Neki pokazatelji rizika

Ulaskom u EU, odnosno primjenom prijenosa porezne obveze, hrvatski proračun također se našao na meti prijevara s PDV-om. O tome su naši poduzetnici slabo informirani iako zajedno s državnim financijama nose rizik.

Države članice EU na poreznim prijevarama povezanima s PDV-om gube velike iznose poreznih prihoda (100-tinjak milijardi eura na godinu), stoga se u njima velika pozornost posvećuje njihovu suzbijanju. Takve se prijevare najčešće povezuju s organiziranim kriminalom, odnosno organiziranim skupinama koje diljem Europske unije provode porezne prijevare te za svoje operiranje biraju zemlje u kojima je borba protiv takvih prijevara manje učinkovita.

Kako bi se zaštitio državni proračun i spriječile prijevare s PDV-om, porezne uprave neprestano provode mjere za otkrivanje trgovačkih društava koja sudjeluju u njima te svim silama pokušavaju uvesti sustave koji omogućavaju rano otkrivanje poreznih prijevara (sustav VAIS, EUROFISC). Budući da je poreznim upravama teško pratiti maštovitost organiziranoga kriminala, prijevare se najčešće otkriju kad je porezni proračun već oštećen. Ulaskom u EU, odnosno primjenom prijenosa poreznih obveza, hrvatski proračun također se našao na meti prijevara s PDV-om.

Nažalost, o tome su naši poduzetnici slabo informirani iako zajedno s državnim financijama nose rizik. Naime, svi mi iz poreza pokrivamo gubitke u državnom proračunu, pa bismo se itekako zajedno s Poreznom upravom trebali potruditi da se spriječe takve porezne prijevare. Porezna uprava trebala bi se potruditi da ne stradaju nevini poduzetnici koji nisu znali ili nisu mogli znati da posluju s osobama uključenim u prijevaru te ih aktivno informirati o tom problemu objavljivanjem smjernica, naputaka i sl.

Kružna prijevara s PDV-om obično funkcionira tako da tzv. trgovac koji nestaje (engl. missing trader) uveze robu/usluge iz druge zemlje članice, pri čemu ne plati PDV (prijenos porezne obveze), te zatim kroz niz društava, tzv. buffera, robe/usluge preprodaje uz malu ili nikakvu maržu. Pri tome svako od tih društava, osim onoga koje nestaje, ima pretporez i porez na robu/usluge, što završi vrlo malom obvezom PDV-a, te se na kraju proda krajnjem kupcu ili ponovno izvozi bez zaračunavanja PDV-a. Trgovac koji nestaje najčešće uredno prijavi PDV, ali ne uplati ga u državni proračun te nakon nekog vremena postane nedostupan poreznoj upravi, kupcima i dobavljačima.

Društva ‘bufferi’ služe kako bi zavarala trag, otežala otkrivanje lanca poreznoj upravi i da krajnji kupci robe/usluge ne bi posumnjali da je riječ o poreznoj prijevari. Roba koja se najčešće upotrebljava u takvim prijevarama jest ona koja je brzo utrživa (npr. tehnička) te koja ima veliku vrijednost i lagano se transportira. U prijevarama s PDV-om rjeđe se koriste uslugama jer je teže zavarati krajnje kupce; kad se upotrebljavaju, najčešće je riječ o prodaji raznih prava, npr. certifikata za ugljikov dioksid, razne VOIP usluge ili druge digitalne usluge na koje se plaća PDV. Konačna šteta za državni proračun nastaje kad krajnji kupci ili izvoznici iskoriste pravo pretoreza, a trgovac koji nestaje, a koji je robu naplatio, nije platio PDV.

Kad se otkrije da taj trgovac nije platio porez, sve su transakcije već obavljene, nestali su i trgovac i novac iz transakcija, zbog čega prisilna naplata poreza najčešće nema nikakav učinak. Ta se situacija javlja i u ‘buffer’-društvima. Tu počinju i problemi za poduzetnike koji su bili uvučeni u poslovanje s prevarantima.

Kad se kružna porezna prijevara otkrije, praksa je Porezne uprave u Republici Hrvatskoj da provede povezani nadzor nad svim društvima u kupoprodajnom lancu i u pravilu svima u nizu ospori pravo pretoreza bez obzira na to je li društvo svjesno ili nesvjesno sudjelovalo u toj prijevari. Problem je što Porezna uprava RH uopće nije educirala poduzetnike kako otkloniti rizik uvlačenja u poreznu prijevaru i rizik osporavanja pretoreza. U naše zakone nisu uključene odredbe o obavezi provjere klijenta, pa ih rijetko tko provodi.

Na mrežnim stranicama Porezne uprave postoji samo štura informacija o prijevarama s PDV-om (objavljena 22. rujna 2015.), a uvid u Registar obveznika PDV-a omogućen je također tek tijekom 2015. Iz njega je vidljivo samo je li određeni poduzetnik obveznik PDV-a na određeni dan.

Tako mnogi poduzetnici postaju kolateralne žrtve u lancu porezne prijevare i trpe velike gubitke zbog gubitka prava na pretorez za kupljenu robu ili usluge. Naime, prema presudi Europskoga suda pravde C439/04 i C 440/04, Porezna uprava ima pravo uskratiti pravo na odbitak pretoreza ako dokaže da je poduzetnik znao ili je trebao znati da posluje s prevarantima. Dakle, ne provedete li razumne mjere procjene rizika, uključujući provjeru klijenta (engl. Know Your Client, KYC), ili zanemarite upozoravajuće pokazatelje uključenosti u prijevaru, riskirate sporavanje prava na odbitak pretoreza.

Neki pokazatelji rizika uključuju: dobavljač nema povijest poslovanja, dobavljač je nedavno mijenjao vlasnike, dobavljač nema važeći PDV broj ili PDV ID broj, dobavljač dostavlja odbija dostaviti podatke o odgovornim osobama i/ili preslike njihovih osobnih dokumenata, dobavljač izbjegava osobni kontakt, dobavljač ne želi dostaviti deklaraciju robe za robu iz uvoza, dobavljač ne ostavlja broj telefona za komunikaciju, dobavljač daje upute o plaćanju robe drugomu poslovnom subjektu, provjere vlasnika pokazuju da je vlasnik imao mnogo tvrtki koje su evidentirane s poreznim dugom ili nad kojima je pokrenut stečaj.

Poduzetniku u navedenom slučaju ne preostaje ništa drugo nego da u tijeku nadzora, žalbenom postupku i u postupku pred upravnim sudom dokazuje da nije znao ili nije mogao znati da posluje s prevarantima. Prema presudama Europskoga suda pravde C439/04 i C440/04, na koje se obično poziva i Porezna uprava tijekom nadzora, u točki 51. navedeno je da se trgovci koji su proveli sve mjere opreza koje bi se od njih mogle razumno zahtijevati moraju biti u stanju osloniti na zakonitost transakcija, bez rizika od gubitka prava odbitka pretoreza. Tu točku presude Europskoga suda pravde Porezna uprava u rješenju obično ne navodi, nego obično tijekom nadzora zaključuje da je poduzetnik trebao znati ili je znao da posluje s prevarantima.

U postupku nadzora i/ili žalbenom postupku, ako se dogodi, pomoći će vam isključivo dokazi da ste klijenta provjeravali istražujući partnera u Sudskom registru kao i ovlaštene osobe, da ste u dostupnim bazama provjerili imaju osnivači imaju povijest osnivanja društava koje su završile u stečaju ili imaju evidentiran porezni dug, da imate brojeve telefona odgovornih osoba i/ili komercijalista, da ste ponude zaprimali pisanim putem i provjeravali cijene s ostalim dobavljačima, da imate saznanja da prodavatelj ima povijest u branši (provjera referencija), da su uvjeti plaćanja približno jednaki kao kod drugih dobavljača, da imate dokaz da je transakcija komercijalno opravdana (nabavljeni roba prodaje se uz uobičajene trgovačke marže), da imate dokaz da ste provjeravali status ponuđenih dobara (zatražili deklaraciju ako se pokaže da je roba iz uvoza te da ste provjeravali uvoznika jednako kao dobavljača), dokaz da ste provjerili da dobavljač u trenutku kupoprodaje ima važeći broj PDV-a.

Budući da su se inozemne tvrtke već odavno susrele s problematikom prijevara s PDV-om i rizicima koji iz njih proizlaze, detaljno provjeravaju dobavljače. Ni s jednim dobavljačem ne uspostavljaju odnos ako nije dostavio popunjen formular koji pokazuje strukturu vlasništva, referencije i podatke o odgovornim osobama te ako taj dobavljač nakon izvršenih provjera nije uvršten u bazu odobrenih dobavljača.

Taj formular jako sliči upitniku kojim obveznici osiguravaju podatke prema Zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma. Bez obzira na to koliko povoljno nudite robu, nećete je moći prodati tvrtkama koje provode te postupke ako niste odobreni dobavljač. Nažalost, u Republici Hrvatskoj još nema ni dobro razvijenih postupaka provjere ni baze podataka ili programskih rješenja koja olakšavaju provedbu tih provjera, a ni Porezna uprava nije izdala točne naputke i smjernice. Stoga bi poduzetnici trebali sami smisliti postupke za provjeru novih poslovnih partnera i otvoriti evidencije o njima kako bi mogli dokazati da su provjeravali dobavljače te da nisu mogli znati ništa o njegovim prijevarnim postupanjima.

Zbog toga predlažemo svim poduzetnicima da oblikuju formular za potencijalne dobavljače koji sadržava pitanja o vlasnicima, odgovornim osobama, poslovnim partnerima (referencijama), poreznom statusu i drugim pitanjima nužnim za procjenu rizika. Svakako bi trebao sadržavati i izjavu odgovorne osobe da jamči za istinitost podataka. U sklopu poslovnog odnosa s novim poslovnim partnerima dajte im formular i inzistirajte da ga popune prije uspostave poslovnog odnosa te nakon zaprimanja popunjenog formulara provjerite podatke u dostupnim izvorima.

Naravno da sve podatke ne možete provjeriti u javno dostupnim podacima (npr. referencije), ali možete podatke o vlasnicima, odgovornim osobama i poreznom statusu. Osim popunjenog formulara od njih zatražite dokaz o nepostojanju poreznoga duga na određeni dan (prihvatljiva i porezna kartica iz E-porezne). Tako ćete vidjeti prijavljuje li potencijalni partner uredno porezne obveze i podmiruje li ih.

Ako je ponuđač robe povezan s prijevarnim radnjama, trebali biste o svojim sumnjama informirati Poreznu upravu na njezinim mrežnim stranicama u dijelu ‘Pišite nam’ odaširom teme ‘Prijava zlouporabe sustava PDV-a’, kako stoji u napucima Porezne uprave objavljenima ondje.