Milijardu kuna uložila je država u navodnjavanje 13 tisuća hektara, ali ne zna koliko se od toga zaista navodnjava. Upućeni procjenjuju da je riječ o najviše 1300 hektara.
Ministar Davor Romić na gradilištu kanala Kapinci – Vaška koji bi, kad proradi, mogao navodnjavati ‘čak’ 20 posto predviđenih površina.
Nastavi li Hrvatska navodnjavati poljoprivredna zemljišta a da prije dobro ne razmisli što ćemo proizvoditi i koja su nam područja prioritetna u gradnji kanala, bacit ćemo taj uloženi novac! Riječi su to našeg sugovornika, vlasnika velike poljoprivredne tvrtke koji je kritizirao velike hrvatske planove, motivirane ponajprije prikupljanjem političkih bodova, a ne osmišljenim planiranjem razvoja domaće poljoprivrede.
U sklopu Nacionalnoga projekta navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama u Hrvatskoj (NAPNAV), prihvaćenoga 2005., u vrijeme vlade premijera Sanadera, do Milanovićeve vlade uloženo je milijardu kuna. S tim ulaganjima bilo je predviđeno navodnjavanje 13 tisuća hektara, no za sada nema službenih podataka o tome koliko se od toga zaista navodnjava. Prema tvrdnjama našega dobro upućenog sugovornika, ako se u ovom trenutku navodnjava i deset posto navedenih površina, bila bi to optimistična procjena.
Kaže kako su najbolji primjer, blago rečeno stihijskog, ulaska u te projekte kanali Gat – Veliškovci pokraj Belišća, Kapinci – Vaška u Općini Sopje pokraj Slatine te kanal Sinjsko polje. Naš drugi sugovornik, koji je nekad radio u Ministarstvu poljoprivrede, kaže da je svim vladama neovisno o političkoj orijentaciji zajedničko da nisu previše razmišljale o tome.
Odluke su najčešće ovisile o tome je li ‘naša stranka’ na vlasti u županiji ili su ih pak dogovarali kojekakvi lobiji daleko od očiju javnosti, kao u kafiću. I onda bi izradili nekakve studije koje bi opravdale takvu odluku – govori bivši službenik Ministarstva. Da ti projekti baš nisu planirani najbolje, pokazuje inzistiranje na anonimnosti ne samo poljoprivrednika s kojima smo razgovarali nego, kako vidimo, i bivših državnih dužnosnika, ali i jakih menadžera.
Iako su iz odgovora Ministarstva poljoprivrede može iščitati da su to supervažni projekti za našu poljoprivredu, porazna je iskorištenost kanala Gat – Veliškovci pokraj Belišća, što su nam gotovo službeno potvrdili i u tamošnjem gradskom poglavarstvu. Investirano je 40 milijuna kuna da bi se navodnjavalo 500 hektara poljoprivrednih površina iz rijeke Drave. Iako u Ministarstvu poljoprivrede tvrde da se sada navodnjava 100 hektara, u Belišću tvrde da se od 2009., kad je sustav sagrađen, na njega priključilo samo ‘desetak poljoprivrednika koji imaju ukupno 25 hektara zemlje’, dakle da je iskorištenost pet posto.
Pretpostavke iz Ministarstva – Sustav je sagrađen na privatnome poljoprivrednom zemljištu i sa svim korisnicima sklopljeni su ugovori o navodnjavanju – kažu u Ministarstvu. Potvrđuju da za taj sustav navodnjavanja nije izrađena predinvesticijska studija, ali je, kažu, ‘idejnim projektom sustava navodnjavanja uzeta u obzir postojeća poljoprivredna proizvodnja, kao i pretpostavka budućega stanja po-
Nerentabilni sustavi
GAT – VELIŠKOVCI Obuhvaća 500 hektara. Investicija vrijedi 40 milijuna kuna i njime se koristi samo 10-tak poljoprivrednika na 25 hektara.
KAPINCI – VAŠKA Obuhvaća 1260 hektara. Investicija vrijedi 81 milijun kuna i navodno će ga upotrebljavati samo 30 korisnika koji će, prema našim pretpostavkama, navodnjavati 20-ak posto predviđene površine.
SINJSKO POLJE Obuhvaća 4500 hektara, tek se treba dograditi; procijenjena je vrijednost investicije 100 milijuna kuna. Trenutačno ga upotrebljava 10-ak poljoprivrednika na manje od 200 hektara jer su ostatak zemlje dobili stočari.
Dijelom isplativi sustavi
KNEŽEVI VINOGRAĐI – ZMAJEVAC Rješava se pitanje odvodnje oborinskih voda i za navodnjavanje, no nema informacija o tome koliko se površine navodnjava i za koliko poljoprivrednika.
Isplativi sustavi
BID – BOSUTSKO POLJE Obuhvaća 6710 hektara. Investicija vrijedi 491 milijun kuna i njime će se koristiti PIK Vinkovci te mali poljoprivrednici među kojima je provedena anketa.
BARANJA Obuhvaća 5000 hektara. Investicija vrijedi 24,5 milijuna kuna i njime će se koristiti Belje (za 3500 hektara). Predviđeno je još 1500 hektara za male korisnike iako ga ne upotrebljavaju svi.
ljoprivredne proizvodnje’. Dakle, pretpostavljali su! Koliko je njih pak potpisalo ugovore, nemamo podatak, osim ako je riječ o desetak njih, kao što kažu u Belišću. Možda je odgovor zbog čega je taj projekt doživio fijasko dao jedan tamošnji poljoprivrednik.
Država nije uzela u obzir to da naši poljoprivrednici nemaju od 50 do 100 tisuća kuna, ovisno o veličini parcele i udaljenosti od kanala, za kupnju opreme za navodnjavanje, a ni to da se teško zadužuju u bankama te da su projekti iz IPARD-a bili teško dostupni. Kao što vidimo, problemi su i u nepravednoj raspodjeli novca iz Fonda za ruralni razvoj – kaže.
To su, kad su već ulazili u pretpostavke, mogli najlakše predvidjeti i ponuditi neke programe s pomoću kojih bi poljoprivrednici nabavili opremu za navodnjavanje. Sličnu sudbinu najvjerojatnije čeka kanal Kapinci – Vaška, vrijedan 81 milijun kuna, koji još nije gotov. Da je sve išlo kako treba, 1260 hektara uz Dravu navodnjavalo bi se već treću sezonu. Prema posljednjim informacijama iznesenima početkom travnja kad je ministar poljoprivrede Davor Romić obišao gradilište, radovi u prvoj fazi trebali bi biti privedeni kraju ovoga ljeta, što znači da bi sustav bio u funkciji tek od sljedeće sezone.