Stabilnih deset posto

U ponedjeljak je hrvatska desetogodišnja obveznica, prema portalu tradingeconomics.com, nosila 3,68 posto. To je malo bolje od lanjskog iznosa, ali slabije od većine zemalja u okružju. Toliki prinos mogao je osigurati jeftinije zaduženje, ali politička situacija presudila je vjerojatnih pet posto kamata.

Iako je hrvatska politička scena u slobodnom padu i uvjerljivo najgoroj krizi vlasti od neovisnosti, poslovni portal Bloomberg tvrdi da investitori i nisu previše zabrinuti jer ekonomija pokazuje snažne znakove oporavka. S druge strane, prošlotjedni debakl u Londonu pokazao je da investitori itekako mare za političko stanje u državi i tome prilagođavaju procjenu rizika. Milijardu eura Hrvatskoj su investitori bili voljni posuditi uz kamatu veću od očekivane, što je evidentno bilo znatno više od očekivanja ministra Zdravka Marića, pa se od zaduženja odustalo uz očekivanje boljeg trenutka u kojem će investitori u državne obveznice imati nešto dobrohotniji pogled na situaciju u Hrvatskoj. Država je tako doživjela neuspjeh plasiranja obveznica prvi put u povijesti i to u pomalo paradoksalnoj situaciji u kojoj ekonomija pokazuje znakove života kakve nije već dugo pokazivala.

Pokušaji ministra da odluku investitora opravda pričama o globalnoj situaciji, Brexitu i svemu drugome osim o katastrofalnoj političkoj situaciji u domovini nisu naišli na plodno tlo jer su očito neutemeljeni. Osim kaosa u vlasti nema razloga za visok prinos na hrvatske obveznice, pogotovo ne viši od prošlogodišnjeg kada je ekonomija imala osjetno slabije rezultate. Točno razjašnjenje o razlozima odustajanja od zaduživanja javnost zapravo nikada nije dobila, kao ni iznos koji su investitori tražili, ali vrlo je izvjesno da je ponuđeni prinos bio veći od onog tijekom prijašnje vlade. Ako se zna da je posljednja desetogodišnja obveznica izdana početkom prošle godine uz prinos od tri posto, neslužbene informacije o traženih pet posto ovaj put čine se uvjerljivima. Imajući u vidu pozitivan trend i kontinuirano dobre makroekonomsko indikatore, odluka ulagača mogla je biti inspirirana jedino političkom situacijom u zemlji.

U ponedjeljak je hrvatska desetogodišnja obveznica prema portalu tradingeconomics.com nosila 3,68 posto, što je već više od iznosa iz prošle godine i nominalno gledano nije jako mnogo, ali je slabije od većine zemalja u okružju. Primjerice, Rumunjska (iako je rasla visokih 4,3 posto u prvom kvartalu ove godine uspoređeno s prošlom) i Mađarska (samo 0,9 posto rasta) mogle su se u ponedjeljak zadužiti na deset godina uz relativno slične prinose (3,61, odnosno 3,5 posto), ali zato Bugarska (rasla 2,9 posto) i Slovenija (rast 2,5 posto) u ovom trenutku do novca mogu daleko jeftinije. Bugari bi na desetogodišnju obveznicu u ponedjeljak bili zavjetovali 2,58 posto, a susjedi Slovenci mogli bi do novca s prinosom od tek 1,4 posto. Svi oni, zato, sa zavisti mogu gledati na Slovake, njihova je obveznica na taj dan nosila mizernih 0,35 posto ulagačima (ekonomija skočila 3,4 posto u prvom kvartalu ove godine uspoređeno s prošlom).

Izuzev Grčke (pad od 1,3 posto), praktički sve razvijene članice Europske unije, uključujući i do jučer najproblematičnije poput Španjolske i Italije, u ovom se trenutku mogu zaduživati po povoljnim stopama, posebice uspoređeno s onim rekordnom visokim postocima na vrhuncu dužničke krize. Njemačka se početkom tjedna mogla zadužiti na deset godina za 0,08 posto, Ujedinjeno Kraljevstvo za 1,29 posto, Francuska za 0,44 posto, Italija za 1,46 posto i Španjolska za 1,51 posto. Grčkoj su vrata međunarodnog tržišta još uvijek širom zatvorena s neodrživih 7,13 posto. Od bogatih europskih država, jedino je Švicarska bila u minusu, njezina desetogodišnja obveznica vlasniku nosi gubitak od 0,44 posto.

Bloomberg, s druge strane, u ponedjeljak nudi sasvim drugačiji pogled, prema kojem investitori nisu pretjerano zabrinuti za politička prepucavanja u Hrvatskoj prenoseći riječi Mladena Fogeca, šefa Udruženja stranih ulagača, koji uvjerava da treba razdvojiti politiku od ekonomije. No djela govore više od riječi i dosta su glasna.

Nešto ranije spominjanje političke nestabilnosti i s tim povezane sumnje u provedivost reformi u izvješću agencije za kreditni rejting Moody’s jasno ukazuje na skepsu međunarodnih financijskih krugova prema srednjoročnim perspektivama. Hrvatska nije dobila povoljnu kamatu u Londonu zato što već gotovo godinu dana njome nitko realno ne upravlja. Ekonomija neke države prije ili kasnije jest politika i svatko tko barata milijardama investicijskog novca toga je savršeno svjestan.

U prilog manje optimističnom pogledu na stvari idu i procjene nekih interesnih udruženja, ali i pojedinih poduzetnika u Hrvatskoj koje brine sada već podulji izostanak funkcioniranja vlasti. Primjerice, ako nema funkcionalne vlade dobar dio europskog novca, na koji se proračun ovaj put snažno oslanja, mogao bi propasti. Javne nabave ne mogu se provesti, ugovori s privatnicima potpisati, čak i sustav isplate stipendija studentima zapinje, premda još uvijek postoji ministar koji bi se za to trebao brinuti. Planirana prodaja državnih udjela ne može biti kompletirana bez vlade, priprema proračuna za sljedeću godinu ne može biti održana ako nema vlade itd. Država bez vlade može funkcionirati na kratki rok, ali efekti stajanja ‘u leru’ akumuliraju se i na srednji će rok imati učinak na opće stanje u ekonomiji, stoga nervoza investitora u državni dug uopće nije neočekivana.

Odvojeni problem može biti i promjena globalnih okolnosti, koje su, suprotno tvrdnjama Ministarstva financija, zapravo vrlo dobre, ali bi mogle biti znatno lošije. Vrijeme je, naime, jeftinog i obilatog novca koji relevantne središnje banke ‘stancaju’ u nepreglednim količinama, što utječe i na povoljne uvjete zaduživanja za države. Neke moraju plaćati više, neke manje ovisno o procjenama investitora, ali načelno gledano, novac je jeftin i dostupan. No bliži se vrijeme u kojem to više neće biti slučaj. Američki Fed već neko vrijeme traži povoljni trenutak za povećanje kamatnih stopa i polagani izlazak iz faze obilatog i jeftinog novca. Kada se taj kamen zakotrlja i tiskarske preše prestanu raditi, uvjeti zaduživanja pogoršat će se, pa bi, kako je to u razgovoru za Lider nedavno rekao šef Svjetske banke u Hrvatskoj i Sloveniji Carlos Piñerúa, valjalo dovesti kuću u red do tog trenutka. Bez vlade, teško da je to moguće.