1. Agrokor

Dvadeset osvajača hrvatskog i globalnog tržišta koje smo izdvojili u ovoj temi ne puni naslovnice, no oni su u sjeni politike iskoristili kraj recesije i krenuli u agresivan razvoj. Među njima su najveće tvrtke, ali i mali poduzetnici koji su uočili priliku u nekoj niši. Pridružuju im se i nove tvrtke, među kojima ima i kandidata za prvoga hrvatskog jednoroga, startup koji će vrijediti milijardu dolara.

Obzirom na to kakvo je stanje u hrvatskoj politici, odnosno državi i cjelokupnom društvu u posljednje vrijeme, ne preostaje nam ništa drugo nego da pronademo paralelni svemir. Ovdje, mentalno, ili drugdje, fizički.

Čini se da su to shvatili i hrvatski poduzetnici pa se sve više govori o širenju, osvajanju novih tržišta, lansiranju novih proizvoda, akvizicijama, izvozu… I najnoviji makroekonomski pokazatelji govore da se gospodarstvo prema svim pokazateljima počelo oporavljati. BDP je u prva tri mjeseca ove godine porastao za 2,7 posto u uvjetima u kojima je politička nestabilnost na vrhuncu, a Vlade gotovo nema. Ili upravo zato.

Primjeri poduzetnika koje smo izdvojili (i ne samo njih) ilustriraju taj drugi, paralelni svemir. U njemu su, unatoč nepovoljnoj okolini i svim mogućim zaprekama na koje nailaze u Hrvatskoj, glavni pojmovi investicije, izvoz, širenje, nove tehnologije, zapošljavanje. Pritom je svima jasno da se nemaju mnogočemu nadati na domaćem tržištu, nego da treba razmišljati što šire, globalno. Novoj generaciji startup-tvrtki kojima je globalno tržište od početka domaće to je potpuno prirodno, a oni već i stariji, htjeli – ne htjeli, ubrzano uče da je to jedini put koji osigurava dugoročan uspjeh. Različite su strategije koje su ‘osvajači’ odabrali. Nekima su primarne akvizicije, drugima organski rast; jedni ulaze u nove djelatnosti i diverzificiraju poslovanje, drugi jačaju postojeće biznise; aktualne su i franšize, partnerstva…

Jačanje tržišta i zaštita – Sve tvrtke, ako nisu strogo povezane s nekom hrvatskom regijom, pokušavaju naći način kako proširiti poslovanje. Ta je aktivnost stalna u svim industrijama. Motiv je jačanje tržišta i zaštita od vanjskih napadača te naknada izgubljenog prometa zbog relativnog malog rasta potrošnje i hrvatske deflacije. Velika je poluga kupnja Mercatora jer tako većina proizvođača robe široke potrošnje i distributera relativno lako može iskoristiti u regiju – kaže konzultant Dragan Munjiza.

U posljednje je vrijeme na hrvatskoj poslovnoj sceni iskočilo nekoliko novih imena koja su u naletu. Među njima je Ante Raspudić, vlasnik dakovačkog Meteora koji je prošle godine kupio zagrebački Labud i Badel iz Siska, a sada se natječe i za Badel 1862. Da Raspudić misli ozbiljno, govori i to da je u Meteor s vlasničkim udjelom ušao Darko Knez, bivši predsjednik Uprave Konzuma i jedan od top-menadžera Ivica Todorića. Pod stare dane vrlo je aktivan postao i Marinko Zadro, svlasnik Viro grupe; njome operativno upravlja njegov sin Željko koji je preko svoje tvrtke Oštrc, kojom pak upravlja unuk Luka Diel Zadro, preuzeo Dalmacijavino, a za oko mu je zapeo i Badel 1862. Ambiciozne planove ima u vinarskom biznisu, u kojemu su u najavi nove investicije i okupljanje. Ništa manje ambiciozne planove nema ni Denis Matijević, vlasnik AgroFructusa. Ove je godine preuzeo tri velika otkupljivača voća i povrća u Makedoniji učvrstivši dodatno liderski položaj u regiji. – Izvozimo prije svega na susjedna tržišta, u Makedoniju, Srbiju i BiH, ali prisutni smo i diljem Europe, u Rusiji, čak i Australiji. Rast prihoda kontinuiran je posljednjih nekoliko godina i rezultat je djelomično organskog rasta, a djelomično akvizicija – kaže Matijević. Njihov je glavni cilj jačanje položaja regionalnog lidera u poslovanju s voćem i povrćem. – To podrazumijeva uspješnu sinergiju ljudskih potencijala, novih tehnologija, kvalitetne suradnje s partnerima. Očekujemo i brzu izgradnju poljoprivredne strategije koja će dati odgovore na pitanja što Hrvatska treba i može proizvoditi. To će također imati ulogu u smjeru poslovanja naše tvrtke, novih investicija, zapošljavanja – ističe Matijević.

Regionalne ambicije – Primjer je brzorastuće tvrtke i Energia naturalis (ENNA) Pavla Vujnovca čije se tvrtke bave energetikom, infrastrukturom i logistikom. Srce grupacije jest Prvo plinarsko društvo (PPD) koje se bavi plinskim biznisom, a u izvozu velik dio otpada na trgovinu električnom energijom. Investicija u Luku Ploče odnosi se na gradnju skladišnih kapaciteta za UNP i ostale naftne proizvode. Tvrtke iz grupacije Energia naturalis posluju u srednjeeuropskim i istočnoeuropskim zemljama te na svim tržištima stalno rastu. Lani je ukupni prihod porastao za gotovo milijardu kuna, što je rast od 30 posto i ponajprije je rezultat prihoda ostvarenih na tržištima izvan Hrvatske. – Teško je definirati strategiju za uspjeh. Nas su do njega doveli fleksibilnost i brzina u radu i donošenju odluka, izvrstan tim mladih ljudi koji su spremni na učenje i rad. Naravno, treba spomenuti i izvrsne odnose s poslovnim partnerima u inozemstvu – kaže Damir Spudić, član Uprave zadužen za financije Grupe Energia naturalis, dodavši da je njihov cilj postati relevantna regionalna tvrtka.

Strelovit rat bilježi i varaždinski proizvođač fotonaponskih modula Solvis. Recept uspjeha tvrtke koju je osnovao Stjepan Talan jest orijentacija na zapadnoeuropska tržišta, na kojima ostvaruju gotovo cjelokupan prihod. Ove godine očekuju rast od 60 posto i imaju tri smjera daljnjeg širenja poslovanja: jačanje udjela tržišta na već postojećim tržištima EU, prije svega tržištu Francuske i Nizozemske; fokus na zemlje u regiji, ponajprije Kosovo, na kojemu uskoro planiraju otvoriti proizvodni pogon kako bi bili što konkurentniji i efikasniji u Jugoistočnoj Europi, te, nakon dobivanja potrebnih certifikata daljnje širenje tržišta Sjeverne Amerike.

Redoviti ‘sumnjivci’ kad je riječ o širenju poslovanja i osvajanju novih tržišta zadržali su titule. Najveća domaća tvrtka Agrokor zastala je s akvizicijama nakon preuzimanja Mercatora, što je i razumljivo s obzirom na veličinu te akvizicije, ali nov prostor za širenje pronašla je u virtualnoj sferi – novi je Agrokorov adut platforma za internetsku trgovinu Abra kadabra u koju je uložio 40 milijuna kuna. Podravka je pak preuzela slovensko Žito, Orbico je nastavio akvizicijski pohod po Poljskoj i utvrdio položaj najvećega srednjeeuropskog distributera, Adris stalno traži mete za daljnja ulaganja i širenja, slično kao Atlantic Grupa. Velike tvrtke koje su prerasle domaći tržište moraju se širiti izvan granica, no još čekamo masovniji šoping hrvatskih tvrtki, svih veličina i iz svih industrija, i to na domaćem tržištu te pogotovo na stranim.

Osvajači u sjeni – Prema Munjizinu mišljenju, među osvajače bi se mogli uvrstiti i Zvečevo, koje sve više osvaja vanjska tržišta i jača suradnju s maloprodajnim lancem Tescom; Franck, koji je uspostavio strateško partnerstvo u programu ‘snacka’ s globalnim igračem Inter snackom i počeo se širiti u regiji; Pevec, koji se širi u maloprodaju ‘napravi sam’ i pitanje je trenutka kad će iskoračiti u regiju itd.

Jedan od malih osvajača jest i Mini mljekara Veronika. Osim brzog širenja primjer je toga kako se za rast mogu iskoristiti europski fondovi jer je povukla 1,2 milijuna kuna za ulaganje u nabavu vozila. Do 2012. bila je orijentirana na tržnice po Zagrebu, Krapini, Karlovcu i Zaprešiću te njihovoj okolici. Daljnji korak bilo otvorenje prve Veronika delikatese u zagrebačkom Španskom u kojoj se uz njezino mlijeko i mliječne proizvode prodaju proizvodi domaćih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstvenika. Trenutačno ima 43 vlastita maloprodajna prostora, od kojih je devet trgovina Veronika delikatesa, i svakodnevno prerađuje oko 25 tisuća litara svježeg mlijeka od oko 270 kooperanata. – Predviđamo daljnji rast jer su nas kupci prepoznali kao brend iza kojega stoji domaći, zdravi i kvalitetni proizvodi. Imamo česte upite za širenje u Istru, Primorje i Dalmaciju, no ograničeni smo trajanjem proizvoda, pa za sada još detaljno analiziramo koje proizvode i kako ih plasirati na to tržište. Za rast i razvoj svakog uspješnog poduzeća danas su vrlo važne nepovratne potpore države ili sredstva iz fondova EU, posebice za domaća prerađivačka poduzeća. Planiramo se prijaviti za obnovu voznog parka i nabavu nove opreme – kaže Matija Koren iz Veronike. Trend potražnje za kvalitetnim domaćim proizvodima ne vlada samo u tom segmentu. O njemu svjedoči zanatska (craft) revolucija u pivarskoj industriji u Hrvatskoj u kojoj nove male pivovare niču kao gljive poslije kiše i uzimaju dio tržišta industrijskim divovima. Jedan od popularnih modela širenja koje odabiru domaće tvrtke jesu franšize. Mlinar se tako širi na strana tržišta; zadnje na kojem je otvorena njegova franšiza jest austrijsko, a sljedeće bi trebala biti Saudijska Arabija. Mlinar je osim na domaćem tržištu vrlo ambiciozan u širenju prodajne mreže u inozemstvu; samo u Njemačkoj planira imati 150 prodavaonica.

Upravo zahvaljujući franšiznom poslovanju i Cammeo grupa u devet je hrvatskih gradova. Njezin je cilj proširiti poslovanje na sve gradove u Hrvatskoj i dodatno povećati tržišne udjele u postojećima. Bilježi stalan rast prometa. Takvi rezultati poslovanja posljedica su, kažu u Cammeu, reorganizacije i optimiranja poslovanja. Osim što su pokrenuli franšizni model poslovanja, osmišlili su vlastiti inovativni softverski sustav Taxi Navigator koji im omogućava potpunu kontrolu poslovanja na svim razinama upravljanja taksi-servisom. Sva njihova vozila upotrebljavaju ukapljeni naftni plin, zbog čega su dodatno uštedjeli, što je omogućilo preusmjeravanje sredstava u novu, moderniju opremu, zaposlenike te inovacije. U regiji i izvan nje planiraju proširiti franšiznu mrežu i uvesti Taxi Navigator, za koji bilježe interes taksi-tvrtki iz drugih zemalja.

Više stranih ‘greenfield’ investicija – Osim lokalnih perjanica pojačala se aktivnost stranih tvrtki koje osvajaju domaće tržište, s time da se sada više nego prije primjenjuje željeni model ‘greenfield’ investicija u proizvodno-izvozne djelatnosti. Takvi su primjeri njemačkog Haixa i austrijskog Wollsdorfa koji su u okolici Čakovca i Varaždina otvorili nove proizvodne pogone. Razlog zbog kojih su se odlučili za Hrvatsku kombinacija je nekoliko činitelja: niže cijene rada nego u Zapadnoj Europi, blizina centrala i tržišta EU te kvaliteta robe koja je neusporedivo bolja od one proizvedene u Aziji.

– Stranci se kontinuirano šire i onima uspješnima koji su prebrodili krizu, npr. Bauhausu, Lidlu, Kauflandu, Intersparu, Emmezeti, ova je regija dio strateškog plana širenja. Naravno da i dio konkurenata odgovara na takvu operacionalizaciju strategije – kaže Munjiza, dodajući da velike domaće tvrtke imaju jednaku strategiju kao stranci, a to je prodaja neosnovnog biznisa i iskorak u EU i okolne zemlje. Akvizicije su, dodaje Munjiza, uvijek najbrži način za širenje i jačanje tržišnog udjela, ali ne treba zaboraviti ni osnovno tržište i jačanje pozicije na njemu. Očekuje se da će naše tvrtke većinom akvirati postojeće, a manje osnivati nove ondje gdje nema izravnih konkurenata ili su pak preveliki za kupnju.

Istinski su globalni igrači, ili oni koji barem sanjaju da će to postati, IT tvrtke i startupovi. Njima je digitalna transformacija, ključni izazov današnjeg poslovanja, u krvi. Internet stvari, dronovi, ‘big data’ područja su na koja ulaze etablirane IT tvrtke i startupovi. Osim toga, na sceni je val novih visokotehnoloških poduzetnika koji u samo nekoliko godina ostvaruju višemilijunske prihode, osvajaju globalno tržište i ubrzano zapošljavaju. Pritom kontinuirano imaju dvoznamenka stope rasta, često i na mjesečnoj razini. Među njima možemo očekivati prave globalne osvajače.