Apel birokratima: 25 INSTANT-PRIJEDLOGA ZA POBOLJŠANJE PODUZETNIČKE KLIME

Opet je predizborno vrijeme i opet političari obećavaju da će otvoriti desetine i stotine tisuća novih radnih mjesta. Želimo ih podsjetiti da nova radna mjesta neće otvarati oni već poduzetnici, a da je u rukama političara tek ključna pretpostavka za to – pojednostavnjenje birokratskih postupaka.

Birokracija koja otežava život poduzetnicima nije hrvatski izum. Postoji i u drugim zemljama, ali razlika je u tome što su neke druge zemlje pronašle modele i načine za ‘oslobodjenje’ svojih poduzetnika, osobito onih u skupini malih i srednjih tvrtki (SME), iz ralja birokracije. EU prepoznaje koliki učinak na ukupnu ekonomiju imaju mala i srednja poduzeća. Ima ih više od 23 milijuna, nova niču svaki dan. Te su brojke bile sasvim dovoljne da se stvori političko-ekonomska platforma, popis deset osnovnih principa koje je potrebno ispuniti kako bi mali i srednji poduzetnici, a pogotovo obiteljske tvrtke, nesmetano mogli rasti, razvijati se i stvarati nova radna mjesta.

Europska komisija tako je još 2008. godine usvojila platformu pod nazivom ‘Think Small First: A Small Business Act for Europe’. Temeljna ideja te platforme bila je stvoriti novi generalni okvir državnih (EU) poticaja, osmišljenih posebno za male i srednje poduzetnike.

– Sustav koji preporuča EU – ‘Think Small First’ – daje optimalan okvir kako posložiti razlike u troškovima praćenja i plaćanja nameta, na način da su davanja državi ipak različita za mikro i male tvrtke s jedne te organizacije i velika poduzeća s druge strane. Inicijativa primjene tog prijedloga pokušava se primijeniti u Hrvatskoj zadnjih desetak godina, ali do sada još nisam vidio primjenu tih principa u nekim od propisa ili procedura – smatra konzultant Vedran Antoljak.

Osim toga, zakoni bi trebali biti pisani na način ih može provoditi i tvrtka s, primjerice, samo pet zapošlenih. To se zove SME test.

– SME test znači da se kod pripreme svakog zakona najprije testira može li ga se primijeniti malo poduzeće. Ako da, onda je zakon primjenjiv na sve. Tu je i procjena učinaka propisa, ali ona se nedovoljno upotrebljava. U toj proceduri, osim testiranja može li ga primijeniti malo poduzeće, procjenjuje se i na koji će se način odraziti svaki zakonski prijedlog, kako na poduzeće, tako i gospodarstvo u cjelini, društvo, okoliš, financije. Ako ta analiza pokaže da će biti više štete nego koristi, naravno da je bolje odustati od takvog rješenja – pojašnjava Anny Brusić, direktorica HUP-ove Udruge malih i srednjih poduzetnika.

U Hrvatskoj, gdje se na godinu donosi više zakona i propisa nego što ima radnih dana, metoda SME testa ne primjenjuje se. Zato se i događa da su zakoni ponekad posve neprimjenjivi u svakodnevnoj poduzetničkoj praksi.

– Ni poduzetnici, a ni institucije nemaju kapaciteta da ih sve ispoštiju. Bilo je mnogo primjera gdje se utvrdilo da se zakon ne može primjenjivati pa se jednostavno ide u izradu novog zakona, nerijetko potpuno drugog naziva i s potpuno drugim rješenjima, a istodobno i onaj stari zakon ostaje je na snazi. Ali se prešutno zna da se ne primjenjuje – kaže Brusić.