Home / Ostalo / Hipsteri i njihova baština u svijetu hrane i pića

Hipsteri i njihova baština u svijetu hrane i pića

Što god mislili o njima, hipsteri su nam donijeli dosta dobrog kada je riječ o hrani i piću. Oso- bito ovom drugom. Premda povijest zanatskog (craft) piva, kave i alkoholnih pića nije počela s njima, oni su ih gurnuli u orbitu. Problem je, do- duše, što sve to hipsterima brzo dosadi pa su u stalnoj potrazi što je još više ‘hip’. Iako ih pokapaju ih već godi- nama i premda bi prema definiciji trebali biti mrtvi jer kada svi odbacuju ‘mainstream’ onda to ne čini nitko i kada su svi hipste- ri, onda to više nije nitko, oni su i dalje tu. Barem u nekoj inačici. No što nam sve hipsteri ostavljaju u baštinu? Popis je impresi- van: od rađanja zanatskog (engl. craft) piva, specijalitetne (engl. specialty) kave, preobrazbe žestokih pića do renesanse vina. Mi- lenijci i hipsteri snažno guraju potražnju za tzv. zanatskim pro- izvodima (engl. craft), odnosno onima koji su različiti od indu- strijskih i masovnih. Na tržištima gdje su doma, poput SAD-a i hipsterskih meka kao što su New York ili San Francisco, pa preko Londona i drugih metropolija, oni diktiraju trendove. No i Hrvatska, osobito Zagreb u zadnje vrijeme usvaja sve više hip- sterskih trendova koje pronose i konzumiraju ljudi između 25 i 35 godina, s brkovima i bradama, biciklima, tetovažama, nako- lama s debelim okvirima, ‘skinny’ trapericama, raznim gadgeta- tima i ostalim popratnim modnim i stilskim dodacima. Kad je riječ o hrani i piću, u prvom su planu kvaliteta, originalnost, or- gansko i lokalno podrijetlo, za što su spremni platiti više. Ameri- ku su osvojili odavno, Europu nakon toga, a u posljednje vrijeme i kod nas tržište.

S hipsterima je zanimljivo da ih nitko ne voli, a ni oni sami ne vole se tako nazivati. Iako nastoje stalno biti drugačiji i origi- nalaniji (od ‘mainstreama’, a međusobno su vrlo slični) neki se trendovi u hipster eno svijetu mogu neupitno razaznati. Ako je u pitanju alkohol, na pijedestal su dignuta craft piva, neobični, ‘pomaknuti’, vintage koktel, lokalne, domaće rakije i likeri… sve to originalno upakirano i dizajnirano, bilo da je riječ o teglicama iz kojih se pije, svježem krastavcu u džinu i sl.

Alkoholna pića i kombinacije kojih se ne bi posramio nijedan hipster (volio se on tako zvati ili ne) su, primjerice, koktel od smokve i timijana, džin-tonik s kupinama, koktel od džina s in- fuzijom od čaja Earl Grey, zatim koktel s lavandom ili ružma- rinom, kombinacija apsinta i šampanjca, mojito s ananasom, Bellini s kruškom i dumirom, margarita s naram, sangria s burbonom i jabukom… popis bi mogao biti vrlo dugi. Ono što hipsteri vole su kombinacije, miješanje svega sa svakim što je do jučer bilo nezamislivo. I hipsterska vina moraju biti rijetka, neobična i, naravno, organska. Tako američki hipsteri preferiraju vina poput slovenske Ribolla Gialle, španjolskog R. Lopez De Heredia Rioje ili francuskog Nicolas Jolya, koji je pionir biodina- mičkog i organskog uzgoja grožda.

Ako na nečemu trebamo posebno zahvaliti hipsterima to su dobra kava i pivo. Upravo su oni promoviranjem specijalitetne kave taj napitak odveli na posve novu, neusporedivo višu razinu. Kod tih se kava zrna pomno biraju po svjetskim plantažama, zatim jednako pomno prže i od njih s mnogo pažnje i vještine barista priprema kava. S trendom te kave rastu i specijalizirani barovi u koje hodočaste hipsteri, koji i uređenjem i ponudom moraju ispuniti njihova visoka očekivanja.

Mnogo je onih kojima hipsteri idu na žive, a među njima su zasigurno industrijske pivovare. Upravo su hipsteri lansirali zanatsko pivo u ‘mainstream’. Na tom valu zadnjih desetak godina male craft pivovare i specijalizirani barovi niču jedan za drugim, a da brojke nisu bezazlene svjedoči podatak da su craft pivovare u SAD-u uzele oko 20 posto tržišta. Slučaj pivovare Pabst Blue Ribbon možda je najbolji primjer kako hipsteri mogu promije- niti sudbinu nekog proizvoda. Od pivovare s dugom tradicijom koja je dugo bila na silaznoj putanji i gotovo pred zatvaranjem, hipsteri su napravili feniku. PBR je, naime, odjednom postao njihov izbor i streljiv rast mogao je početi – prodaja je nekoliko godina rasla stopama većim od 20 posto. Zašto se to dogodilo nitko ne zna sa sigurnošću, ali pretpostavlja se da je motivacija za izbor PBR-a bio osjećaj da se bira nešto bez pritiska velikih marketinških kampanja, a drugi razlog mogao bi biti i to što se PBR promovirao ‘antimainstream’ marketinškim taktikama.

U svojoj knjizi ‘The Flat White Economy’ ekonomist Douglas McWilliams iznosi tezu da hipsteri, i ekosustav koji ih okružuje, predstavljaju budućnost britanskog napretka jer industrije u ko- jima rade vladaju i vladat će cijelom ekonomijom. Prozvana po kavi posebno popularnoj među kreativima i zaposlenicima u medijsima i IT sektoru, ‘flat white’ ekonomija je fraza za ‘nevjerovat- jatan fenomen koji je potajno promijenio londonsku, a na odre- deni način i ekonomiju cijele Velike Britanije’. Ono što je nekoć bilo središte umjetnika i boema, danas je europski centar za kreativno, internetom upravljano novo krilo ekonomije.

– Njihov stil ne može se procijeniti izvan okvira u kojima se za- državaju, pa kako bi bili u trendu, moraju se stalno mijenjati – smatra McWilliams i objašnjava da hipsteri piju mnogo kave, ali ne treba im mnogo prostora.

– Često žive s cimerima, nemaju mjesta za šalice ni blagovani- ce, pa ima smisla da doručkuju vani. Ne zadužuju se kreditima za stan i putuju s malo prtljage. Nose ‘skinny’ traperice umjesto odljela. Imaju jedan do dva skupa elektronička proizvoda, te su, općenito, mnogo manje usredotočeni na materijalno od gene- racije svojih roditelja. Radije će kupiti bicikli nego Porsche. Veći- mom imaju poslove povezane s internetom – kaže McWilliams, koji procjenjuje da će hipsteri do 2025. na svojim leđima nositi čak 15,8 posto BDP-a i predstavljati najveći sektor samostalnih poduzeća u Velikoj Britaniji.

Slično je i u drugim zemljama zapadnog svijeta, a kod će sadaš- nji i budući hipsteri, koji će se možda drugačije zvati, odvesti ono što jedemo i pijemo i koje će industrije i proizvode vinuti u zvijezde, ostaje vidjeti. Nadamo se da će biti jednako dobro, ili bolji, od zanatskoga piva i specijalitetnih kava.