Vlada planira s 200 milijuna privatizacijskih eura ‘slomiti dug’ – financirati otplatu kredita, zajmova i obveznica te poboljšati kreditni rejting. No pitanje je kakav će biti konačni saldo i hoće li investitori kupovati državne udjele zato da bi razvijali te tvrtke ili će tako samo osvojiti njihovo tržište.
U proračunu je planirano i 800-tinjak milijuna kuna od dobiti koje će isplatiti kompanije u državnom vlasništvu putem dividende, a 1,6 milijardi kuna primitak je od prodaje udjela. Dobit od trgovačkih društava umanjuje deficit, a novac od privatizacije je ispod crte proračuna, njime se financira deficit. Na najavu prodaje udjela u tim kompanijama, tržišta su reagirala pozitivno. Ona uvijek reagiraju prije rejtinških agencija. Realizira li se sve to i dogodi li se pomak u izgledima koje daju rejtinške agencije, to u kratkom roku mora utjecati na kamatne stope. U srednjem roku, ući u investicijski rejting nevjerojatan je cilj. Danas svoje obveznice ne možemo ‘repati’ kod ECB-a, a da smo u tom rejtingu, mogli bismo. A da ne govorimo o tome da mnogi ulagači prema svojim pravilima ne mogu i ne smiju ulagati u naše papire – objašnjava nam izvor iz Ministarstva financija.