Mašinerija, IT tvrtka koju su osnovali Lora i Zoran Pleško te Ivana Rast, razvija korisnička rješenja za internetske i nativne mobilne platforme – iOS i Android. Za sada sve što rade izvoze, najviše na tržište SAD-a, ali posao žele proširiti i osim za poslovne klijente kreirati rješenja za svoju drugu ljubav – glazbu.
Dizajn im je posebno važan stoga što žele da krajnji korisnik uživa upotrebljavajući klijentov proizvod, makar ga rabio iz nužde, ne iz razonode. Iz svijeta razvoja enterprise aplikacija u bankarstvu i kartičnom poslovanju preuzeli su, pak, ‘hands on’ pristup klijentu u mjeri u kojoj još uvijek imaju prednost nad većim tvrtkama. Krenuli su od mobilnih native aplikacija tako da nisu trebali promovirati hybridne tehnologije kako bi iskorištili ‘stara web-znanja’.
– U početku naši prijatelji, pogotovo roditelji, nisu baš bili puni podrške kada su čuli da se bacamo u poduzetničke vode. Uglavnom su mislili da nismo normalni, što je O. K., jer to ponekad i sami za sebe mislimo, ha, ha! Svi su se bojali nepouzdanosti i rizika koje poduzetništvo donosi, ali kada su vidjeli da smo odlučni, pomirili su se s time i sada primjećujemo mnogo više vjere u nas nego u početku. Inače, u poslu smo strastveni i mislimo da time klijentima jamčimo kvalitetu. U onom trenu kada postane dosadno ono što se radi, to se jamačno mora osjetiti i u rezultatima rada – složni su Lora i Zoran.
Koliko se stvari brzo mijenjaju u IT djelatnosti vidi se iz toga da je od osnivanja te zagrebačke tvrtke s osam zaposlenih Apple s programskog jezika Objective-C, vele Lora i Zoran, prešao na svoj novi jezik Swift. Ne samo da se postojeća tehnologija mijenja sumanutom brzinom, pojašnjavaju, već su čak usred projekata morali naučiti potpuno novi jezik. Upotreba najnovije tehnologije programiranje čini uzbudljivim i jako ih zabavlja.
U početku su radili projekte za prijatelje, poput ‘Taste of Croatia’ Morane Zibar ili ‘Cro museums’ Jelene Bračun Filipović. No i danas klijente još uvijek nalaze gotovo isključivo usmenom predajom, iako sve izvoze i rade samo sa stranim klijentima, pretežno američkim startupovima. Redovno posjećuju IT konferencije i ‘meetupe’, kod nas i u svijetu, kako bi i tako ostvarili poslovne kontakte. – Otkrili smo strast prema mobilnim aplikacijama i bili smo jako znatiželjni krenuti upravo s time. Stupimo od svih onih poduzetničkih horor priča o kojima čitamo, ali dok se to i nama ne dogodi i dok to ne okusimo na vlastitoj koži, ostajemo optimistični. Općenito, kriza, pa čak i loša gospodarska klima, ne bi trebale biti razlog da se ne započinje poduzetnički pothvat. Treba naravno biti oprezan i dobro se pripremiti na sve mogućnosti, ali ako nešto želite napraviti i imate neku ideju, trebali biste pokušati sve što možete da je realizirate, dokle god vas to veseli. Naravno, loši uvjeti sigurno pogoduju tome da se velik dio ljudi ipak ne odlučuje na takvu avanturu – smatraju Lora i Zoran.
Pri pokretanju tvrtke najviše su se borili s birokracijom. No nisu se predavali, već su se suočavali s teškoćama i rješavali ih jednu po jednu. Lora se, kazala je, kao prava štreberica dobro unaprijed pripremila, ali joj je ipak trebalo šest mjeseci samo da skupi sve podatke o otvaranju tvrtke i poticajima za samozapošljavanje. Nakon svega došla je do bitnog poučka: nikada ne pitati i kucati samo na jedna vrata, već na barem pet ili više! – Uglavnom dobijete različite odgovore na svih pet vrata. Tek kada nađete na dva ista ili slična odgovora, tada možete pretpostaviti da je ta informacija točna. Svakako nam u Hrvatskoj nedostaje neko središnje mjesto gdje bi poduzetnici mogli doznati sve što ih zanima. Svi, ili barem većina poduzetnika, žele raditi prema razumnom zakonu i bilo bi divno da postoji ured ili ministarstvo u službi poduzetnika. Netko bi mogao reći da imamo Hrvatsku gospodarsku komoru i Ministarstvo poduzetništva i obrta, ali, barem prema našem iskustvu, oni se ne bave operativnom i tamo većinom ne dobije željeni odgovor ili pomoć. Svi vas uvijek šalju negdje drugdje. Prijeko nam je potrebno to ‘negdje drugdje’ kako bismo mogli dobiti odgovore i gdje bi služba koju plaćamo poreznim novcem surađivala s poduzetnicima stvarajući tako bolje poduzetničko okružje – naglasili su.
