NOVIM TRAJEKTOM PARIRA LIBERALIZACIJI POMORSKOG PRIJEVOZA

HBOR financira gradnju novog broda s četiri posto kamata. Direktor Rapske plovidbe Dragan Andrić priznaje da je to povoljnije od komercijalnih banaka, ali predlaže da se kamate smanje za jedan posto za narudžbe u domaćim brodogradilištima.

Kad zapuše bura i more pokaže svoju snagu, u Rapskoj plovidbi svi su na nogama. Užurbano se radi kako bi putnike, njihova vozila i robu prevezli na sigurno, ali nije to ništa prema buri koja tu tvrtku tek očekuje.

Od 1. siječnja 2017. Hrvatskoj slijedi potpuna liberalizacija pomorske kabotaže. To znači da će se za sve usluge prijevoza, pa čak i ako je riječ o prijevozu malom jahtom ili brodicom, po koncesiju ili dozvolu morati na javni natječaj, bok uz bok s europskom konkurencijom.

Za razliku od većine tvrtki koje imaju ofenzivnu strategiju i traže nova tržišta, ova je usidrena u Rabu i želi obraniti svoju nišu od dvije linije: glavne, koja povezuje Rab s kopnom, i druge od Raba do Luna na Pagu.

Ta mala tvrtka otok Rab s kopnom povezuje od 1963. – Liniju sada održavaju četiri trajekta prosječne starosti 13 godina. Tvrtka zapošljava 50 radnika, od kojih su 35 pomorci s višom stručnom spremom. U funkciji je otočnog stanovništva i gospodarstva čija je glavna djelatnost turističko-ugostiteljska – kaže direktor Rapske plovidbe Dragan Andrić, inače među najstarijim direktorima u Hrvatskoj; ima 73 godine i cijeli je radni vijek proveo radeći na moru.

U Rapsku plovidbu uložio je i vlastiti novac – posjeduje devet posto dionica i prema udjelu drugi je najjači dioničar, odmah iza Grada Raba, koji ima 20,78 posto. Ostalih 70-ak posto u vlasništvu je malih dioničara. Može se, dakle, reći da je Rapska plovidba u vlasništvu otočana, na što su na Rabu jako ponosni.

– Zbog turizma poslovanje je izrazito sezonsko, u srpnju i kolovozu odradi se više od 50 posto godišnjeg prometa – rekao je Andrić, kojega smo uspjeli uhvatiti u najgorem trenutku, baš kad je bura nemilosrdno šibala more, zbog čega su se pred trajektnim pristaništima diljem Jadrana stvarale kilometarske kolone.

Budući da je upravo turizam prošle godine na cijelome hrvatskom Jadranu imao dobre rezultate, to je utjecalo i na poslovanje Rapske plovidbe: ukupan prihod bio je veći od 39,45 milijuna kuna, što je pet posto više nego 2014. Posluje stabilno i u plusu, a lani je ostvarila i rekordnu dobit od 1,66 milijuna kuna.

Pedesetak zaposlenika zato se ne mora bojati za radna mjesta. Posljednjih se godina na otok i s njega u prosjeku preveze više od 300.000 vozila svih kategorija u oba smjera. To je oko 800.000 putnika, uključujući one u autobusima. Osim pripreme za liberalizaciju kabotaže i te su brojke bile razlog za novo ulaganje. I to vrlo veliko. Naime, stanje flote, infrastrukture, jedno je od osnovnih pretpostavki da na tržištu ostanete konkurentni, a skupoća takvih ulaganja malima je pravi izazov.

Tako je prošlog tjedna potpisan ugovor za gradnju novog trajekta za stotinjak osobnih vozila i šestotinjak putnika, čija je vrijednost, kaže nam Andrić, blizu osam milijuna eura.

Trajekt će se graditi u Brodogradilištu Dalmont u Kraljevici i bit će gotov poslije sezone 2017. Financira se iz vlastitih sredstava te HBOR-ovim kreditom. Planira se da će se isplatiti u desetogodišnjem razdoblju.

– Rapska plovidba respektabilna je tvrtka koja ima najbolju kvalitetu brodova, a novi brod od 80-ak metara svakako je hvalevrijedno ulaganje. Liberizacija tržišta, iako izazov, poboljšat će uslugu. Osim novoga broda u tvrtki planiraju nov način prodaje karata i mnogo pogodnosti za putnike jer to je doista jedan od rijetkih obalnih prijevoznika koji su se maksimalno prilagodili potrebama korisnika – rekao je rapski gradonačelnik Nikola Grgurić.

Liberizacija tržišta smanjuje utjecaj države, prije svega na cijene, koje se nisu mijenjale gotovo 10 godina, a određene su koncesijskim ugovorima. – U sezoni cijena karte za automobil iznosi 98 kuna, a putničke 17 kuna. Izvan sezone cijene su malo niže, a otočani imaju povlaštenu cijenu cijele godine: za automobil 45 kuna, a za putnika 10 kuna – rekao je Andrić.

Cijenom karata, ali i nekim drugim parametrima, od iduće će godine na javnim natječajima Rabljanim moći konkurirati bilo tko iz EU. Jednaka pravila primijenit će se na sve brodare, pa tako i na Rapsku plovidbu, ali ne očekujemo negativne učinke liberalizacije za tog brodara. Agencija za obalni linijski promotor raspisala je natječaje za obavljanje prijevoza na državnim linijama prije ulaska Hrvatske u EU, osim za tri linije čiji su natječaji morali biti ponovljeni i/ili raspisani tek nakon isteka ugovora u 2014. Tako su natječaji za jednu trajektnu liniju, Valbiska – Lopar, i dvije brodske, Brodarica – Krapanj i Komiža – Biševo, bili predmet prvoga otvorenog natječaja za sve brodare s područja EU. Iako je bio objavljen u European Journalu, ponude su dostavili samo hrvatski brodari – kažu u Ministarstvu prometa.

Rapska plovidba želi obraniti postojeće koncesije i tek onda nastojati dobiti nove. Od tog izazova ondje ne strahuju, štoviše, uvjereni su u uspjeh. Zbog dosadašnjega dugogodišnjeg iskustva, stručnosti naših pomoraca te kvalitete trajektne flote vjerujemo da ćemo na natječaju biti konkurentni i nastaviti posao koji smo do sada radili – optimističan je Andrić.

Trajekt je najbolja veza između otoka i kopna. Dakako da je ta vrsta prometne povezanosti, govorimo li u kontekstu razvoja turizma, ali i održavanja otočne infrastrukture, strateški važna, ali Unija počiva na tržišnim zakonima, a oni nalažu liberalizaciju te vrste plovidbe. Radi održivog razvoja otoka država ulaže u trajektne luke. Tako je njezinim financiranjem 2012. završena gradnja trajektne luke Stinice, nedaleko od Jablanca, iz koje svakodnevno odlaze trajekti prema otočnoj trajektnoj lučici Mišnjaku. Što je država učinila da se mali brodari pripreme za liberalizaciju tržišta, učinila je. Novi trajekt Rapske linije već će iduće ljeto biti porinut u more.

– Trajekt se financira HBOR-ovim kreditom čije su kamate četiri posto. Istina, niže su od komercijalnih, ali Rapska plovidba već dulje predlaže da se za gradnji trajekata za domaćeg brodara u domaćem brodogradilištu sniže najmanje za jedan postotni bod, odnosno s četiri na tri posto, što bi svakako pridonijelo razvoju trajektne flote. Naglašavamo da je s ulaskom Hrvatske u Europsku uniju u skladu s državnim propisima počela primjena povlaštenih cijena goriva, pa brodari ne plaćaju punu cijenu goriva, nego cijenu tzv. plavog dizela – kaže Andrić.

Sljedeća godina, kad na hrvatski Jadran dolazi europska konkurencija, daleko je od scenarija potopa malih brodara: – Može se javiti konkurencija našim brodarima iz drugih država članica EU, ali uzimajući u obzir prilagođenost flote hrvatskih brodara, njihove posade i dugogodišnje iskustvo te obvezu poštovanja propisa o kabotaži, ne bi trebalo biti većih negativnih učinaka – uvjeravaju u resornome ministarstvu. I u Rapskoj plovidbi očekuju da će prebroditi buru liberalizacije koja će zapuhati dogodine.