Rast od 10% prometa rezerviran samo za najveće

Vodeći trgovački lanci zbog rasta turizma i otvaranja novih trgovina na Jadranu rastu znatno više od cijeloga maloprodajnog sektora. Samo se najjači mogu upustiti u otvaranje trgovina dovoljno velikih da golemom sezonskom zaradom nadoknade prazan hod zimi. Zato će osvajati sve više tržišta.

Dok je maloprodajni sektor u Hrvatskoj u 2015. rastao prema stopi od šest posto, deset najvećih trgovaca u maloprodaji prošle je godine ostvarilo prosječan rast od 10 posto. Najviše od velikih rastao je austrijski Spar, i to prema stopi od 14,62 posto. Jedan postotni bod manje rasli su Plodine i Lidl, dobre rezultate bilježi i Studenac iz Omiša čiji je rast iznosio 12 posto, a dvoznamenkasto je rastao i najveći trgovački lanac Konzum. Nisu loše prošli ni Kaufland i Tommy.

Ako je vjerovati trgovcima, rezultat tolikog rasta nije toliko oporavak gospodarstva i optimizam domaćih potrošača koliko potrošnja turista. Naime, samo 15-ak posto turista u Hrvatskoj odsjeda u hotelima. Svi su ostali mahom u privatnom smještaju, pa posljedično više i troše.

Prošlo ljeto bilo je dugo i toplo, pa su uistinu trošili dosta, zbog čega je maloprodaja u Hrvatskoj lani ostvarila prve stope rasta od 2008. Premda se u prvi mah čini kako je i Hrvatima dosta suzdržavanja i života na rubu siromaštva, trgovci ne misle tako. Domaći ljudi trošili su samo neznatno više nego prije, nedovoljno više za stopu rasta prometa maloprodajnih tvrtki od 1,4 posto, kako je objavio Državni zavod za statistiku. Vlada je prošle godine promijenila porez na dohodak, a pale su i cijene goriva, pa se taj višak iz novčanika domaćih potrošača ipak prelio u prihode trgovaca. Analitičari tvrde kako to i nije bila tako slabašna svota, no trgovci odbijaju svaku pomisao da je maloprodaja rasla na krilima domaćeg potrošača. To se najbolje, kažu, vidjelo u listopadu prošle godine, kad je potrošnja drastično pala. A ni poslovno dobar prosinac nije donio željene rezultate kao proteklih godina.

I dok je trgovcima sve crno i bijelo jer su, kako kažu, za rast prihoda zaslužne poslovnice na Jadranu, analitičari tvrde da je za nešto ipak zaslužan domaći potrošač. Optimizam potrošača u Hrvatskoj u prošloj je godini osjetno narastao, i to zbog povoljnijih gospodarskih kretanja, pa bi bilo pogrešno taj rast pripisati samo stranim gostima, ističe Davor Tolić, menadžer za istraživanje u Ipsosu. Promjene poreza na dohodak koje je uvela bivša vlada sigurno su bile jedan od pokretača rasta maloprodaje. Drugi je važan čimbenik turizam, koji je siguran dio prihoda donio i domaćim potrošačima. Pozitivne učinke svakako je imala i konverzija kredita u švicarcima, smatra Tolić. Slično misli Zlatko Bazianec, novi partner za savjetodavne usluge u Deloitteu, kad kaže da je blagi oporavak gospodarstva u prošloj godini pokrenuo klasični lanac povećanja potrošnje. Konzultant Dragan Munjiza navodi iste razloge kao posljedicu rasta potrošnje, ali, prema njegovu mišljenju, ne treba odbaciti ni onaj psihološki – hrvatski je potrošač zasićen štednjom i suzdržavanjem.

Veći dohodak, manji osnovni troškovi i nikad niže razine cijena stvorili su povoljan psihološki miks, a ne treba zaboraviti da je upravo potrošnja psihološka kategorija – tvrdi Munjiza.

Agrokorov Konzum najbolje razumije psihologiju domaćeg potrošača i njegove potrebe. Ne samo zato što je najveći i ne samo zato što je prvi zauzeo tržište i najbolje lokacije, nego ponajviše jer je domaći maloprodavač, a Hrvati vole kupovati domaće proizvode. Zbog svega toga Konzum je na čelu popisa najvećih trgovačkih maloprodajnih lanaca u Hrvatskoj i gotovo je nedodirljiv na tome mjestu. U prošloj je godini ostvario najveći prihod, čak 14,9 milijardi kuna, što je rast u odnosu na 2014. od 11,05 posto. Njegova je dobit prošle godine iznosila 295 milijuna kuna i porasla je za 74,86 posto. Ne treba zaboraviti da je prošle godine bilježio rast zahvaljujući pripajanju 80-ak trgovina Mercatora (što se dogodilo u 2014., ali rezultati su utjecali na prošlu godinu), pa će takve rezultate ove godine teško ponoviti. Konzumova maloprodaja, doznajemo, najviše je rasla na Jadranu. Turistička sezona probila je sve granice očekivanja i u Agrokoru, ali već je s prvim naznakama jeseni ushićenje prošlo, dok su jesen i zima za Konzum bili vrlo izazovni. Konzum i ove godine sve nade polaže u dobru sezonu, opskrba jadranskih trgovina već je počela, jedini je problem naći kvalitetne sezonske radnike. No na krilima dobrih prošlogodišnjih rezultata ostaje nepoznanica koji su Agrokorovi planovi s maloprodajom. Nije tajna da je Konzum u nezavidnom položaju prema financijskoj snazi i likvidnosti. Ni zaduživanje domaćim trgovačkim lancima, pa tako ni Konzumu, nije jednako dostupno i jeftino kao stranim koje prate tvrtke matice.

Na drugom je mjestu i prema stopi rasta i prema prihodima trgovački lanac Plodine u vlasništvu Mile Ćurkovića. On je za Lider poručio kako za razliku od Konzuma Plodine nisu isključivo rasle na krilima turističke sezone. Rast njihovih prihoda treba zahvaliti boljim gospodarskim kretanjima, ali i smanjenju poreza na dohodak, koje je omogućilo veću potrošnju domaćih kupaca. O planovima za Plodine Ćurković odbija govoriti jer ne želi otvarati karte konkurenciji. – Kao i ostali borimo se za svakoga kupca, a ta bitka nikad nije jednostavna – poručio je Ćurković.

Austrijski je Spar trgovački lanac koji je najbrže rastao u 2015. Njegovi su lanjski prihodi iznosili 2,5 milijardi kuna i narasli su za 14,6 posto. U Sparu tvrde kako razlog tolikom procvatu nije samo preuzimanje Dioninih trgovina polovinom 2014. nego i fokus na manje formate odnosno na supermarketete, koji će i dalje biti u središtu njihova širenja. Nakon pozicioniranja Sparovih supermarketa po unutrašnjosti počinje širenje po obali. Trenutačno se grade Sparovi supermarketi u Selcima, Kastvu, Zagrebu te hipermarket Interspar u Puli.

Spar trenutačno ima 53 poslovnice u Hrvatskoj, od toga 18 hipermarketa Interspar, a ostalo su supermarketi. Svake godine ulažemo između 35 i 40 milijuna eura, toliko ćemo sigurno uložiti i ove godine. Sljedeće godine predviđamo rast investicija na više od 50 milijuna eura – poručili su iz Spara. Kauflandov rast u prošloj godini nije bio dvoznamenkast. Prihodi od 3,2 milijarde kuna veći su ‘samo’ za 7,35 posto nego godinu dana prije, ali dobit od 6,7 milijuna kuna veća je za čak 119,1 posto. I u tvrtki kažu kako je rast ostvaren u prošloj godini rezultat poslovanja novootvorenih poslovnica u Zagrebu i u Trogiru, a postojeće su trgovine zabilježile samo minimalan rast.

No Kaufland je u snažnom investicijskom zamahu. Trenutačno ima 36 poslovnica u Hrvatskoj, a planira i modernizaciju starih trgovina te otvaranje novih. Prema visini prihoda treći je Lidl s 3,7 milijardi kuna, a treći je i prema stopi rasta, koja je u prošloj godini iznosila 13,36 posto. Lidl je u devetoj godini na hrvatskom tržištu ostvario dobit od 185,4 milijuna kuna, što je više za čak 70,68 posto nego u istom razdoblju 2014. I on je prošle godine otvorio više novih poslovnica te se svakako nameće kao sve ozbiljniji igrač na tržištu i ozbiljan izazivač drugim trgovačkim lancima, posebice ako se uzme u obzir da je na tržište ušao kao diskontni trgovac.

U cijeloj priči valja podsjetiti na još jedan trend. Prošle su godine rasli samo oni koji su ulagali, a deset najvećih lani je raslo prema stopi gotovo dvostruko većoj od kompletnog maloprodajnog sektora i sad stvara 43,7 posto prometa, 1,6 posto više nego godinu prije. Razlog je njihova snaga – samo veliki lanci imaju snage za ulaganje u veće formate na Jadranu koji će golemim obrtom u sezoni stvoriti dovoljnu zalihu za preživljavanje zime. I zato će najveći zauzimati sve veći dio maloprodajnog tržišta.

Analitičari tvrde kako su strani trgovački lanci u Hrvatskoj u mnogo povoljnijem položaju. Izvori financiranja dostupniji su im i jeftiniji, kao i robne zalihe. Upravo su robne zalihe potkraj prošle godine potaknule veću potrošnju. Naime, zbog sankcija prema Rusiji, ali i slabijeg izvoza u Kinu, koja postaje samodovoljna, na europskom su se tržištu potkraj prošle godine pojavile goleme zalihe neprodanog mlijeka, mliječnih prerađevina i mesa. Sva ta roba završila je na policama stranih supermarketa diljem Europske unije, pa i Hrvatske, i to po drastično manjim cijenama.

Bitka niskim cijenama bila je katastrofalna, a upravo je to obilježilo kraj prošle i početak ove godine – tvrdi naš izvor iz trgovinskog sektora te dodaje kako su najveći korist od te jeftine robe imali samo strani trgovački lanci čije su police punile europske matice.

Jesu li niske cijene robe utjecale na smanjenje uvoza, teško je reći, no lani su trgovci, prema Fininim podacima, uvoz smanjili s 11,9 milijardi kuna na 10,8 milijardi, odnosno s 14,4 posto ukupnog prometa na 12,4 posto. Istodobno su trgovci na tržište plasirali robu vrijednu više od 76 milijardi kuna, što je šest milijardi više nego u 2014. No, budimo iskreni, to nisu samo proizvodi ‘Made in Croatia’ nego i uvozni proizvodi koji su na tržište plasirali domaći distributeri.

U Hrvatskoj je tržište trgovine na malo izrazito kompetitivno; na njemu su uz domaće trgovce i najveći svjetski trgovci s popisa top 10 svjetskih trgovaca, pa je tržišna utakmica izrazito jaka, poručuju iz Hrvatske gospodarske komore. Glavna su obilježja tržišta trgovine na malo internacionalizacija, koncentracija i konsolidacija. Mjesta za nove trgovačke lance na našem zasićenom tržištu nema. Konzum više nema regulatorni prostor za daljnja preuzimanja, a svi ostali koji imaju potporu u kapitalu imaju i prostora za preuzimanja i udruživanja. Mogućnosti uvijek postoje, kao i razgovori na tu temu. Među 10 najvećih najlošiji su Billini rezultati; njezini gubici rastu unatoč slabom rastu prihoda i jakom marketinškom zanosu. Hoće li je preuzeti jači lanac ili će se othrvati izazovima tržišta, ne može se znati sa sigurnošću.

No sigurno je nešto drugo: prihodi u maloprodaji rast će i u ovoj godini. HGK procjenjuje da će taj rast na godišnjoj razini, ruku pod ruku s još jednom dobrom turističkom sezonom, iznositi oko tri posto. Trgovci, dakle, mogu zadovoljno trljeti ruke. I već sanjati najavljeni ukidanje najviše stope poreza na dohodak sljedeće godine. Bit će im to pravi zalet i za 2017.