Home / Financije / PANEL ‘TRI GODINE U EU: KAKO STIMULIRATI RAST I ZAPOSLENOST U GOSPODARSTVU’

PANEL ‘TRI GODINE U EU: KAKO STIMULIRATI RAST I ZAPOSLENOST U GOSPODARSTVU’

Iz fondova Europske unije prošle je godine povučeno 57 milijuna eura, a ove godine cilj je povući 10 puta više i otvoriti dvjesto novih radnih mjesta. Rekao je to Darko Horvat, ministar poduzetništva i obrta, na konferenciji Lidera i PwC-a ‘Tri godine u EU: rast i zaposlenost kroz politike EU’ održanoj 16. lipnja.

  • U proteklih desetak dana potpisali smo ugovore vrijedne 90-ak milijuna kuna, a u tijeku su natječaji na kojima je u optjecaju milijarda kuna. U drugoj polovini godine počet ćemo izrađivati natječaje za 2017. Jasno je da će uvijek biti prigovora da je postupak prespor, no prirodno je očekivati od poduzetnika da budu nestrpljivi – izjavio je Darko Horvat.

Horvat smatra da se pri postavljanju natječajnih pravila ništa nije pitalo one kojima je natječaj namijenjen, dakle poduzetnike. Do sada je kao najveću zapreku s kojom se suočio u ministarskoj karijeri istaknuo nedostatak kadra za duženoga za rad na fondovima EU.

  • Morate imati ekipu koja će sve te krasne ideje provesti u stvarnost. U Ministarstvu me dočekalo samo 39 ljudi koji se bave projektima EU, oni nisu fizički u stanju riješiti sve zahtjeve. Zvali smo deset ljudi iz Agencije za malo gospodarstvo da nam pomognu, planiramo surađivati i s konzultantskim tvrtkama… Uprava koja se bavi projektima EU mora rasti – objasnio je i dodao da se gospodarski rast mora temeljiti na privatnom sektoru.

Panel ‘Kako stimulirati rast i zaposlenost u gospodarstvu’ koji je moderirao Marin Hrešić, voditelj EU usluga PWC-a Hrvatska, razjasnio je kakvo je stanje i u poslovnoj praksi. Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Davor Majetić pohvalio je rad Vlade na odlasku, ali i napomenuo da je potrebna mnogo veća koordinacija među ministarstvima.

  • Dosad smo fondove EU doživljavali kao cilj, a ne kao sredstvo. Radili smo projekte EU jer je Europa to tražila, a ne jer smo prije imali plan, pa smo ta sredstva iskoristili kao pomoć u njihovu pokretanju – rekao je Majetić, dodavši da je takav način razmišljanja poduzetnika sličan onomu svih hrvatskih vlada jer ni one nisu imale nikakav plan.

S obzirom na to da je riječ o propulzivnom sektoru, u turizmu se nadaju da će osim rezerviranih 10 milijuna eura dobiti još novca, izjavio je pomoćnik ministra turizma Robert Pende, koji je na tom položaju već punih 16 godina.

  • Turizam zahtijeva mnogo radne snage, što je dobro za državu, ali loše za poduzetnika – izjavio je Pende.

S kojim se problemima u ispunjavanju uvjeta za povlačenje novca iz fondova EU susreću srednje veliki poduzetnici u turističkom sektoru, ispričao je Zrinko Kamber, predsjednik Uprave Medora hotela i ljetovališta, tvrtke koja je nakon predstečajne nagodbe s novom vlasničkom strukturom počela iznova, a novac iz fondova EU trebao bi joj pomoći u toj obnovi. Još je u postupku evaluacije, no Kember tvrdi da su uvjeti koji se treba zadovoljiti previše zahtjevnii.

  • Trebate biti savršena tvrtka, a da ste savršeni, ne bi vam trebao novac iz tih fondova – objasnio je Kamber koji kao najveći izazov ističe prekratke rokove koji se postavljaju poduzetnicima da ispune uvjete potrebne za dobivanje novca.

  • Moramo iskoristiti sve resurse koji su nam raspolagaju. Nije samo Hrvatska ušla u EU, i mi smo postali dio tog velikog tržišta pa je pred nama velika borba kako bismo bili konkurentni. Trenutačno je prevelika razlika između nove i stare Europe – upozorio je Zvonimir Mršić, predsjednik Uprave Podravke.

  • Zašto djeca ne uče u školi, barem na fakultativnoj nastavi, kako se pišu projekti EU i zašto se ne uči više o složenim ekonomskim sustavima na temelju kojih funkcionira cijela Europska unija? – zapitao je okupljene predsjednik uprave tvrtke koja uspješno posluje na 23 strana tržišta i izlazi na sve natječaje na kojima ima pravo sudjelovati.

  • Trenutačne političke događaje ne osjećamo ni pozitivno ni negativno. Podravka gotovo 70 posto svojih prihoda ostvaruje izvozom – zaključio je Mršić.