Pitate li Wikipediju, reći će vam da su se sajmovi rodili na valu procvata srednjovjekovne trgovine, tijekom vjerskih svetkovina koje su se obično održavale po crkvenim dvorištima, pa unutar zidina grada, da bi kasnije prerasli i crkve i župe i gradove i pretvorili se u sajmove na temeljima kakve imaju i danas. Opstaju i u eri četvrte industrijske revolucije. Zadržali su svoje mjesto kao najotporniji marketinški alat i važniji su nego ikad. Sajmovi su mjesto izravnog susreta ponude i potražnje, neposrednih kontaktata, spoznaja vlastitih mogućnosti i kvalitete, mjesto ideja o novim proizvodima, mjesto za upoznavanje konkurencije i prilika za ostvarivanje poslovnih kontakata. Sve na jednom mjestu.
Renesansa sajmova započela je prije gotovo desetljeća, kako je tehnologija napredovala. Sajmovi ne bježe od tehnologije, ali joj se ni ne pokoravaju. Razlog je jednostavan, oni danas pružaju cijeli splet doživljaja – dodirnih, osjetilnih, okusnih, vidnih i slušnih. Kompletan 5D sadržaj! Tehnologija ipak toliko nije napredovala. Uza sve navedeno, ne treba smetnuti s uma da sajmovi nisu više samo mjesto izlaganja i predstavljanja proizvoda, već su i bogati stručnim programom. Konferencijski dio više nije protokolaran, nego je postao edukativan, a to je i najvažnija nova uloga sajamske industrije – edukacija. Treba razlikovati sajmove, pa čak i međunarodne. Kako kaže novinar Ante Gavranović, koji je u svom životu posjetio nepregledan broj sajmova i o njima izvještavao, postoje megasajmovi, koji su barometar određenih branši odnosno industrija na kojima se octravaju budući trendovi i kretanja. Njih su u svakoj branši dva do tri.
Najveći broj sajmova orijentiran je na uže, određene geografski zaokružene cjeline, gdje se prenose iskustva s tih megasajmova, ali i ti sajmovi imaju svoje važno mjesto u razmjeni iskustava, dobara i umrežavanju – objašnjava Gavranović te ističe da stalni rast broja sajmova i velika ulaganja u sajamsku industriju to najbolje potvrđuju jer oni služe za predstavljanje vlastitih proizvoda i usluga, ali i kao mogućnost uspostavljanja kontakata s postojećim i, posebno, novim poslovnim partnerima.
Čak 65 posto svih relevantnih sajmova održava se još i danas u Europi, iako najbrži rast bilježe sajmovi u Aziji.
Sajamska industrija u svijetu doživljava bum, a kod nas su sajmovi izgubili tu važnost jer je gospodarstvo oslabilo, napose industrija.
Sajmovi danas traže suvremene izložbene prostore s potpuno drukčijom infrastrukturom, traže da organizatori sajmova budu partneri u pronalaženju novih tržišta, a ne samo mjesto izlaganja. Uza sajmove sve više vežu se veliki događaji – kongresi, seminari, znanstveni skupovi. To su platforme znanja i komunikacije. Sajmovi se moraju prilagođavati tim novim trendovima. No sajmovi u zemljama poput Njemačke, koja ima 80 milijuna stanovnika, ne mogu se nikako uspoređivati sa sajmovima u Hrvatskoj, koju nastanjuje 16 puta manje ljudi. Ne može se primjerice uspoređivati tehnika trčanja olimpijskog prvaka i osobe koja je netom napustila bolnicu nakon teške operacije noge, ako ćemo prenesenim značenjem objasniti krizu koja je netom završila. No da Hrvatskoj nedostaje moderan sajamski prostor koji će ujedno biti i kongresni centar, s time se svi slažu. Nova voditeljica podružnice Zagrebački velesajam Dina Tomšić najavljuje zaokret u poslovanju Velesajma kako bi se potaknulo i izlagače, posebice međunarodne, da se vrate u Zagreb i predstave sajamskoj publici. Cilj nove politike Velesajma jest postati glavna velesajamska odrednica u regiji, a to neće i ne može doći preko noći. Glavni preduvjet za to redefinicija je kompletne infrastrukture građene od 50-ih do 80-ih godina prošlog stoljeća.
Zagrebački velesajam neće vratiti staru slavu niti mu ona treba u 21. stoljeću na način kakva je bila u 20. stoljeću – kaže Tomšić i dodaje da probleme te podružnice Zagrebačkog holdinga treba početi rješavati odmah, bez odlašanja. A najveći su problemi Velesajma, kategorična je Tomšić, predimenzioniranost i previsoki troškovi održavanja koji stvaraju gubitke. Velesajam je građen za neka druga vremena, neke druge navike i neke druge tehnološke formate. Rascjepkan je na površini od 550 tisuća kvadrata, a za moderne sajmove kakve Zagreb danas treba potrebno je tek 50-ak tisuća kvadrata kvalitetne zatvorenje sajamske površine i 30-ak tisuća kvadrata suvremene otvorene površine. Sve je ostalo višak koji stvara gubitke, priznaje Tomšić.
