Vjerujem da ste vidjeli reformski paket hrvatske vlade, znamo i da je Europska komisija relativno zadovoljna viđenim. Kako ga vi komentirate? – Sudjelovali smo u osmišljavanju tih reformi, ali ne u pripremanju, nego u komentiranju i davanju mišljenja. To je ambiciozan program, ali na kraju dana, kao i u svakoj drugoj zemlji i strategiji, sve se svodi na provedbu. Zato nas zanima realizacija i može li zaista Vlada provesti ono što je obećala. Tu smo kao potpora tome, ne kao nadzornici koji utvrđuju je li nešto napravljeno ili nije, već isključivo da pomognemo provedbi reformi.
Jeste li zadovoljni komunikacijom s novom vladom, pogotovo u pripremanju reformskoga paketa? – Apsolutno. Ne govorim to olako jer Svjetska banka ima različita iskustva u različitim zemljama, ali ovdje smo jako angažirani i od početka pozvani dati svoje mišljenje o proračunu, strategiji, što nam je itekako drago. Upoznali sam više ministara nego u bilo kojoj zemlji, razgovarao sam s trinaest od dvadeset ministara i tri puta s premijerom o tome što žele učiniti. Kad govorimo o pristupačnosti i dijalogu, ne bih mogao biti zadovoljniji.
Možete li to usporediti s prošlom vladom, je li bila manje pristupačna ili pristupačnija od ove? – Imali smo dobar odnos s prošlom vladom, s time da je, jasno, u posljednjih šest mjeseci angažman malo oslabio zbog političke situacije i pripremanja za izbore.
Možete li specificirati kako Svjetska banka može biti na raspolaganju Vladi, je li riječ o jeftinijim kreditima, ekspertizama? – Kad je riječ o zajmovima, treba reći da Hrvatska zbog razine prihoda i razvoja ne treba toliko financijske pomoći kao neke druge zemlje. Mi Hrvatskoj možemo dati ekspertizu, primjerice u javnim financijama i upravi. Možemo pomoći de-
Kako komentirate očito napuštanje teritorijalnog preustroja? Čini se da je do daljnega maknuto sa stola. – Hrvatska će u nekom trenutku morati donijeti odluku čak i ako to sada ne želi napraviti. To zasad nije rizik, ali srednjoročno se nešto mora napraviti ako se želi imati održiva i učinkovita vlast. Razgovarali smo s ministrom uprave o tome što bi trebalo napraviti, ali, da budem iskren, imate pravo, to je stavljen u ladicu. To nije problem specifičan za Hrvatsku, radio sam u zemljama koje su također imale teškoća s decentralizacijom odlučivanja i rasterećivanjem javnih financija u tom smislu, no to je politički nabijeno pitanje. Radio sam u Tadžikistanu, ondje su mi uvijek govorili da Švicarci imaju jednak broj državnih subjekata kao i oni. Ali Švicarci imaju mnogo više novca od Tadžikistana i mogu si to priuštiti. Hrvatska si to ne može priuštiti i, ponavljam, to nije pitanje koje zahtijeva hitno djelovanje, ali zahtijevat će neko rješenje. Vjerujem da bi rezanje broja jedinica lokalne uprave i samouprave imalo smisla zbog veličine zemlje.
Vratimo se malo na Vladu… Uzimajući u obzir političku situaciju, vjerujete li da ova vlada može provesti reforme, pogotovo one zahtjevnije? – To treba vidjeti. Kao predstavnik međunarodne institucije svakako bih želio vidjeti provedbu. Ne mogu suditi o tome hoće li političari imati volje to provesti, no ono što su stavili na stol ima smisla i to treba napraviti. Samo oni znaju hoće li biti sposobni provesti to, teško mi je ocijeniti. Naravno da su ljudi zabrinuti jer je ovo nova dinamika. Imate tehnokratsku vladu i koaliciju koja politički nije savršeno usklađena i zato se stvari čine teško izvedivima. Mi vidimo odlučnost, imali smo nekoliko sastanaka s premijerom i vidim jasnoću u vezi s tim što treba napraviti. Na kraju krajeva, to se mora napraviti. Hoće li to biti ova vlada ili neka druga, drugo je pitanje, no te stvari moraju se obaviti.
Kad smo kod očekivanja, premijer je vrlo optimističan kad je riječ o povećanju kreditnoga rejtinga na temelju brze prodaje nekih javnih poduzeća. Mnogo ljudi u državi i nije tako uvjereni, što vi mislite? – On pokušava riješiti glavnu brigu agencija za kreditni rejting, a to je gomilanje javnog duga. Došao je u Hrvatsku i vidio imovinu koja stoji, ne upotrebljava se, i odlučio je prodati. Nije nužno potpuno ostvariti zacrtane ciljeve, agencije traže provedbu. Ako to uistinu želi postići i napravi korake u tom smjeru, nije presudno da zaista dobije petsto milijuna eura, agencije će pozitivno reagirati već na to. Dugo očekuju da se nešto napravi na fiskalnoj strani, ali ništa se ne događa. Premijer želi pokrenuti stvari, bez obzira na postignut iznos, što će vjerojatno pomaknuti rejting.
Dakle, sama namjera mogla bi biti dovoljna? – Naravno, i neki uspjeh. Ali ako se opet odustane, što se događa i u drugim zemljama, neće biti pomaka.
Vidjeli smo i proračun, nije previše drugačiji od onoga prošle vlade. Jeste li zadovoljni? – Kako sam rekao prije, već smo drugi dan nove vlade bili pozvani na konzultacije o pripremi proračuna. I s prošlom vladom radili smo na racionaliziranju trošenja na nekim područjima, dakle s obje smo vlade surađivali na tom dokumentu jer je proračun, bez daljnje, ključan instrument ekonomskih politika. To je jedno od područja na kojima još treba raditi, pogotovo ako se povećaju plaće u javnom sektoru u skladu s rastom BDP-a, zato što će to jako utjecati na proračun. Ako pak gospodarski rast bude veći od predviđenoga, a to bi se moglo dogoditi, to će značiti veće prihode samo po sebi. To u kombinaciji s odgađanjem povećanja proračunski uspjeh čini itekako izglednim. Oprezno smo optimistični kad je riječ o viđenome, no, opet, provedba je tu ključna. Ako se stvari promijene, dat ćemo svoje mišljenje.