Tjedan u brojkama

Stručno je kad čovjek tek u 57. godini sazna da je sve dosad živio u velikoj zabludi. A na pogrešno stajalište i pogrešne životne odluke poticali su ga svi – od roditelja, bliže i dalje rodbine, prijatelja, medija, do državnih i stranačkih dužnosnika i cijelog društva. Što je još gore, ta se zabluda širi poput poštasti s koljena na koljeno. Desetljećima su nam tupili da smo previše neuki, da trebamo više visokoobrazovanih koji nas jedini mogu povući u bolje sutra. To je do ovog utorka (bila) jedna od rijetkih mantri zajedničkih i socijalizmu i kapitalizmu.

A onda nam je ministrica rada Nada Šikić otvorila oči: ‘Mi u ovom trenutku stimuliramo u Hrvatskoj visoko obrazovanje, iako znamo da nositelj razvoja nije visoko obrazovanje. Ta količina visokoobrazovanih ljudi u Hrvatskoj i igdje u svijetu nije potrebna.’ Pa jasno, tek sad mi je sinulo! Tako me nije uspio uvjeriti ni Stipe Šuvar gurnuvši me u ‘usmjereni obrazovanje’. Što će nam uopće profesori, liječnici i ostala visokoobrazovana bratija, kad nositelji razvoja mogu biti i pastiri, čistači, stolari ili bravari? Uostalom, jedan je bravar bio nositelj razvoja našeg naroda (i svih naroda i narodnosti) punih 35 godina, pa što nam je falilo (osim možda malo demokracije, kave, goriva, WC papira…). S visokoobrazovanimi samo problemi.

Prvo se dugo školju, što je skupo i za državu i za njihove obitelji. Pa tako stignu postati intelektualci i počnu misliti svojom glavom. Prava je šteta što je ministrica Šikić na odlasku, pa neće stići skresati bezobrazno previsok postotak visokoobrazovanih na razumnu razvojnu mjeru. Zamislite, sad skoro svaki treći stanovnik Hrvatske u dobi 30-34 godine ima fakultet – čak 30,9 posto! Iza nas su sve europske ekonomske velesile poput Češke, Slovačke, Matte, Rumunjske i Italije. Istina, ostatak Europe još životari u fakultetskoj dekadenciji, ali shvatit će i oni kad poruka nade Šikić obide EU.

I nakon konverzije kredita u švicarcima ostaje činjenica da strane banke u Hrvatskoj najviše deru na stambenim kreditima. To pokazuje najnovija analiza Udruge banaka. Većina kredita, pa čak i oni koji se plasiraju tvrtkama, ima kamate unutar gabanita eurozone. No stambeni krediti i dalje su viši nego u bilo kojoj državi koja je uvela euro. Kamatu veću od hrvatskih prosječnih 5,2 posto od članica EU imaju samo Mađarska i Bugarska.

Ljiljana Crnković demistificirala je poplavu petica u osnovnim školama. Na prijavnom ispitu za jednu od najprestižnijih gimnazija, MIOC, 20 kandidata koji su došli s prosjekom 5,0 nije prošlo na provjeri znanja iz matematike. S druge strane, 36 kandidata s manjim prosjekom uspjelo se upisati zahvaljujući dobro riješenom testu. Zaista, tu se kurikularnu reformu mora(lo) zaustaviti.

Ovo ljeto kao da smo već proživjeli. Izvođena je topnička priprema predizborne kampanje. Upravo je navršila godina dana otkad je tadašnja ravnateljica Državnog arhiva Vlatka Lemić otkrila da joj stižu prijetnje zbog nelegalnih poslova privatnih arhiva. Ta je priča dobila ogroman medijski publicitet. Jer joj je najviše prijetnji dolazilo iz tvrtke Pismohrana Servis, čiji je suradnik premijerov brat Krešimir Milanović. No ni to nije pomoglo ravnateljici. Sudjelovala je u predizbornoj kampanji, da bi je Oreškovićeva vlada u svibnju smijenila.