Izvoz ne zanima ni političare ni novinare

U veljači se hrvatski izvoz zamalo približio lanjskim stopama rasta, a prvi rezultati za ožujak nagovješćuju izvoznu stagnaciju na mjesečnoj razini. Posve neočekivano, u ožujku je smanjena i vrijednost uvoza.

Prvi rezultati Državnog zavoda za statistiku za ožujak govore da je izvoz u trećem ovogodišnjem mjesecu iznosio oko 930 milijuna eura, što znači da će, nakon što mu u konačnom obračunu budu pribrojeni i sitniji iznosi, u najboljem slučaju iznositi otprilike kao i u lanjskom ožujku, kada je iznosio 956 milijuna eura.

Sve u svemu, u prvom kvartalu izvoz je bitno usporio s rastom te je tek oko tri posto veći nego u prvom kvartalu prošle godine.

Analitičari Hrvatske gospodarske komore kažu da je to u skladu s očekivanjima jer da je pretpostavka kako izvoz u ovoj godini više neće rasti visokom dinamikom kao u prethodne dvije. Smanjena očekivanja od rasta izvoza u HGK temelje na smanjivanju procjene rasta globalnog i EU-gospodarstva, odnosno očekivanom usporavanju rasta globalne potražnje.

• U tom kontekstu, ipak su važnija kretanja potražnje na najvećim izvoznim tržištima Hrvatske, točnije u Njemačkoj, Italiji, Sloveniji i Austriji, u koje se plasira oko 43 posto ukupnog izvoza. Prema najnovijim procjenama Europske komisije iz svibnja, rast bi u Njemačkoj trebao biti blago usporen u odnosu na prošlogodišnji, s 1,7 na 1,6 posto, Italija i Austrija trebale bi osjetno dinamizirati svoj rast, a jedino bi rast u Sloveniji mogao znatno usporiti u odnosu na prošlu godinu – napominju u HGK.

Nešto drugačijom dinamikom u prvom se kvartalu kretala vrijednost uvoza, kojemu konstantno jačanje kune ide više na ruku nego izvozu.

U prva je dva mjeseca uvoz porastao više do osam posto prema prvim rezultatima DZS-a, a u ožujku njegova je vrijednost bila (teško je za povjerovati!) čak 7,6 posto niža nego u ožujku prošle godine te je kvartalni rezultat svega 1,8 posto rasta uvoza. Ključnu ulogu u tome odigrao je pad cijena energeta na svjetskom tržištu.

Izvor: DZS

Na četiri je stranice Večernjeg lista u subotu objavljen intervju koji su s premijerom Tihomirom Oreškovićem vodili novinari Marko Špoljar i Iva Puljić-Šego. Novinare su ponajprije zanimali politički odnosi u i oko Vlade, a premijer se trudio razgovor odvesti na to čime bi se Vlada stvarno trebala baviti – na reforme i gospodarska pitanja. No ni u tom kontekstu premijer Orešković nijednom nije spomenuo izvoz.

Izvoz nije bio spomenut ni u intervjuu s Darkom Horvatom, ministrom poduzetništva i obrta, koji je u utorak objavljen u Večernjem listu i Poslovnom dnevniku. Prilika za spomenuti izvoz itekako je bilo, budući da je ministar Horvat govorio (i) o ulozi HBOR-a. Kao što izvoz ne spominju Vladini dužnosnici, ne spominju ga ni saborski zastupnici. Dokazi? Intervju s potpredsjednikom Sabora Ivanom Tepšom objavljen u Slobodnoj Dalmaciji te sa zastupnikom Željkom Dilberom objavljen u Jutarnjem listu.