Tomislav Ćorić i Ivana Maletić

Premda je upitno koliko će ekonomija ovog ljeta biti zastupljena u izbornoj kampanji, gospodarski problemi bit će u središtu pozornosti nove vladajuće garniture. Dok u SDP-ovoj koaliciji i Mostu nema nepoznanica, HDZ će se, prema svemu sudeći, vratiti programu Instituta IFO.

Naime, razgovorljivi i susretljivi, svi su se sugovornici relevantni za priču o ekonomskim programima koje će braniti na jesenskim izborima bunkerirali. HDZ ponajviše. Ondje se još kristaliziraju stvari povezane s kandidatom za prvoga čovjeka stranke, pa ekonomija (još) nije istu rena tema. Doduše, bude li Andrej Plenković doista taj koji će sve desniji HDZ pristati civiliziranijem, europskomu miljeu, teško je uopće zaključiti gdje je u cijeloj priči gospodarstvo. Ruku na srce, teško je zaključiti i štošta drugo jer osim da je uglađen, pristojan europarlamentarac, da ga podupiru i SAD i EU, da bi svjetonazorski mogao biti bliži Milanoviću, da ga nisu voljeli ni Sanader ni Karamarko, o Plenkoviću se, zapravo, ne zna ništa drugo. Ponajmanje to kakav gospodarski svjetonazor zagovara.

Doduše, ni biračkoj javnosti gospodarstvo nije na vrhu jezika. Politička kombinatorika i spas ‘narodne’ stranke (koja na svojoj strani uvijek ima sigurnu četvrtinu birača, makar joj je rejting upravo skliznuo prema petini) trenutačno su zanimljiviji od trasiranja zdrava ekonomskog puta. Stoga se jedino iz ‘kandidature’ Ivane Maletić i Tomislava Ćorića kao izglednih HDZ-ovih stratega zaduženih za gospodarstvo može iščitati nekakav smjer. Kojim alatima, kojim potezima, kojim mjerama, to je već teže čitljivo. Iako, nema ni ‘službene’ potvrde da su upravo oni ključna karika u konstruiranju programa. HDZ-ov nam izvor kratko kaže da su upravo oni najviše radili s Institutom IFO i na brušenju ekonomskih detalja. Na pitanje jesu li doista Plenkovićeva gospodarska ekipa, diplomatski je odgovorio: ‘Oni su HDZ-ova ekipa!’

Iz bitke programa koje su i HDZ i SDP prisilno prilagođavali Mostovim zahtjevima pri uspostavi suradnje bilo je jasno samo to da su razlike između programa neznatne, a sličnosti goleme. Cjeloviti IFO-ov program javnost nikad nije ugledala. Točnije, na hrvatskome su se jeziku tijekom kampanje o programu puštale mrvice, posve nedovoljne da itko razuman stisne ‘za’ samo zbog postojanja tada fatamorganskog materijala. Program je napokon objavljen, ali nekoliko mjeseci poslije izbora, i to na engleskome jeziku. Pa, tko voli i zna…

Za gospodarsku izbornu bitku nisu previše spremni ni SDP ni Most. Ni jedni ni drugi o tome još nisu pretresali u glavnim tijelima stranke. Daleko su izbori, daleko je ekonomija. Iz izvora bliskog SDP-u kažu da će se program temeljiti na onome što su počeli u prošlome mandatu, a što je sada tehnička vlada prekinula ili usporila.

– Već je to znatna promjena. Stabilnost je početni položaj od kojega treba krenuti, to je i dalje neizvjesno. Dakle, ključna je stabilnost javnih financija koja će omogućiti sigurnu otplatu dugova do kraja godine i pokrivanje svih ostalih obveza. Nastavit ćemo ondje gdje smo stali s projektima koji su zaustavljeni zbog ideoloških razloga, u energetici, u zdravstvu, u školstvu, što znači da kurikularna reforma, nama vrlo važna, ide dalje. Nastavit ćemo i posao na kojemu smo radili dvije godine sa Svjetskom bankom, riječ je o otklanjanju zapreka poslovanju, zbog čega smo lagano počeli rasti na ljestvici Doing Business. Jedno od pitanja na kojemu ćemo nastaviti raditi jest švicarski franak. Tema je i dalje problematična, to više što je sadašnja vlast prihvatila igru banaka, zbog čega se pružila prilika za dogovor s bankama ili nešto slično, i to na štetu njihovih klijenata – govori nam izvor, dodajući da će inzistirati na konačnim rješenjima mnogih stvari koje su u šest mjeseci vladavine suradnje u najmanju ruku poremećene, od projekata zaštite okoliša do energetike, pitanja plina, nafte, koncesija.

Jedan od Mostovih pisaca ekonomskoga programa kratko nam kaže kako će na izborni megdan s istim sadržajem kao i na posljednjim izborima, sa samo ponekim izmjenama i doradama koje su pohvalili kao potrebne tijekom vladavine po pojedinim ministarstvima.

– Kostur ostaje isti. I u fiskalnoj i u monetarnoj i u politici prema poduzetništvu ostajemo pri onome što smo predstavili u pregovaračkom procesu – kratko nam kaže jedan od autora.

O tome kakav će biti smjer razmišljanja ‘novoga’ HDZ-a može se iščitati ponajviše iz stajališta Ivane Maletić, što iz njezinih intervjuja, što s osobne internetske stranice na kojoj je iznimno aktivna. Osim što načelno i romantično kaže kako želi da Hrvatska postane jedna od prvih deset novih država članica prema gospodarskom rastu, otvaranju radnih mjesta, inovacijama i novim tehnologijama, reindustrijalizaciji (tko to ne želi?), kako će sve to postići, nema odgovora. Jasno je samo da će biti prilično usredotočena na gospodarstvo.

Hoće li se uopće držati preporuka Instituta IFO? Ili će ostati pri onome što se dorađivalo u usklađivanju s Mostovom ekipom? Ako je suditi po rukovodstvu, sa svjetonazorskim zaokretom koji u sve radikalniji HDZ donosi Andrej Plenković, bude li izabran za predsjednika stranke, glavna ekonomska pera i operativci postaju mlađi kolege izigrani u posljednjem preslagivanju i usuglašavanju hadezeovsko-mostovskih fotelja – europarlamentarka Ivana Maletić i predsjednik HDZ-ova Odbora za financije Tomislav Ćorić.

Doduše, u trenutku pisanja teksta Maletićeva još nije čvrsto, jasno i bez ostatka potvrdila da neće u bitku za kormilo HDZ-a (nije tajna da joj je Miljan Brkić skloniji nego Plenkoviću, no praktičnost ostanka na životu na meće izbor muškog europejca) iako u svim zadnjim istupima mogućega budućeg šefa Plenkovića hvali i podupire. I Maletić i Ćorić su tijekom prošlogodišnje kampanje bili sigurni ministarski aduti Tomislava Karamarka, no u prijetavanju za slaganje fotelja ispalj su iz svih kombinacija.

Ćorić, kojega su u kampanji rado isticali kao mladu i stručnu snagu HDZ-a (pri tome još nestranak, jer nije učlanio se u HDZ iako se iz nastupa ‘vojnika stranke’ to ni po čemu nije dalo za ključiti), nametnuo se kao ozbiljan i logičan izbor za najvažniju fotelju, onu ministra financija. Na svim je skupovima upravo on objašnjavao ekonomski program stranke/IFO-a izlazeći na megdan SDP-ovim stratezima kad god je trebalo. No to nije bilo dovoljno. U Mostu su smatrali da nema dovoljno iskustva, a HDZ je to mirno prihvatio.

Maletić je pak trebala preuzeti Grčićeva Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova, i to netom prije europarlamentarnih izbora. Zato je uvijek i bila u isterenim redovima kad je trebalo kritizirati Grčićev rad i napadati taj resor. Oboje su u ‘dogovornoj suradnji’ izigrani i oboje su postali Karamarkovom oporom u HDZ-ovim redovima. Nijedno se od njih nije povuklo i pognulo glave, što više, prešutno su dogovorili da HDZ-ov Odbor za financije, upravo pod njihovom kontrolom, aktiviraju najviše i preko njega otvoreno kritiziraju rad Ministarstva financija na čelu s Mostovim izborom Zdravkom Marićem (koji je do prije samo dva tjedna slovio kao novi mandatar nove vlade, također bez HDZ-ove članske iskaznice).

Doduše, Maletić ima mnogo više kompetencija od Ćorića za vođenje najzahtjevnijega ministarstva jer je u Ministarstvu financija stigla još 1997. U šesnaest godina dogurala je do pomoćnice i državne tajnice, a radila je, među ostalim, u Upravi za izvršavanje proračuna, dobro poznavajući rad Državne riznice. U međuvremenu je postala i zamjenicom glavnoga pregovarača, nakon primanja Hrvatske u EU i europarlamentarkom, pa se Grčićeva ministarstvo nametnulo kao logičan izbor. Zanimljivo, Maletić je članicom HDZ-a postala tek 2012., netom prije negoli je napustila tada Linićeva ministarstvo (iako je na konferencijama za medije i dalje ravnopravno sjedila za konferencijskim stolom). Može li joj kod Plenkovića našteti nedavni pokušaj obrane ultradesnoga tehničkog ministra Zlatka Hasanbegovića, zasad se ne može iščitati.

Prilično sam rezerviran prema medijima i onome što donose jer ih uvijek usmjeravaju grupacije koje imaju svoje interese – kratak je izvor. U kakofoniji prevladavajućih udbasko-ustaških i foteljaških tema trenutačno nema ni detalja o ekonomiji ni fokusa na nju. Hoće li prevladavati barem u finišu izborne utrke? Čini se, samo ako bude prema onoj ‘jer ste vi to tražili’.