DIALOG KOMUNIKACIJE Od Grizlija preuzele Optimu Telekom, od Graylinga Daniela Hajdena

Prema rezultatima istraživanja Europske udruge komunikacijskih agencija (EACA), europsko tržište marketinške i oglašivačke industrije danas obilježavaju stagnaciju i pad zaposlenosti te potražnje za uslugama u tom sektoru. Među zemljama s negativnim trendovima našla se u tom istraživanju i Hrvatska. Ipak, Davor Bruketa, predsjednik Hrvatske udruge reklamnih agencija (HURA), tvrdi da te procjene, iako su pokazatelji loši, ne pokazuju stvarno stanje u sektoru.

– I dalje bilježimo porast ulaganja u oglašivanje, rastu proračuni i cijene za tu vrstu usluga. Već dvije godine raste, a razlog zbog kojega je Hrvatska među zemljama koje bilježe pad povjerenja u političkom je ozračju – smatra Bruketa. Jedan od primjera kako takav politički trenutak utječe na poslovno povjerenje jest Velika Britanija. Ta zemlja bilježi najveći pad povjerenja u travnju, što je, smatraju u EACA-i, posljedica neizvjesnosti rezultata referenduma o ostanku ili izlasku iz Europske unije. U hrvatskom slučaju pad povjerenja Bruketa također pripisuje političkom trenutku u kojemu se nalazi naša zemlja.

– Stabilnost Vlade RH nije posebno sigurna, ali nadam se da je to privremeno. Međutim, ponavljam, u domaćoj marketinškoj i oglašivačkoj industriji stanje je i dalje stabilno, već nekoliko kvartala rastemo, potražnja za uslugama sve je veća. Nisam uvjeren da ti pokazatelji zrake stvarno stanje – dodao je predsjednik HURA-e.

Početkom godine Hrvatska je bila u rangu s Njemačkom, Rumunjskom i Slovenijom, ali već u travnju našli smo se u društvu zemalja s malo nižim indeksom poslovnog povjerenja kao što su Malta, Estonija i Portugal.

U sklopu funkcije upravljanja ljudskim resursima u poslovnim organizacijama sve se više pojavljuje potreba za novim ulogama, kao što je upravljanje zadovoljstvom zaposlenika, koordiniranjem iskustva i slično.

Zagrebačka tvrtka Degeetal, koja se bavi razvojem digitalnih poslovnih rješenja, objavila je nedavno oglas kojim traži ‘happiness manager’, odnosno stručnjaka ljudskih resursa za, između ostalog, upravljanje zadovoljstvom zaposlenika. U posljednje vrijeme svjedočimo sve većem broju neobičnih radnih mjesta u svijetu (kao što je promatrač rasta trave i slično), pa je činjenica da ona postaju sve popularnija.

Razvoj digitalnih tehnologija, modela poslovanja i sve različitija demografska struktura radne snage naveli su svjetske, ali i hrvatske menadžere na redefiniranje poslovanja, a samim time i na stvaranje drugačijih radnih mjesta. Ovogodišnje istraživanje Deloittea na svjetskoj razini ‘nedvojbeno ukazuje na korjenite zahvate u organizacijskoj strukturi i napuštanje hijerarhijski i funkcionalno ustrojenih modela poslovanja i prelazak na međufunkcijske mreže timova u nastojanju da se ostvari veća agilnost, bolja suradnja i čvršći fokus na klijenta. To znači da se stvaraju nove uloge u sklopu funkcije upravljanja ljudskim resursima, kao što su glavni koordinator za iskustvo i glavni koordinator za slušanje’.

Prema tom istraživanju 92 posto direktora i menadžera, ne samo u svijetu nego i u Hrvatskoj, kaže da je potreba redefiniranja organizacijske strukture u skladu s globalnim trendovima postala kritična, ali samo je 14 posto njih i spremno to napraviti.

– Poslovni subjekti moraju držati korak s potrebama poslovnog ekosustava, koji se mijenja dramatičnom dinamikom – istaknuo je Zlatko Bazianec, partner u Deloitteu.

Problem radne snage u Hrvatskoj postaje sve veći i bit će ga sve teže riješiti. Naime, brojni su poduzetnici suočeni s činjenicom da za neko radno mjesto ne mogu naći osobu koja bi taj posao radila kvalitetno, bez obzira je li riječ o visokokvalificiranoj snazi ili NKV radniku. Stoga, poslodavci, pogotovo oni izvan Hrvatske i u razvijenijim društvima, počeli su itekako razmišljati o restrukturiranju poslovne organizacije.

Naime, prijašnjih godina tvrtke su kao prioritete isticale veću angažiranost i zadržavanje radnika, nadogradnju vještina vođenja te izgradnju konstruktivne kulture. Sada gotovo polovica ispitanika u Deloitteovom istraživanju navodi da je ili već započela taj proces ili ga planira provesti.

Vrijedi li uistinu reklama na Super Bowlu pet milijuna dolara? Pitate li kreativnog direktora američkog CBS-a Petea Radowicha, itekako se isplati. Toliko da je još 2013. predlagao da Hrvatska kupi 30 sekundi na tom natjecanju i predstavi se američkoj naciji. – Rekao sam u više navrata: ‘Ako Hrvatska želi postići pravi učinak, neka kupi 30 sekundi reklame na Super Bowlu i više će je ljudi upoznati nego na bilo koji drugi način. Zbog toga su mi se već smijali. Pojedinci su čak sugerirali da ću ja dobiti novac od toga, kao da osobno prodajem marketinški prostor za Super Bowl – rekao nam Radovich.

Naime, nakon što je Radovich prije tri godine iznio taj prijedlog na rovinjskom Weekend Media Festivalu, tadašnja HTZ-ova direktorica Meri Matešić odmah se požalila na proračun, a bivši ministar turizma Darko Lorenčin kroz šalu ga je zamolio popust. Ipak, HTZ nije se potpuno oglasilo na Radovichev savjet pa je prošle godine uložio u kampanju na Super Bowlu. Doduše, nije bilo reklame, ali Turistička zajednica ponudila je odmor u Hrvatskoj treneru pobjedničke ekipe s obzirom na to da su treneri obaju finalista hrvatskog podrijetla. Radovich je Lideru pohvalio HTZ-ove napore koji su donijeli i međunarodnu nagradu, ali ipak smatra da je televizijska reklama mnogo isplativija i najbolja za proboj na američko tržište.

Zvonko Tičarić, direktor Prehrana trgovine, a ujedno i jedini zaposlenik te tvrtke u vlasništvu Zagrebačkih pekarni Klara, tvrdi da je njegova prosječna mjesečna plaća 2998 kuna. Tičarića smo za plaću pitali stoga jer se na Liderovoj listi 1000 najvećih hrvatskih tvrtki pojavljuje podatak da je Prehrana trgovina s 1,18 milijuna kuna apsolutni predvodnik tvrtki s najvećim neto plaćama. Iz toga je proizašlo da Tičarić vjerojatno zarađuje više i od Ante Vlahovića, jer ima 16 puta veću plaću od prošlog sjeka Adris grupe (72.374 kune), koja je druga na listi, ili 25 puta veću plaću od Ingre (47.137 kuna), koja je treća na listi. No Tičarić tvrdi da je riječ o pukoj knjigovodstvenoj pogrešci i to drugu godinu zaredom. Naime, sličan je iznos prosječne plaće u Prehrana trgovini iskazan i lani za 2014. godinu. Tko je krivac za tako krupnu pogrešku, nismo uspjeli doznati.

U prva četiri mjeseca ove godine HBOR je podržao 1124 projekta u ukupnom iznosu od 2,3 milijarde kuna. Kako izvještavaju iz razvojne banke, kojoj je na čelu Dušan Tomašević, broj odobrenih kredita u tom je razdoblju bio čak tri i pol puta veći nego u prva četiri mjeseca prošle godine. Ističe se da su na taj broj najveći utjecaj imali krediti odobreni malim i srednjim poduzetnicima, kojima je za 941 projekt odobreno 823 milijuna kuna. Ukupan iznos odobrenih kreditnih sredstava do 30. travnja bio je za 40 posto veći nego u istom lanjskom razdoblju.

Institut ‘Ruđer Bošković’ (IRB) pod ravnanjem Tome Antića prošlog je tijedna oglasio davanje u zakup objekta Prenoćište koji ima na otoku Rabu. Riječ je o nekretnini koja je od 1961. u IRB-ovu vlasništvu i služi kao odmaralište za zaposlenike Instituta i njihove obitelji. Od 2000. Prenoćište ima i dozvolu pružanja ugostiteljskih usluga, ali s obzirom na to da se IRB ne može baviti djelatnošću ugostiteljstva, od 15. lipnja do 30. rujna daje ga u zakup po početnoj cijeni od 10 tisuća kuna na mjesec.

Agencija Dialog komunikacije dobila je ugovor o zastupanju u odnosima s javnošću Optime Telekoma, što je za toga telekomunikacijskog operatera donedavno radila agencija Grizli komunikacije. Osim što je u Dialogov portfelj dovela novoga vrijednoga klijenta, Marina Čulić Fischer, direktorica Dialog komunikacije, zaslužna je za novo vrijedno kadrovsko pojačanje, Daniela Hajdena, koji je posljednjih osam godina proveo u agenciji Grayling. Upravo će on, koji je u Dialogu dobio status višeg savjetnika, preuzeti vođenje Optime Telekoma. Uz ‘hendlanje’ Optime bit će zadužen za provedbu komunikacijskih projekata Booking.coma.