Nova pravila Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

Prema novim pravilima Fond za energetsku učinkovitost sufinancirat će obnove kojima se uštedi najmanje 50 posto energije. To znači novu dokumentaciju, ali i 30 posto skuplju izvedbu. Osim krova i fasade, sad će svaka zgrada trebati promijeniti i kompletnu vanjsku stolariju.

Pravi je košmar među upraviteljima zgrada, arhitektima koji projektiraju energetsku obnovu, a zadnjih mjeseci i mnogi predstavnici suvlasnika stanova imaju noćne more. Za sve njih nepoznanica je kada će Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost raspisati natječaj za sufinanciranje energetskih obnovi, hoće li morati dodatno plaćati izradu projekata energetskih obnovi te hoće li im Fond odobriti sufinanciranje radova.

Ove su godine zbog zahtjeva EU, koji je odobrilo 100 milijuna eura Hrvatskoj za energetsku obnovu u razdoblju od 2016. do 2020., promijenjena pravila sufinanciranja, na što upravitelje i predstavnike zgrada Fond nije lani upozorio. Naime, lani je bilo dovoljno prijaviti se na natječaj za sufinanciranje ako su zgrade izradile projekat energetskih obnovi s minimalno 30 posto uštede energije. Od ove godine taj je uvjet povučen na 50 posto, a lanjska tri natječaja za sufinanciranje – za energetsko certificiranje (utvrđivanje energetskog razreda zgrade), za izradu projektne dokumentacije i za izvođenje natječaja ove će godine biti dio jednog natječaja. To je dobro jer se time ubrzava procedura dodjele sredstava i zgrade više neće morati čekati dvije, možda i tri godine nakon što krenu u energetsku obnovu. No u Fondu su pritom zaboravili na one koji su lani krenuli u izradu certifikata i projektne dokumentacije, a nisu stigli aplicirati za sredstva kojima bi platili radove. Zapravo, kako nam je rekao jedan sudionik tih postupaka koji je želio ostati anoniman, u Fondu nisu zaboravili nego očito nisu imali pojma što će se dogoditi godinu dana poslije, iako su znali da će umjesto nacionalnim sredstvima ubuduće energetsku obnovu sufinancirati iz fondova EU. No izgleda da nisu mislili i na to da će EU pritom postaviti i neke svoje uvjete.

No EU je nametnuo minimalnu uštedu energije od 50 posto te su promijenjeni postoci sufinanciranja za spomenute projekte. Tako će ubuduće na jednom natječaju objediniti sva tri natječaja, s tim da će se sufinancirati zajedno certifikacija i izrada projektne dokumentacije s 85 posto, a radovi na zgradi s 40, 45 ili 50 posto, ovisno o stupnju razvijenosti županije. To pak znači da sve zgrade koje su se odlučile ići na uštedu energije manju od 50 posto te su se arhitekti koje su angažirali prilagodili tim zahtjevima i izradili takvu projektnu dokumentaciju sada moraju doraditi projekt. Doradu treba platiti, a iz Fonda nemaju odgovor tko bi to mogao platiti, a još gore, time poskupljaju i radovi na zgradi, jer će se potrošiti više materijala.

Prilikom izrade projektne dokumentacije koju smo prilagođavali kod uštede energije od 30 posto, mogli smo ići na to da se sanira krov i ovojnica zgrade. No sada kada treba tu dokumentaciju prilagoditi uštedi energije od 50 posto, nema šanse da se to uradi bez zamjene prozorske stolarije – kaže arhitekt Mirko Đurđević, vlasnik arhitektonskog uređa Speculum. Prema procjeni jednoga njegova kolege, zbog toga će izrada projektne dokumentacije poskupjeti za nekih 15 posto, a radovi na zgradama između 20 i 30 posto, što može biti veliki trošak za sve zgrade. Naime, malo kome nije poznato da se suvlasnici, pogotovo ako je riječ o velikim zgradama, teško dogovaraju o vezi s nekim projektima. Tako je bilo i u slučajevima kada su se jedva dogovorili da se krene u projekt energetske obnove s minimalnom uštedom od 30 posto. To je značilo povećanje cijene pričuve, a znamo li da je riječ prije svega o starim zgradama u kojima živi dobar dio umirovljenika, jasno je da je bilo vrlo teško postići bilo kakav dogovor u vezi s tim projektima. O tome svjedoči i naš sugovornik arhitekt, koji je lani obišao 38 zgrada, a posao je sklopio samo s dvije.

U svim zgradama u kojima sam razgovarao o mogućnostima obnove vlasnici su u pravilu bili zainteresirani za takva projektna rješenja koja će najmanje stajati, jer oni snose dvije trećine troškova, a FZOEU trećinu. To znači da su im bila prihvatljiva rješenja koja će postići neznatno veću uštedu od minimalne koju zahtijeva FZOEU, a za dvostruko bolja i znatno skuplja rješenja nisu pokazivali baš nikakvo oduševljenje – kaže. Slična iskustva ima i arhitektica Tatjana Burić, vlasnica arhitektonskog uređa Ad Plus. Upozorava da su lani ljudi iz Fonda uvjeravali investitore u energetsku obnovu da će svi koji su izradili projektne dokumentacije ove godine moći sudjelovati u natječaju za sufinanciranje radova, ali nisu obavijestili investitore da će doći do promjene pravila. Burić zamjera Fondu i to što nisu obavijestili investitore (suvlasnike, ali i upravitelje zgrada), pa tako i arhitekte na koji će se način bodovati pristigli zahtjevi za sufinanciranje. Naime, kako kaže, Fond je trebao obavijestiti kako će se pojedini parametri bodovati, tako da se projektna dokumentacija tome prilagodi, jer je tek kasnije bilo očito da neće biti dovoljno novca za sve projekte na natječaju koji je raspisan lani u veljači.

Lani je Fond odobrio projekte za 325 zgrada, kojima je isplaćeno 200 milijuna kuna za radove i 3,9 milijuna kuna za sufinanciranje izrade projektne dokumentacije za 731 zgradu. Pritom u Fondu nemaju podatak koliko je zgrada i koliko novca isplaćeno za projekte u kojima je ušteda energije manja od 50 posto, ali i ne-srazmjer u broju zgrada za radove i za projektnu dokumentaciju govori da, čak i da su pravila ostala ista, sve zgrade koje su lani izradile samo projektnu dokumentaciju ove godine ne bi dobile sredstva za radove.

Ove će godine novim pravilima biti još teže doći do sredstava. Lani je Fond izdvojio 200 milijuna kuna u dva natječaja za sufinanciranje obnove 325 zgrada, a od ove godine 100 milijuna eura stoji na raspolaganju do 2020., dakle za pet godina. Prema izračunu jednog arhitekta (ako uzmemo u obzir da 30 posto tog novca ide za obnovu kuća, ostatak za zgrade) prosječno bi na godinu za sufinanciranje obnove zgrada bilo 14 milijuna eura, ili 105 milijuna kuna, dakle upola manje. No naš sugovornik uzima u obzir da je Fond lani sufinancirao prosječno zgradu sa 600 tisuća kuna, što znači da će se moći sufinancirati manje zgrade.

S obzirom na nova pravila može se pretpostaviti da bi se ove godine kuće morale bolje izolirati, što u prijevodu znači da bi troškovi po zgradama bili veći, pretpostavljaj između 700 i 800 tisuća kuna, a tada bi se moglo sufinancirati 130 – 150 zgrada na godinu, dakle upola manje nego lani – kaže arhitekt. To pak znači, ako stanari i pristanu dodatno platiti za izradu projektne dokumentacije, pa se nekim čudom odluče i za izvedbene radove koji će biti skuplji nego što su planirali, to nije jamstvo da će proći na natječaju i sav novac, kredit koji je zgrada digla, potrošeno vrijeme, izrada projektne dokumentacije, sve bi moglo pasti u vodu.

Zbog toga su svi akteri ove priče jako ljutiti na Fond, koji nije na vrijeme dao informacije o svemu tome. Što više, ove godine nije ni raspisan natječaj (lani je bio u veljači), pa iako je najavljen za srpanj, iz Fonda poručuju da bi trebao biti raspisan tek najesen. Predloženi model još nije finalno odobren, a razlog je taj što je trenutačno na razmatranju u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU, koje, koliko smo upoznati, planira ispregovarati uvjete koji bi bili još povoljniji za građane – poručuju iz Fonda.

Međutim, naš izvor iz Fonda kaže da je prije svega riječ o tome što u Fondu ne pokreću previše pitanje raspisivanja natječaja jer se čekaju izbori.