KIMISHIMA Manija za Pokémonima osigurala Nintendu deveti živo

Gubila je korak s Microsoftom i Sonyjem, a onda se dogodio preokret: tvrtka se vratila u igru velikih igrom ‘Pokémon Go’ koja je u kratko vrijeme oborila sve rekorde i Nintendu za samo dva dana povećala vrijednost za sedam i pol milijardi dolara. Kasnila je na tržište mobitela, ali kad je stigla, pokorila ga je preko noći.

U istinu se teško sjetiti kad je neka videoigra izazvala toliko zanimanje medija i javnosti kao Nintendov nevjerojatni hit ‘Pokémon Go’ koji je u samo nekoliko dana pomalo zaboravljeni japanski brend vratio u središte svjetske pozornosti. Igra namijenjena mobilnim uređajima brzinom je svjetlosti prerasla iz samo još jednoga bizarnog fenomena vremena koje ne poznaje granice čudnog u opću i neizbježnu maniju nevjerojatnih razmjera, i to dok je bila službeno dostupna samo u SAD-u, Ujedinjenom Kraljevstvu, na Novom Zelandu i u Australiji.

Bilo je hit igara, ali ovo je industriju odvelo na sasvim novu razinu koju neće biti lako ponoviti. Kao i većina genijalnih ideja, koncept igre ‘Pokémon Go’ zavidljivo je jednostavan, ali opet izaziva začudujuću ovisnost širokih masa. Ukratko, riječ je o igri iz domene proširene stvarnosti (engl. augmented reality, više od obične stvarnosti, manje od virtualne koja pretpostavlja potpuno uranjanje), koja preko elemenata stvarnog svijeta ekstrapolira elemente svoga čarobnog svijeta. Pokémoni su (skraćenica od ‘pocket monster’ ili ‘džepno čudovište’) izmišljena bića nalik na životinjice koja se pojavljuju u raznim oblicima, nazovimo ih vrstama, a cilj je igre prikupiti što više različitih Pokémona.

Da bi se uključilo u opću histeriju, potrebno je na mobitel preuzeti besplatnu aplikaciju Pokémon koja s pomoću GPS-a od pravih karti stvara svoje, crtanje verzije i na njih ‘razbaca’ Pokémone koje onda treba naći i uloviti (dostupna izvan navedenih tržišta ako se ‘lažira’ svoja geolokacija). No to je moguće učiniti samo kad se igrač fizički približi ‘stvarnoj’ lokaciji dotičnog Pokémona, a da bi ih se uhvatilo, mora se imati Pokeballs, koje se može naći na Pokestops, a te su opet distribuirane na raznim mjestima po gradu. Igrati sjedeći doma stoga je nemoguće. Iskustvo posebnim čini upotreba kamere telefona za prikazivanje Pokémona, zbog čega se čini kao da se zaista nalaze ispred igrača, fizički u prostoru (gledano, dakako, kroz kameru mobitela), ali samo ih igrač može vidjeti. Naravno, hvatanje nije uvijek lako i zahtijeva određenu igračku vještinu, a skupljanje nije jedino što se može raditi; svoje Pokémone igrač može onda upotrijebiti za borbu protiv tuđih Pokémona.

To je samo početak, igrovost se nadograđuje nizom daljnjih mogućnosti koje igrači otkrivaju tijekom igranja. Prilično očekivano, takvo ‘šalabajzanje’ po gradu već je donijelo mnoge čudne priče, od nalaženja trupla i navlačenja ljudi u zasjedu i pljačku do zaustavljanja zločina u tijeku (dva su marina igrajući ‘Pokémon’ nabasala na pokušaj ubojstva i na vrijeme ga spriječila), ali reakcije igrača uglavnom su pozitivne i igra je apsolutni hit.

Ovako objašnjeno, mnoge tjera da se pljušnu po glavi i pitaju zašto se oni toga nisu sjetili, ali u tome i jest tajna genijalnosti – netko se toga trebao sjetiti. Taj netko je Niantic (spinoff moćnoga Googlea), američka kompanija koja je igru razvila za The Pokémon Company, vlasnika franšize Pokémon u vlasništvu triju kompanija, Nintenda, Game Freaka i Creatu-resa. Osim što je igra donijela 7,5 milijardi dolara tržišne vrijednosti Nintendu u samo dva dana (ukupna vrijednost na burzi u Tokiju u tjedan je dana skočila za 86 posto, odnosno za 17 milijardi dolara) i rezultirala teško mjerljivim marketinškim efektom, ojačala je i poziciju relativno svježeg predsjednika kompanije Tatsumija Kimishime, koji je preuzeo vođenje u rujnu prošle godine.

Iako se kompanija još natječe s velikima, protklih je godina počela gubiti korak s Microsoftom i Sonyjem, pa je ovo naglo uskrsnuće u softverskom dijelu velika pobjeda za novog šefa. Veliko kašnjenje Nintendu u novi vrli svijet mobilnih igara bila je jedna od najvećih zamjerki strategiji kompanije, ali kritičari su ovim kolosalnim uspjehom definitivno ušutkani na neko vrijeme. Nintendo je možda spor, ali kad uđe, ušao je. Za namjeru oživljavanja uspješne franšize koja je uvjerljivo prešla svoju punoljetnost (ove je godine okrugla 20. obljetnica) znalo se, ali nitko nije očekivao takvu eksploziju interesa i streljiv globalni rast popularnosti.

Ipak, Nintendo neće po brati sve lovorike, iako je bez daljnjeg najprepoznatljiviji brend povezan s tim igračkim čudom. Vlasnik je tek trećine The Pokémon Companyja, a je igra besplatna (unutar igre plaća se za neke dodatke i poboljšanja), zbog čega skeptika ima. No Niantic već razvija izvore prihoda u igri, primjerice uvođenjem sponzoriranih lokacija na kartama Pokémon i potencijal je sasvim očito velik. Oglašavanje i poticanje igrača na odlazak na neku sponzoriranu lokaciju mogao bi biti iznimno unosan izvor prihoda u igri. Prema New York Postu, jedna je pizzerija u New Yorku zabilježila skok od 75 posto nakon što je platila deset dolara u igri kako bi namamila Pokémone na svoju lokaciju.

Osim toga nije nevažno da igra privlači jednako klince koji se prvi put susreću s Pokémonom, kao i okorjele obožavatelje u zrelim 30-ima, što otvara širok prostor za zaradu, odnosno veliko tržište.

Dok jedni vide velik monetarni potencijal u igri, drugi smatraju da budućnost održivosti Nintenda još leži u igračim konzolama i natjecanju sa Sonyjem i Microsoftom. I tu bi kompanija mogla imati pripremljen odgovor s velikim tržišnim potencijalom. Sve kompanije s relevantnim ‘stažem’ u IT industriji svjesne su snage nostalgije za brojne korisnike koji su odrastali zajedno s industrijom, pa tako i Nintendo, koji priprema novo izdanje svoje legendarne igraće konzole NES (Nintendo Entertainment System). Prema najavama iz kompanije, prije kraja godine na tržištu će se naći novi NES s 30 ugrađenih igara, redom, dakako, dobro poznatih naslova poput The Legend of Zelda, Super Mario Bros, Pacman… Nakon ovakvog uspjeha s Pokémonom, koji je ujedno napravio i najbolji mogući marketinški uvod za novu/staru konzolu, može se pretpostaviti da će NES izazvati veliko zanimanje.

Osim te za mnoge izazovne šetnjice u djetinjstvo Nintendo razvija sasvim novu konzolu, NX, ali vrlo je malo pojedinosti poznato, osim da bi trebala biti nešto potpuno drugačije, nikako poboljšana verzija prijašnjih konzola.

Veteran industrije ponovno je pokazao koliko ga je teško otpisati; Nintendo, čini se, ima devet života. Ono što je u ovom slučaju istinski vrijedno poštovanja nije čak ni to što Nintendo još može proizvesti superhit, već da ga može napraviti ostajući vjeran svojim osnovnim načelima. Za razliku od ostatka industrije igara, japanski je brend oduvijek težio nekoj vrsti društvene korisnosti u svojim igrama, bilo da je riječ o poticanju društvenosti ili poticanju zdravog života. I ovim je uspjehom kompanija dokazala da igranje videoigre ne mora biti nužno osuđeno na kauč, već se može spojiti ugodno s korisnim.

Sasvim jednostavno, Pokémon Go tjera ljude da izadu iz kuće i kreću se, što danas općenito malo komu uspijeva. Štoviše, da bi igrač mogao iskoristiti Pokémon iz ‘jaja’ iz kojeg se izlegne, mora katkad hodati pet, deset kilometara da bi se ‘jaje’ inkubiralo i onda izleglo Pokémona. S druge strane, velik problem, zasad ne i fatalan, proizlazi iz ozbiljnog narušavanja privatnosti igrača, što nema nikakvog opravdanja u pogledu igranja. Igra, naime, zahtijeva potpuni pristup korisnikovu računu na Googleu iako za to nema nikakve potrebe. Količina osobnih podataka koju se tako može dobiti krajnje je zabrinjavajuća, ali su iz Niantica objasnili da je riječ o ‘pogrešci’ te da igra uzima samo najosnovnije podatke. U međuvremenu izdana su i ažuriranja igre koja te ‘pogreške’ popravljaju. Pogreška ili ne, zaluđenim korisnicima očito nije nimalo smeta, naprotiv, igru se ne može pustiti u promet u ostalim zemljama zato što serveri ne mogu podnijeti tolik promet. Dodavanje još samo 25 zemalja na popis onih u kojima je igra dostupna (uključujući i Hrvatsku), srušilo je servere, kako se moglo i očekivati.

Premda Nintendo nije potpuno vlasnik toga hita, bez daljnjega je najviše profitirao i uspio se profilirati kao ime iza igre, na što ima puno pravo jer je igra idejno njegova (bivši predsjednik Satoru Iwata i Tsunekazu Ishihara bili su začetnici ideje još 2014. kada su smislili kombiniranje Google Maps i Pokémona kao prvotravanjsku šalu). Usprkos sumnjičavosti analitičara, tržišni je potencijal golem i ne treba sumnjati da će ga kompanija znati iskoristiti. Prva prilika bit će obnovljeni NES već ove godine, a ako ostvari samo pola uspjeha Pokémona Go, Nintendo bi se mogao uvjerljivo vratiti u vrh industrije u kojoj već neko vrijeme kaska.

O kolikom je uspjehu riječ, ilustrira i podatak da je ‘Pokémon’ premašio traženje pornografije na Googleu, čast koju je imao malo koji pojam u povijesti poznate tražilice, da ima više dnevnih korisnika od Tindera i Twittera, da je pretekao nedodirljivu Candy Crush Sagu u Americi, da je u dva dana nakon objavljivanja u SAD-u ‘Pokémon Go’ bio instaliran na pet posto svih uređaja Android, da je u prašini ostavio Facebook, Snapchat, WhatsApp i ostale prema broju minuta koje korisnici u danu provode s njima, da je, prema svemu sudeći, najveća aplikacija u povijesti.