Forum hrvatskih i poljskih regija, koji već petu godinu organiziraju Hrvatska zajednica županija i Savez vojvodstava Republike Poljske, ove je godine održan u Dubrovniku. Razgovaralo se o obnovi napuštenih industrijskih i gospodarskih objekata, specijalnim ekonomskim zonama kao ključu poljskoga gospodarskog uspjeha te regionalnoj samoupravi kao zamašnjaku razvoja malog i srednjeg poduzetništva.
Vrijeme kada je službeno objavljeno da je iscrpljujuća ekonomski kriza u Hrvatskoj završila, u Dubrovniku je održano jedno od važnijih gospodarsko-diplomatskih okupljanja – Peti forum hrvatskih i poljskih regija. Susret je to hrvatskih i poljskih gospodarstvenika i predstavnika regionalne samouprave koji, osim sličnog mentaliteta, dijele i slične izazove vezane uz gospodarska pitanja i regionalni ustroj.
Na hrvatsko-poljskom susretu u Dubrovniku sudjelovali su i mnogi visoki uzvanici: potpredsjednik Odbora za lokalnu i područnu samoupravu i regionalnu politiku te zamjenik predsjednika Poljsko-hrvatske skupine prijateljstva u Sejmu Republike Poljske Jacek Protas, veleposlanik Republike Poljske u Republici Hrvatskoj Maciej Grzegorz Szymaniński, veleposlanica Republike Hrvatske u Republici Poljskoj Andrea Bekić, izaslanik predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Tomislav Tolušić, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske Božo Petrov, predstojnica Ureda predsjednika Republike Poljske Małgorzata Sadurska i predsjednik Senata Republike Poljske Stanisław Karczewski.
Na Petom forumu hrvatskih i poljskih regija razgovaralo se o revitalizaciji napuštenih industrijskih i gospodarskih objekata, specijalnim ekonomskim zonama kao ključu gospodarskog uspjeha Poljske te regionalnoj samoupravi kao zamašnjaku razvoja malog i srednjeg poduzetništva.
Poznato je da Hrvatska u svom vlasništvu ima brojne napuštene vojne objekte, a kad im se dodaju i napušteni gospodarski objekti, jasno je da je riječ o golemom potencijalu koji se može i treba staviti u službu razvoja jedinica lokalne i regionalne samouprave. Poljskoj je u nasljedje ostavljeno mnogo takvih objekata koji su danas uspješno prenamijenjeni. Jedan je od takvih primjera i grad Katowice koji je oružne nedostatke pretvorio u najveće prednosti – na mjestu starog rudnika sagrađena su suvremena zdanja Muzeja Śleske, Međunarodnog kongresnog centra i zgrada Nacionalnoga simfonijskog orkestra.
Specijalna ekonomska zona Katowice jedna je od uspješnijih zona u Poljskoj, što je rezultat povezivanja potreba investitora s potrebama regije u kojoj su smješteni. Specijalne ekonomske zone (SEZ) osnovane su u Poljskoj prije 20 godina, pogotovo radi ubrzanja gospodarskog razvoja regija, uređenja zemljišta i postindustrijske infrastrukture te stvaranja novih radnih mjesta. Brzo se pokazalo da su vrlo učinkovit alat za podupiranje poljskih i stranih investicija. Zone su postale pokretač promjena i modernizacije poljskoga gospodarstva.
No tekst iz druge stranice nije dostupan.
Ukupna trgovinska razmjena između Hrvatske i Poljske raste iz godine u godinu, a lani je iznosila 698 milijuna eura. Taj podatak pokazuje da je Poljska deseta najvažnija hrvatska trgovinska partnerica. Namjera je širiti suradnju, a ohrabruje to što se na gospodarskom forumu okupilo više od stotinu hrvatskih i poljskih gospodarstvenika.
Zahvaljujući investicijama na području SEZ-a, stvoreno je nekoliko stotina tisuća novih radnih mjesta, uložilo se milijarde zlota. Ograničena je nezaposlenost u gospodarski slabije razvijenim regijama, osobito u dijelovima zemlje koji su najjače osjetili negativne nuspojave gospodarske tranzicije nakon raspada komunizma. Sličan koncept u Hrvatskoj nude poduzetničke zone koje imaju velik potencijal, ali na njihovoj se prepoznatljivosti još mora raditi. Jedan od pozitivnih primjera jest poduzetnička zona Kneginec u Varaždinskoj županiji u koju je uložio 51 investitor i u kojoj posluje 18 poduzetnika. Dobar su primjer u Hrvatskoj i poduzetnički inkubatori.
Vezano uz pitanje poticanja malog i srednjeg poduzetništva putem regionalne samouprave Poljska je jednako poznata kao i po jakoj ulozi regionalnih razvojnih agencija. Poljska vojvodstva pokazala su se iznimno uspješnim u osmišljavanju projekata i privlačenju novca iz europskih fondova, a država je od početka regionalnoj upravi prepustila odgovornost za projekte koje sufinancira Europska unija. Županije u Hrvatskoj žele biti strateški partner Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU u planiranju regionalnog razvoja kako bi poduzetnicima pružile najbolju potporu, a da ta uloga može već sada biti veća ako se županijama omoguće veće ovlasti u ključnim ovlastima, istaknuto je na trećem panelu.
Iako Hrvatska i Poljska godišnje razmijene robu vrijednu od 600 do 700 milijuna eura, hrvatska suradnja s Poljskom šira je od gospodarskog segmenta. Te dvije zemlje našle su se i u priči europskih fondova, turizma, a osobito jačanja regionalne samouprave. Poljski gosti također su predstavili i priče o uspjehu poljskih startup tvrtki koje se temelje na suradnji bankarskog sektora i sektora samouprave u Poljskoj te primjere dobre prakse upravljanja specijalnim ekonomskim zonama kojima je cilj usmjeriti i potaknuti neke nove ideje u Hrvatskoj.