Home / Financije / NETO UVOZNICI

NETO UVOZNICI

Ili živim u zemlji paradoksia ili sam najobičniji tupan. Čitam jučer statističke podatke – povrće je u prva tri mjeseca pojeftinilo šest posto, a proizvođačka cijena cvjetače lani je bila 3,96 kuna. Pa gledam najnovije podatke Tržišnoga informacijskog sustava u poljoprivredi (TISUP-a). Kilogram cvjetače na veletrenicama ovih dana stoji 6-8 kuna, na placu 15-20, a u trgovinama 9-34 kune. Povod za moju znatiželju bio je račun iz trgovine. Tek sam kod kuće vidio da sam za dvije glavice karfiola platio 48,98 kuna, 25 kuna za glavicu. Stavio sam to na vagu – 1,9 kilogram, dakle 26 kuna za kilogram. Ne budi lijen, kad sam počupao lišće, dvije gole glavice na vagi su pokazale – 750 grama. Marija Antoaneta zato bi danas u Hrvatskoj s punim pravom rekla ‘Tko nema za karfiol neka jede meso’. Naime, moj karfiol iz trgovačkog lanca zaista je zlata vrijedno povrće, skuplje i od mesa. Kila je svinjskog buta bez kosti 40 kuna, a kila cvjetače bez lišća – 67 kuna!

Zanimljiva je igra s maržama, pa makar računali samo ‘bruto’ težinu karfiola – ‘s kostima’, odnosno s lišćem. Veletrgovac po kili karfiola zaradi 2-4 kune, preprodavač 7-14 kuna, a poljoprivrednik koji na placu prodaje svoj karfiol po kili zaradi 11-16 kuna. Trgovačka je pak razlika od proizvođačke cijene do prodajne cijene do čak 32 kune po kilogramu! Trgovac – kojeg ne imenujem jer, nažalost, nije iznimka – na ‘mojem’ je karfiolu zaradio 44 kune; 22 kune po kili. Pardon, to bi bila zarada na hrvatskom karfiolu. Ovaj je tako skup valjda zato jer je uvezen iz Italije. Ili sam ja ipak samo običan tupan koji ne gleda cijene i o trgovačkim maržama razmišlja tek kod kuće ili na poslu. A onda je za novčanik prekasno. Doduše, ovu kupnju alimentirat ću pojačanim honorarom za ovaj tekst. Obračunat ću troškove poslovanja.

Prošlu godinu pamtit ćemo kao godinu početka oporavka poslovne aktivnosti. Uz realnu stopu rasta BDP-a od 1,6%, zabilježen je veći rast prihoda poduzeća i blagi rast udjela onih koji su ostvarili dobit. Osnažen je rast fizičkog obujma industrijske proizvodnje i realnog prometa u trgovini te su povećana optimistična očekivanja da će se s 2016. zaustaviti višegodišnji pad u građevinarstvu. Nakon vrlo uspješne turističke sezone i znatnog rasta realnog BDP-a u trećem tromjesečju, opću sliku stoga nije pokvarilo ni privremeno usporavanje gospodarske aktivnosti u posljednjem kvartalu. To više što podaci za prva tri mjeseca ove godine pokazuju daljnju ekspanziju. Optimističnim kretanjima u prošloj godini ponajprije je pridonio rast izvoza, ali i oživljavanje domaće potražnje rastom osobne potrošnje i investicija privatnog sektora.

No unatoč tome zaposlenost stagnira jer su poduzeća i dalje pod pritiskom restrukturiranja i opterećena visokom razinom zaduženosti koju nastoje smanjiti. Administrativna ograničenja ulaganja ostala su problem kao i prijašnjih godina, što zbog kompliciranih birokratskih procedura, čekanja dozvola ili dvosmislenosti propisa, što zbog različitih…