Od kandidatkinja za misice ne očekuje se više od uobičajenoga ‘zauzimati ću se za mir u svijetu’. Od glavnih hrvatskih političkih stranaka ipak se očekuje bar malo više od sličnih floskula. Očekivanja su uzaludna.
Jutarnjem listu u srijedu su objavili pet točaka koje će biti program Andreja Plenkovića, za sada najozbiljnijega kandidata za novog predsjednika HDZ-a: 1. Dosta podjela; 2. Ugledati se na CDU; 3. Ne ekstremizmu; 4. Čvrsto za EU; 5. Fondovi EU. Poruke su dnevno-političke i poslane su za stranačku izbornu kampanju. Međutim, one su samo taktičke narevi u vrijeme kad HDZ prolazi krizu i kad prema anketama za SDP-om zaostaje gotovo 10 posto (30 : 21). Plenkovićev ‘program’ samo je jedan u nizu predizborno motiviranih uradaka. Postavlja se, međutim, pitanje imaju li glavne političke stranke na hrvatskoj političkoj sceni ozbiljne dokumente u kojima se daju odgovori na bitna pitanja razvoja države i društva; imaju li programsko-ideološku matricu kroz koju se onda prosijavaju svakodnevni izazovi. Pa se rješenja traže unutar prihvaćenih načela, a ne od slučaja do slučaja, kako komu padne na pamet.
Za nas koji prije svega pratimo tvrtke i ekonomiju, a ne stranke i politiku, surfanje po službenim stranicama glavnih političkih stranaka u Hrvatskoj može izazvati ozbiljan ‘šok i nevjericu’. Na internetskim stranicama SDP-a i HDZ-a nema dokumenta koji bi zadovoljio imalo ozbiljnije standarde ideološko-ekonomskih osnova. Čitajući opća mjesta i floskule, nameće se usporedba s kandidatkinjama za pobjednice u natjecanjima ljepote. Kad ih pitaju za što će se zauzimati ako postanu misice, one odgovaraju: ‘Za mir u svijetu.’ Na HDZ-ovim stranicama u stranačkom je statutu moguće naći neke temeljne, općenite odrednice. Piše da je ‘HDZ središnja stranka hrvatskog naroda s jasnim programskim ciljevima…’. Možda sam nešto previdio, ali u daljnjem tekstu Statuta nigdje se ne navode bilo kakvi ‘programski ciljevi’. Još piše da je ‘HDZ narodna i socijalna stranka koja zastupa interes svih društvenih slojeva’. Bilo bi super pročitati razradu kako se to istodobno zastupaju ‘interesi svih društvenih slojeva’.
U SDP-ovu statutu postoji popis programskih načela i ciljeva, ali to su opća mjesta. Poput načela o zajamčenim pravima na zdravstvenu zaštitu, obrazovanje, održivom gospodarskom razvoju te pravednom i socijalnom društvu. Statut političke stranke možda i nije dokument u kojemu se mogu konkretizirati načelna opredjeljenja. Ali ni na SDP-ovoj internetskoj stranici nema nikakva dokumenta koji bi odgovarao kakva su stajališta socijaldemokrata u Hrvatskoj o npr. odnosu između rada i kapitala. Kako SDP razlikuje dobrog od lošeg poduzetnika? Ili gdje je granica između društvene solidarnosti i odgovornosti pojedinca za sebe i svoju obitelj? (Na ista pitanja rado bih pročitao odgovore i na HDZ-ovim stranicama).
