OREŠKOVIĆEV PRORAČUN

Državni proračun, isplaniran na temelju pretpostavke da će provođenje strukturnih reformi pozitivno djelovati na popravljanje kreditnog rejtinga, još bi mogao izdržati izazove političkih turbulencija jer gospodarstvo raste. No politički se kaos manifestira u najgorem trenutku, upravo kada kreditne agencije preispituju rejting države. Zaduživanje može postati samo još skuplje, nikako jeftinije.

Osad nedoživljena situacija ovako nestabilne vlasti neke možda još uvijek zabavlja, drugi su pomalo umorni od kombinatorike, treći već računaju što nam je cijeli taj cirkus oduzeo od budućnosti. Nije, naime, bezvezno pitati (se) može li temeljni dokument države – proračun – donesen relativno nedavno, potkraj ožujka, izdržati do kraja kalendarne godine. Može li podnijeti sve opcije koje nas mogu pogoditi, daljnje bezvlašću, tehničku vladu i/ili nove izbore?

Nakon relativnoga fijaska s pokušajem zaduživanja prodajom državnih obveznica (investitori nam ponudiše previsoku cijenu, što je prilično znakovito) konkretnijega istupa ministra zaduženog za fiskus, Zdravka Marića, nije bilo. Iz Ministarstva nas uputiše već rečenome: država radi na hladni pogon, jer padom premijera Tihomira Oreškovića Hrvatska je dobila tehničku vladu. Ono što smije raditi ograničio je zakon.

No Hrvatska ima proračun koji je izglasao Sabor, pa se sve što je u njemu može provesti, tvrdi tehnički ministar financija Zdravko Marić.

– Hrvatski je sabor usvojio proračun u kojemu je to i napisano, kako na međunarodnom, tako i na domaćem tržištu. Ono što znate jest da mi ta tržišta prati i tražimo najbolji mogući trenutak. A u pitanju nisu ni plaće ni mirovine. To je sve zapisano u proračunu, proračun se provodi u skladu s predviđanjima, naše potrebe postoje, ali njih ćemo sve izvesti prema planu – uvjerava Marić. Što će biti s (re)financiranjem?

– Plan financiranja utvrđen ovogodišnjim proračunom realizira se sukladno dinamici dospjeća obveza te osiguranja ostalih proračunom utvrđenih izdataka. U srpnju planiramo plasman novih obveznica na domaćem tržištu. Plasman euroobveznica optimizirat će se sukladno uvjetima na međunarodnim tržištima – kratko poručuje ministar. I to je to. Za stres proračunske vrste očito nema razloga. No nisu svi potpuno bezbrižni. Zvonimir Savić, direktor Sektera za ekonomske analize HGK, podsjeća da je u prošloj godini za servisiranje javnoga duga, samo za kamate, iz proračuna opće države plaćeno 11,9 milijardi kuna, što je 3,6 posto BDP-a (prosjek EU 28 iznosi 2,3 posto, a kreće se od 0,1 posto u Estoniji do 4,6 posto u Portugalu) – od Hrvatske su prema tom pokazatelju iste ili lošije samo četiri zemlje: Mađarska, Grčka, Italija i Portugal).

– Drugi veliki izazov, čiji se efekti šire i na iduće godine, povezan je s povlačenjem sredstava iz fondova EU, koje bi moglo biti usporeno ako se ne nastave poduzimati efikasne radnje usmjerene na povećanje apsorpcije sredstava. Riječ je o velikim naporima u pronalaženju projekata, a posebno u jačanju administrativnih kapaciteta na državnoj i lokalnoj razini, za što je u ovakvim okolnostima upitna dovoljna količina motivacije, ali i ovlasti privremenih nositelja vlasti. Nažalost, Hrvatska je već dulje posljednja u EU prema stopi iskorištenosti sredstava fondova EU, sa stopom od 65,2 posto za proračunsko razdoblje EU 2007.-2013. Planirani državni proračun pri nastavku povoljnih gospodarskih kretanja mogao bi izdržati izazove političkih turbulencija, ali jačaju rizici gubljenja tempa u provedbi reformi, što ugrožava srednjoročne perspektive rasta i prijeti daljnjim urušavanjem pozicije Hrvatske unutar zemalja Europske unije – procjenjuje Savić.

Prva dama analitičke Raiffeisen banke Zrinka Živković Matijević, međutim, upozorava da na temelju dostupnih podataka Ministarstva financija nije moguće uspoređivati 2016. i 2015. godinu zbog različitog obuhvata i metodologije podataka. Konkretno, podaci za prvo tromjesečje o ostvarenju središnjega državnog proračuna (GFS metodologija) pokazuju da je ostvreno nešto više 20 posto planiranih proračunskih prihoda i rashoda (prema nacionalnoj metodologiji), ali ni u kome slučaju, kaže, ne možemo govoriti o ispunjenju ili podbačaju plana, s obzirom na to da se pojedine transakcije iz proračuna ne moraju evidentirati u razdoblju kada su nastale. Osim toga, uspoređujemo dvije različite metodologije.

– Ipak možemo reći da je iznadočekivani rast gospodarstva, posebno osobna potrošnja, pozitivno utjecao na neizravne poreze, koji i čine najznačajniju skupinu poreznih prihoda. S druge strane, dinamika rasta državne potrošnje i investicija (rashoda) zasigurno je obuzdana upravo političkom neizvjesnošću. Takva kretanja, točnije rast gospodarstva uz uštede, posebno na materijalnim rashodima, ali i kapitalnim investicijama te nastavak privatizacije vrlo vjerojatno obilježit će i duća tromjesečja, što će pozitivno utjecati na fiskalnu metriku – daljnje smanjenje manjka opće države, ali i bitno uspoređeniji rast javnoga duga – precizira Živković Matijević dodajući kako ne sumnja da će sve planirane obveze država podmiriti, dok bi nastavak političke neizvjesnosti ipak mogao odgoditi pojedine javne investicije.

Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hypo banke, usmjerava se na financijski dio priče uvjeran da unatoč nedavnoj odbijenici za kupnju hrvatskih obveznica država neće imati problema s refinanciranjem obveza.

– Najveći rizik ove političke situacije jest usporavanje procesa reformi i ostvarenja najavljenih investicija. No financiranje nije upitno. Ne samo zato što je politički rizik prenapuhao – nema govora o riziku tipa Grčke ili Portugala – nego i zato što se europske banke natječu gdje bi mogle uložiti novac uz neki veći prinos. Negativni prinos na njemačke obveznice prvi put u povijesti potvrđuje da zainteresiranih za hrvatske obveznice sigurno ima, a tu je i alternativa poput sindikata inozemnih banaka koje su nam spremne odobriti kredit. Banke se, naime, natječu ne bi li dobole malo veći prinos.

Od negativnih kamatnih stopa. S ovakvim stanjem u proračunu i kretanjem prihoda i rashoda, ponajviše odsustvom trošenja, deficit proračuna mogao bi biti i niži od planiranih 2,5 posto BDP-a. Naime, prihodovna strana, pokazuje se, nije problem, a rashodovna će očito još neko vrijeme biti zamrznuta, jer tehnička vlada ne može potpisivati veće troškove i ulaganja. Financijska nam se slika po pravlja. Vidjet ćemo što će reći agencija S&P kada 15. srpnja završi posjet i donese odluku o novome rejtingu – procjenjuje Stojić.

Upravo u neizvjesnim ocjenama rejtinskih kuća analitičar koji je želio ostati anoniman vidi mogući problem. Očekuje da bi nam i S&P i Fitch mogli još malo sniziti rejting, kao svojevrsnu kaznu zbog političkoga kaosa koji je podosta odgodio reforme. Na upit hoće li nam to poskupjeti novo zaduživanje i tako poremetiti proračunske brojke i on odgovara da neće, prije će biti da smo zaobilaženjem reformi zacemtirali postojeće kamate, trenutačno među najvišima u Europi.

Nema mnogo takvih mušterija kakva je Hrvatska, pa nećemo ostati kratkih rukava. Jedino je izvjesno da se u srpnju ide na izdavanje obveznica na domaćem tržištu. Još se provjeravaju tehnikalije, prvotno je planirano oko četiri milijarde kuna zaduženja, ali s obzirom na neizdavanje obveznica u inozemstvu to bi moglo biti i više, samo je pitanje što će na to reći najveći kupci, mirovinski fondovi – procjenjuje analitičar dodajući da ne očekuje ozbiljnije poremećaje uplata ili isplata iz proračuna, jer Hrvatska ostvaruje primarni suficit, financiranje nam je potrebno za povrat dospjele glavnice i kamata na dug, to su najveći troškovi koji generiraju proračunski deficit. Dodaje da je ključan datum 15. srpnja kada se očekuje odluka S&P-a prema kojoj će se ravnati i vlasnici hrvatskoga duga, pa i oni malobrojni potencijalni investitori. Savić umiruje moguću paniku u vezi s izdržavanjem ili pucanjem proračuna, jer dostupni podaci o izvršenju državnog proračuna u prva tri mjeseca ove godine nisu dostatni za ocjenu uspješnosti njegove provedbe. Tim više što je u tom razdoblju na snazi bilo privremeno financiranje, pa su kretanja na rashodnoj strani proračuna bila limitirana, a stvaranje novih obveza ograničeno.

I u takvim okolnostima podaci sugeriraju da je planirani proračun ostvariv, jer se bilježi rast poreznih prihoda i prihoda od socijalnih doprinosa, uz istodobno nižu razinu proračunskih rashoda nego u istome razdoblju prošle godine. Osim toga, pri proračunskom manjku, koji je za 3,2 milijarde kuna niži nego u prvom tromjesečju prošle godine, nastavlja se ostvarivati primarni suficit (prihodi umanjeni za rashode bez troškova kamata), što je dobar temelj za nastavak vođenja fiskalne politike prema ciljanom deficitu državnog proračuna od 2,7% BDP-a na kraju ove godine (prema metodologiji GFS 2001). Da bi se to i ostvarilo potrebne

Javno dostupni podaci o stanju državnoga proračuna za prvo tromjesečje 2016. godine pokazuju da nema većih odstupanja od stanja s krajem 2015. godine. Ukupni su prihodi s izvršenjem od oko 90 posto u laganome podbačaju – ponajviše zbog manje prikupljenoga PDV-a, ali uz iznenadjujuće dobre prihode od poreza na dohodak i dobit. Dobra je vijest i to da su i rashodi podbacili (doduše, ponešto manje od prihoda), zbog čega analitičari procjenjuju da bi i deficit u državnoj blagajni na kraju godine, bez obzira na to što se događalo s izborima i Vladom, mogao biti i manji od 2,5 posto BDP-a.

Utjecaj političke nestabilnosti znatno je širi od ovogodišnjeg proračuna. S reformama kasnimo, a one su preduvjet nastavka fiskalne konsolidacije, porasta konkurentnosti i betoniranja temelja održivog rasta su brze i cjelovite strukturne reforme koje bi omogućile održivo smanjenje proračunskih rashoda, dakle jeftiniju i efikasniju državu – zaključuje dodavši da kretanja industrijske proizvodnje, trgovine na malo, izvoza, građevinske aktivnosti i situacije na tržištu rada sugeriraju da je do kraja godine moguće ostvariti gospodarski rast na kojem se temelje proračunske projekcije (dva posto), što znači da bi se velik dio proračunskih prihoda trebao nastaviti kretati na tragu planiranih.

Utjecaj političke nestabilnosti znatno je širi od ovogodišnjega proračuna. S reformama kasnimo, a one su preduvjet nastavka fiskalne konsolidacije, porasta konkurentnosti i betoniranja temelja održivog rasta, višeg od stope potencijalnoga rasta, trenutačno procijenjenog na mršavih i ni za što dovoljnih jedan posto! Savić upozorava kako je pitanje hoće li tehnička vlada nastaviti hitnu provedbu strukturnih reformi ili će nam kreditni rejting i dalje padati (trenutačno je na razini dva stupnja nižoj od investicijskog te prema sve tri velike kreditne rejtinski agencije s negativnim izgledima za daljnje kretanje) s posljedicom rasta troškova zaduživanja, dakle i javnog duga. Politička se nestabilnost manifestirala u najgorem trenutku, upravo kada kreditne agencije preispituju rejting države, čime smo izgubili šansu da se pridružimo valu poboljšavanja rejtinskih pozicija nekih zemalja (Srbija, Slovenija), a time i da smanjimo trošak financiranja države, tvrtki i stanovništva. Neovisno o ishodu političke krize, naš temeljni problem ostaje zacemtiran, baš kao i kamate – svi će se potući za fotelje, nitko oko reformi.