(NE)RAD BLAGDANIMA Imate pravo na naknadu za rad dok drugi slave i odmaraju se

Radnik koji zbog potrebe posla radi na dan blagdana ili u neradni dan propisan zakonom ima pravo na povećanu plaću. Iznos tog dodatka određuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu ili ipak sudski, a najčešće je 50 posto viši od ugovorene plaće.

Prema posebnom zakonu, radnici imaju pravo ne raditi u dane blagdana, a poslodavac im je dužan isplatiti naknadu plaće. Koji su dani određeni kao državni blagdani i neradni dani, uređeno je Zakonom o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u RH. Radnik ima pravo na naknadu plaće samo ako bi prema rasporedu rada toga dana trebao raditi, a zbog blagdana ne radi. No ako blagdan pada u radnikov neradni dan, radnik nema pravo na naknadu plaće. Na primjer, za Dan državnosti 25. lipnja 2016. koji je bio u subotu, pravo na naknadu plaće ostvarili su samo radnici koji bi tu subotu, da nije blagdan, radili. Oni kojima je subota 25. lipnja bila neradni dan, odnosno dan tjednog odmora, nemaju pravo na naknadu.

Radnik koji zbog potrebe posla radi na dan blagdana ili u neradni dan propisan posebnim zakonom ima pravo na povećanu plaću. Riječ je o izričitoj odredbi Zakona o radu koja obvezuje sve poslodavce u Hrvatskoj. Iznos povećanja plaće nije propisan Zakonom o radu, već se određuje kolektivnim ugovorom koji obvezuje poslodavca, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu sklopljenim između radnika i poslodavca. Ako se na temelju tih akata ne bi moglo utvrditi na koju plaću radnik ima pravo, primjerenu bi plaću prema okolnostima slučaja odredio sud. U važećim se kolektivnim ugovorima dodatak na plaću za rad u dane blagdana uobičajeno uređuje u visini od 50 posto, ali ima primjera određivanja većeg iznosa dodatka. Katkad se to pravo definira kao pravo na plaću uvećanu za 50 posto i još uvećano za naknadu na koju bi radnik imao pravo da zbog blagdana ne radi, tako da radnik ostvaruje pravo na 250 jedinica plaće. Uvećana plaća isplaćuje se za sate rada odrađene na dan blagdana.

Radi li radnik na dan blagdana u okolnostima na temelju kojih ostvaruje pravo i na druga povećanja plaće, kao npr. za rad noću, za prekovremeni rad i dr., ta se uvećanja kumuliraju. Iznimno, uobičajeno se ne kumulira dodatak za rad nedjeljom i blagdanom, već se u izvorima radnog prava određuje kako u slučaju kada blagdan pada u nedjelju radnik ostvaruje pravo na svotu dodatka koja mu je povoljnija. Riječ je o prevladavajućoj regulativi u kolektivnim ugovorima i pravilnicima o radu iako ima i drugačijih primjera.

Povećana plaća za rad u dane blagdana financijska je zamjena za smanjenu kvalitetu obiteljskog života radnika koji je zbog potrebe posla i raspoređenog vremena obvezan raditi u dane blagdana. Poslodavac je obvezan takav rad platiti uvećano čak i kada je riječ o poslovima koji se po posebnim propisima moraju obavljati kontinuirano, kao što su usluge bolničkog liječenja, usluge javnog prijevoza i dr. Raspored radnog vremena ne umanjuje obvezu poslodavca prema radniku kojemu je naložen rad u dane blagdana. Rad u dane blagdana treba platiti uvećano i kada je riječ o radnikovu redovnom rasporedu rada i u slučaju kada radnik zbog preraspodjele ili nejednakog rasporeda radnog vremena u unaprijed određenim periodima radi dulje od ugovorenog tjednog fonda sati, ali zato u drugim razdobljima radi kraće.

U ispravama o isplaćenoj plaći koje se uručuju radniku treba navesti podatke o satima odrađenima u dane blagdana i iznose plaće po toj osnovi kako bi radnik mogao kontrolirati je li mu poslodavac pravilno obračunao dodatke na plaću. Za pravilan obračun obveza prema radniku mjerodavne su evidencije radnog vremena koje je poslodavac obvezan voditi za svaki odrađeni dan. Ako poslodavac ne vodi evidencije o radnom vremenu ili ih ne vodi na propisani način, izlaze se mogućim prekršajnim sankcijama. Osim prekršajnih kazni, u slučaju eventualnog sudskog sporu kojim radnik potražuje dodatke u plaći za rad u posebnim okolnostima teret dokaza je na poslodavcu kao tuženoj strani.

Blagdan je specifično riješen i u vezi s računanjem trajanja godišnjeg odmora. Pravilo je da se blagdani ne uračunavaju u dane godišnjeg odmora, čak ni radnicima koji prema tjednom rasporedu zbog prirode djelatnosti rade u dane blagdana. Tako se npr. radnicima koji koriste godišnji odmor tijekom kolovoza u dane godišnjeg odmora ne uračunava Dan pobjede – 5. kolovoza koji u 2016. godini pada u petak, ni blagdan Velike Gospe koji u 2016. pada u ponedjeljak.

Iznimno, ako bi radnik prema utvrđenom rasporedu trebao raditi na dan blagdana, a toga dana na svoj zahtjev koristi godišnji odmor, u trajanje godišnjeg odmora uračunava se i taj dan. U tom se slučaju blagdan broji u dane iskorištenoga godišnjeg odmora.