se ipak daje proizvodnji i to ponajviše prerađivačkoj industriji. A sve investitore muče odavno poznati problemi poput administracije i pravosuđa te se u novije vrijeme kao glavni izazov nameće nedostatak kvalificirane radne snage i odljev najboljih kadrova u inozemstvo.
Predsjednica Županijske komore Split Katija Bulićić istaknula je podatak da je u Splitsko-dalmatinsku županiju otišlo samo 4,7 posto ukupnih izravnih stranih ulaganja, mahom u financijsku industriju i nekretnine, koja je Hrvatska privukla u posljednje 23 godine. – Bez novih i kvalitetnih radnih mjesta i bez investicija s velikim udjelom znanja mladi ljudi nemaju što raditi u Hrvatskoj. Neophodno je to promijeniti i mladima uliti dozu optimizma – rekao je Vicencije Biuk, pomoćnik pročelnika UO-a za gospodarstvo, fondove EU i poljoprivredu u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
No čini se da stvarnost nije takva jer, kako je naveo Željko Garača, profesor na Ekonomskom fakultetu u Splitu, 30 posto njegovih studenata odlazi u inozemstvo čim diplomira. Osim toga Garača se upitao što je s postojećim industrijskim kapacitetima budući da ih je trenutačno iskorišteno tek 60 posto. – Oni su tu, ali ne mogu sa svojom proizvodnjom biti dovoljno konkurentni. Deficit u robnoj razmjeni može se riješiti povećanjem izvoza ili investicijama u proizvodnju za domaće tržište. Oba su rješenja jednako vrijedna kao što su jednako vrijedne domaće i strane investicije, pri čemu bih prednost dao domaćima – rekao je Garača.
