Kako uspjeti

DVOJICA PRIJATELJA SMISLILA SU ODLIČNU APLIKACIJU KOJOM BI SE ŠTOŠTA RIJEŠILO U GRADSKOM PROMETU. NO DA BI IDEJU REALIZIRALI, TREBA IM NOVAC. PRATILI SMO IH NA TOME TRNOVITOM PUTU.

Imam dobru ideju. Slušaj, znaš ono kada svako jutro ideš automobilom na posao i nikad ne znaš je li i kolika je gužva na cesti. E pa, sad me slušaj. Napraviš aplikaciju koja ti sve pokaže, kolika je gužva, koliko bi ti trebalo da dođeš na posao, je li negdje možda sudar ili zastoj, koji su alternativni pravci. Kužiš? Genijalno! – ushićeno na kavi u lokalnome kvartovskom kafiću razgovaraju dva kompića.

– To, buraz, to je genijalna ideja! E, čak bih i platio da imam takvu aplikaciju! – kaže ushićeno drugi. – Eureka, zgrnut ćemo milijune! – skočiše obojica u zrak signalizirajući konobaru da ‘okrene’ rundu za sve.

Koliko ste takvih ideja imali? Iskreno? Autor ovog teksta barem četiri godišnje, dakle, do sada barem 15, s time da su tri stavljene na papir. Pitajte koliko ih je realizirano – jedna. Trudi se. Uglavnom, dvojica prijatelja nakon prospavane noći odlučiše svoju genijalnu ideju staviti na papir. Pri tome su kontaktirali s nekoliko prijatelja programera koji su im pokopali snove – rekavši im da to nije nimalo jeftino.

Svatko tko u sebi ima barem malo poduzetničkog poriva, kao naša dvojica prijatelja, koji su svoju ideju odlučili uobličiti u rečenice i podatke, odmah na početku suočavaju se s velikim razočaranjem. Njihova ideja je skupa. I što im je činiti. Postoje brojne opcije kako financirati takvu ideju, danas popularno zvanu startup. No put od ideje do realizacije je trnovit i mukotran, a da ne spominjemo koliko je teško zaraditi od svega toga. Naravno, postoje brojni uspjesi o kojima čitamo u medijima, kao što je slovenski bračni par Iza i Samo Login koji su okrenuli milijardu eura na, bez uvrede ikomu, banalnoj ideji – aplikaciji ‘Talking Tom Cat’ (Maček Tom), koji reagira na dodir, ponavlja što govorite svojim smiješnim glasom, a možete ga i naziti, bockati ili uhvatiti za rep.

Da, banalno, ali poslovno iznimno uspješno. No koliko je njihovih ideja propalo prije ove uspješne, samo oni znaju.

No vratimo se na naš genijalni dvojac s još genijalnijom idejom koja bi mogla unijeti revoluciju u promet velikoga grada kao što je Zagreb. Kada su shvatili što sve trebaju učiniti da bi aplikacija proradila, koje je to programiranje, linkanje i slično, shvatili su da to ne mogu bez, recimo, 50.000 eura, odnosno 375.000 kuna (bubnuli smo brojku, čisto kako bismo dočarali njihov problem).

I koje su im mogućnosti? Prva je pogledati u vlastiti džep, no kako je ondje samo prašina i paučina, jer naš dvojac još studira, mogu se okrenuti svojim bližnjima – roditeljima, rodbinima, prijateljima i znancima. No roditelji ili nemaju toliko novca jer im ne treba još jedan kredit ili samo odmahnu rukom poručujući im da se radije prime knjige i okane čorava posla. Gotovo identičan odgovor dobiju i od ostalih. I što sada? Mogu u banku, banka ‘daje’ novac, zar ne? Dođu osobnom bankaru i ispričaju mu svoju priču, pokažu tih nekoliko listova papira na kojima nešto piše. Bankar im kaže: – Dečki, odlična ideja, i ja bih platio za takvu aplikaciju, ali… Ovo je banka, mi ne financiramo ideje, koliko god bile dobre, bez detaljno razrađenog projekta, koji uključuje tržište, istraživanja, modele i slično. I jedino vam možemo dati kredit. A u tom slučaju se zadužujete; morate imati kolaterale odnosno jamstvo ili jamca, a s obzirom na to da ste studenti i nemate svoje prihode, zapravo niste kreditno sposobni. Tako da mi je žao – zaključi bankar.

I što sada? Dvojac odluči ozbiljnije pristupiti svojoj ideji, istražiti sve opcije i institucije kojima se mogu obratiti kako bi svoju genijalnu ideju i pretvorili u poduzetnički pothvat. Malim istraživanjem shvate da u Hrvatskoj ima gotovo dva milijuna vozila, od čega je 1,3 milijuna u vlasništvu fizičkih osoba odnosno građana. Dakle, tržište itekako postoji, pogotovo u velikim gradovima. Iako postoje mnoge opasnosti da projekt ne uspije, činjenica je da je sve više revoluiranih građana koji svakoga dana stoje u kolonama na putu na posao ili s njega.

Uglavnom komu se genijalni dvojac može obratiti? Može profesionalnim konzultantima koji za brojne investitore traže prilike za ulaganja. Naravno, oni imaju svoju cijenu i postotak za koji rade, a i, iskreno, nema ih mnogo. U tom slučaju, primjerice, konzultant vam nađe investitora koji je spreman uložiti. On da novac, ali ima udio u vašoj tvrtki, bilo da je to 25, 50, 75 ili više posto. Sve ovisi o tome koliko novca ulaže i što očekuje od cijele priče. U takvim slučajevima, a riječ je o privatnom ulagaču, često je on većinski vlasnik, a vi upravljač tvrtke koji donosi odluke.

A od vas se očekuje da postavite svoj projekt na noge, ostavljajući zaradu koju ćete u određenom postotku isplaćivati svom investitoru dok ne isplatite ono što je on uložio plus određeni postotak premije. Sve ovisi o ugovoru koji potpišete.

Jedna od mogućnosti je i obilaženje državnih institucija, ponajprije je riječ o Ministarstvu poduzetništva. Ministarstvo nudi razne oblike financiranja, subvencioniranja, potpora i jamstava. Naravno, tu je i HAMAG-BICRO koji brojnim mladim poduzetnicima ili onima koji to planiraju daje mikrokredite, jamstva. Poduzetnici se mogu uz pomoć Ministarstva poduzetništva ili HAMAG-BICRO-a pokušati i prijaviti za razne fondove EU koji financiraju takve projekte. Postoji i program ‘Obzor 2020.’ Europske komisije koji nepovratno financira poduzetnike.

Naravno, izvan službenih institucija države postoje i takozvani poslovni anđeli i razni inkubatori. Poslovni anđeli često se još zovu i tihi partneri, a većina ih je stekla bogato iskustvo pokretanjem vlastitog posla i zaradila na tome. Oni pri ulaganju u startup očekuju, naravno, dobitak od budućega kapitalnog rasta, žele biti uključeni u neki poduzetnički pothvat, imaju želju za prenošenjem stečenog iskustva vezanog uz pokretanje poslovanja. Jedna od takvih mreža anđela u Hrvatskoj je CRANE. Riječ je o mreži privatnih investitora zainteresiranih za ulaganja u proizvodne i inovativne tvrtke u vrlo ranom stadiju razvoja. To je neprofitna udruga koja je pokrenuta 2008. zajedničkom inicijativom partnerskih institucija: Agencije za promicanje izvoza i ulaganja, Poteza Ventures, Hrvatske private equity i venture capital asocijacije, Udruge za poticanje softverskog i online poduzetništva Initium te uspješnih poduzetnika Damira Sabola i Hrvoja Prpića. Do 2015. članovi CRANE-a u hrvatske tvrtke uložili su više od 20 milijuna kuna.

U posljednjih nekoliko godina u svijetu je iznimno popularan način traženja investitora za posao postao i ‘crowdfunding’. To je zapravo grupno financiranje, proces kojim se od građana traže donacije koje služe kao početni kapital za nove poslovne pothvate. Raznim tehnikama mali poduzetnici mogu zaobići profesionalne investitore ili institucije i posve se približiti investitorima izbacivanjem ideja svakodnevnim korisnicima interneta koji pružaju spomenutu financijsku pomoć.

Pomoć od društva s neta. Koristeći se serverima kao što su Kickstarter i Indigogo, osnivači izrađuju web-stranicu na kojoj se nalaze informacije, slike, promidžbeni videomaterijal proizvoda, projekata ili usluga za koje žele da budu sufinancirani. Posjetiteljima istoimenih platformi ponuđene su prigodne nagrade u zamjenu za njihovu financijsku pomoć. Osim tih početnih modela financiranja projekta, pod pretpostavkom da je naš genijalni dvojac iskoristio neku od ovih mogućnosti i napokon pokrenuo svoju ideju, u nekom trenutku poslovanja treba im kapital. Žele nadograditi svoju aplikaciju ili jednostavno žele s većim ulaganjem nekog ulagača ubrzati taj biznis. Postoje i načini na koji to mogu učiniti. Jedan od njih je ponovno banka, no teško da će od njih dobiti zajam. Neki od oblika su i ‘venture capital’ i ‘seed’ fondovi. To su fondovi koji u modernom svijetu postoje već desetljećima, a u Hrvatskoj se tek odnedavno počelo stidljivo ulaziti u takav način financiranja. Nedavno je HAMAG-BICRO predstavio ‘seed’ fond, odnosno fond za poticanje ulaganja u kapital u ranoj fazi financiranja (engl. seed co-investment fund), poduprt zajmom Svjetske banke. Prihvatljivi projekti sufinancirat će se od minimalno 30.000 eura do najviše 300.000, pri čemu projekt može trajati najviše 24 mjeseca.