AKVIZICIJE Moody’s obara Microsoftov rejting nakon kupnje LinkedIna?

Spajanje dvaju entiteta ima smisla, ali glavno je pitanje je li vrijedilo 26 milijardi dolara i donosi li zaista za tu cijenu toliko korist Microsoftu. Analitičari i javnost vrlo su skeptični glede racionalnosti te odluke koja pokazuje da div i dalje kaska za svijetom oko sebe i umjesto inoviranja pokušava kupovanjem držati korak.

Jedna od najmoćnijih kompanija, čije se poslovanje zahvaljujući (padajućem) monopolu uspješno oduvire vjetrovima modernoga kapitalizma, odlučila se na još jednu veliku i za mnoge upitnu kupnju. Microsoft je u ponedjeljak objavio preuzimanje poznate društvene mreže za povezivanje profesionalaca LinkedIn za 26,2 milijarde dolara (ukupna vrijednost je zapravo 28 milijardi, ali se oduzimaju dvije milijarde gotovine koje LinkedIn ima) dodajući tako još jedan veliki tehnološki brend svom nabunrenom portfelju. Iako je iznos nominalno visok, LinkedIn usprkos svojih 100 milijuna aktivnih mjesečnih korisnika (oko 430 milijuna članova) već neko vrijeme bilježi pad vrijednosti dionice (40 posto ove godine), pa je Microsoft zapravo prošao jeftino nudeći 50 posto premije na vrijednost dionice u petak (131,08 završna cijena).

Prošao bi i bolje da je još malo pričekao s obzirom na negativne prognoze analitičara, koji su očekivali daljnji pad vrijednosti. Reakcija tržišta bila je jasna, LinkedIn je prošao izvrsno sa skokom dionice za 47 posto nakon objave vijesti, a Microsoft je pao za dva posto. Činjenica da društvena mreža ne bilježi dobit zadnje dvije godine vjerojatno je jedan od faktora takve reakcije. Ipak, u Microsoftu očekuju da bi njihova najnovija igračka trebala do 2019. početi generirati pozitivne financijske efekte, ponajprije na visinu zarade po dionici (earnings per share, EPS). Zanimljivo, agencija za kreditni rejting Moody’s najavila je razmatranje Microsoftova blistavog rejtinga nakon te odluke u smjeru mogućeg spuštanja.

Akvizicija je najveća dosad za vladara operativnih sustava, ali analitičari i javnost opet su vrlo skeptični glede racionalnosti te odluke, koja pokazuje da div i dalje kaska za svijetom oko sebe i umjesto inoviranja pokušava kupnjama držati korak. Na osnovnoj razini preuzimanje LinkedIna omogućit će Microsoftu integraciju te mreže s njegovom osobnom asistenticom Cortanom (primjerice, digitalna će asistentica korisnika pripremiti za sastanak unesen u Outlook traženjem podataka o osobi s kojom se sastaje na LinkedInu) i drugim softverom, a u strateškom pogledu ukazuje na pokušaj šefa Satye Nadelle da diverzificira izvore prihoda još uvijek previše povezane sa sudbinom Windowsa, odmakne kompaniju od softvera za osobna računala prema zelenijim livadama i utvrdi kompaniju na području usluga profesionalcima i tvrtkama. ‘Dogovor se temelji na spajanju oblaka za profesionalce s mrežom za profesionalce’, komentirao je Nadella za New York Times.

Jednostavno, teži se ujediniti alate koje radnici upotrebljavaju za obavljanje posla (Office prije svega) s mrežama preko kojih se povezuju s drugim radnicima. Poučen prijašnjim iskustvom, Microsoft ovaj put namjerava omogućiti LinkedInu zadržavanje brenda i neovisnosti, što uključuje i ostanak dosadašnjeg šefa Jeff Weinera na tom mjestu. S druge strane, analitičari Financial Timesa smatraju da će morati prekršiti to obećanje, preuzeti kontrolu i odraditi ozbiljan remont na LinkedInu. Ne treba zaboraviti ni slab uspjeh Microsofta u integriranju dosadašnjih kupnji u svoje operacije, pri čemu jamstvo neovisnosti LinkedInu može dodatno zakomplicirati stvari.

Posljednji pokušaj kompanije da se priključi trendovima na tržištu, kupnja Nokije 2013. za 9,4 milijarde dolara, kazao se promašenim jednostavno zato što je debeo zakasnio, ali i pogrešno procijenio situaciju. Microsoftov operativni sustav za pametne telefone već je bio pokopan na tržištu, pa je pokušaj njegovog revitaliziranja kupnjom proizvođača uređaja bio čorak. Koliko je kupnja servisa za razgovor Skypea dvije godine prije za osam milijardi dolara bila smišlena ni danas nije moguće jasno utvrditi. U trenutku akvizicije većini promatrača nije bilo jasno zašto točno Microsoft želi Skype, a učinak na bilancu kompanije i danas je nepoznat jer odvojenih brojki za financijski uspjeh Skypea nema, uračunate su u šire stavke.

U svakom slučaju malo je razloga vjerovati u osjetan pozitivan efekt akvizicije na Microsoft. Najnoviji izlet u nepoznato analitičare opet ostavlja, malo je reći, sumnjivcima. Financial Times preuzimanje opisuje kao ulaganje u kuću u nesigurnom kvartu koju treba popraviti. Financijska analiza jasno pokazuje kompaniju koja se u posljednje vrijeme bori s tržištem i nema ništa protiv nalaženja bogatog sponzora. Zaključno, ugledni dnevnik procjenjuje da kupnja neće donijeti previše štete Microsoftu, ali vjerojatno neće ni pretjerano pomoći. Nakon što se u nekoliko navrata neuspješno pokušao reinovirati (tražilicom Bing pokušao je konkurirati Googleu, s Nokijom se želio ugurati na tržište pametnih telefona, uzimanjem aQuantiva želio je komad internetskoga oglašivačkoga kolača…), Microsoft sada svoju budućnost sve više temelji na računalstvu u oblaku i u tom smislu bilježi prvi pametljiviji uspjeh u dugo vremena. LinkedIn može biti dio te priče, no zasad nije sasvim jasno koliko važan.

Nekoć nedodirljiv, u posljednje vrijeme sve dostižniji, Microsoft se na svim frontama bori s vižljastijom i vještijom konkurencijom, što vrijedi i za oblak, gdje su se počeli natiskivati mnogi (Amazon, IBM, Google, Salesforce). Umjesto da kao jedna od najbogatijih i najmoćnijih kompanija svijeta inovira i predvodi čopor, otvara nove sektore ekonomije i nudi novu tehnologiju, Microsoft uporno kasni na svaki relevantni tehnološki trend u svojoj industriji, a LinkedIn nije u tome iznimka. Kako je na Twitteru tvrdio Keith Rabois, nekadašnji direktor u LinkedInu, div iz Redmonda mogao je LinkedIn dobiti za sićušnih 250 milijuna dolara još prije deset godina. No tada očito još nije ni otprilike mogao vidjeti potencijal mlade internetske kompanije kakav vidi sada. Spajanje dvaju entiteta ima smisla, ali glavno je pitanje je li vrijedilo 26 milijardi dolara i donosi li zaista za tu cijenu toliko korist Microsoftu. Jedina dobra vijest je da posebnu štetu akvizicija ne može napraviti, a cijena, premda visoka, za Microsoft ne predstavlja pretjerano naprezanje. Slijedom prijašnjih iskustava, mnogi su skloni zaključiti da je riječ o još jednom mlakom investicijskom potezu kompanije s dugom povijesti upitnih ulaganja.