Po čemu garantirate da je program ‘Siguran smjer za Hrvatsku’ realan i provediv, za razliku od ‘Plana 21’ iz 2011.? – Rezultati koje smo ostvarili u prošlom mandatu daju nam za pravo vjerovati da na tim temeljima možemo napraviti više. Hrvatska može i mora biti bolje mjesto za život građanima i onima koji nas odaberu kao investicijsku destinaciju i dom. Zato će nam fokus biti na daljnjem rastu BDP-a, poreznoj reformi koja će omogućiti povećanje plaća, povećanju investicija i rastu izvoza. To su najvažnije gospodarske smjernice koalicijskog programa, s time da rezultat rasta investicija i izvoza koje će država posebno podržati moraju biti nova radna mjesta. Program postavlja konkretno, mjerljive ciljeve u svim resorima koji će nam omogućiti da u novome mandatu, nadam se, pratimo jesmo li na dobrom putu da od Hrvatske napravimo bolje mjesto za život. Nastavljamo tamo gdje smo stali, učeći i iz kolosalnih promašaja i pogrešaka eksperimentalne Vlade Mosta i HDZ-a, kakve ćemo sigurno izbjeći.
Jedan od ciljeva iz programa jest rast industrije na godišnjoj razini od četiri posto. Toliko i sada raste. Čime vi pridonosite? – Iako smo nedavno zabilježili zaista rast od četiri posto na mjesečnoj razini, još uvijek nismo dosegnuli isti rast na godišnjoj razini. Dosljedno provođenje Industrijske strategije i poboljšanog Zakona o poticanju investicija to će nam omogućiti, pri čemu treba razumjeti da je izuzetno teško održavati rast od četiri posto godišnje jednom kada ga uspijemo dosegnuti. Zato letvica nikako nije postavljena prenisko. Dapače, kao i druge kojima težimo, vrlo je zahtjevna.
Ne bi li rast od četiri posto trebao generirati više od 80 tisuća radnih mjesta u industriji? I znači li to 80 tisuća ‘neto’ novih radnih mjesta? – Ukupno planiramo gotovo 150 tisuća potpuno novih radnih mjesta i smanjivanje nezaposlenosti na otprilike EU prosjek, čime će u odnosu na današnju situaciju biti prepolovljena. Već imamo donesenu Industrijsku strategiju, Zakon o poticanju investicija i investicijskog okruženja te Strategiju pametne specijalizacije. Dosljednim provođenjem tih dokumenata, uz izmjene Zakona o poticanju investicija koje smo već pripremili, jasno šaljemo poruku što je ključno za rast investicija i što domaći i strani investitori mogu očekivati. To je prije svega stabilnost. Okruženje mora biti…
Kad se osvrnete unatrag na svoj mandat, što biste drugačije, bolje napravili? – Nitko se nije rodio kao ministar. Radom i iskustvom postajete bolji u onome što radite. Teško mi je izdvojiti je li nešto bila potpuna pogreška ili smo bili prespori, a moglo je biti brže. Stalno sam imao dojam da smo bili spori i da smo sve što smo radili mogli napraviti godinu prije. Zato danas već imamo spremne izmjene zakona koje možemo implementirati čim dobijemo mandat. Vjerujem da pogrešku sporosti više nećemo ponoviti.
Biste li probali drugačije pristupiti Molu? Neki misle da do arbitraže nije trebalo ni doći. – Nismo imali izbora jer je Mol prvi pokrenuo arbitražni postupak protiv Hrvatske. Nadam se da će rezultat arbitraže ići nama u prilog jer je pravda na našoj strani.
A što ako ipak ne budu išli? Otkuda nam novac, hoćemo li kao HDZ posuditi od PPD-a? – Morat ćemo ispuniti ugovor koji je HDZ potpisao s Molom. Nažalost, građani će morati platiti svaku eventualnu štetu. Ako dobijemo arbitražu, onda smo spasili državu od štetnog ugovora. Iskreno se nadam da će se to dogoditi i ozbiljno sam se oko toga potrudio. No rezultat nitko ne može predvidjeti.
Vlada je uspjela brzo pojednostaviti proceduru za fondove EU. – Namjeru pojednostavljenja svakako treba pozdraviti. Išla je u dobrom smjeru, samo je rezultat izostao. Moja je preporuka bila da sve pripremljene natječaje objave, što nisu napravili. Uvijek moramo skidati administrativne barijere, ali nikako i sve zaustaviti. Jednostavnije, bolje i kvalitetnije procedure trebale su se rješavati na sljedećim natječajima. Ne objaviti ih bila je ključna pogreška i zbog toga će ova vlada ostati zabilježena kao najgora u povlačenju novca iz fondova EU.
A prodaja imovine i državnih udjela tvrtkama, kao što je nedavno prodan Končar? Je li vaš plan nastaviti ili se i tu nešto mijenja? – Popis tvrtki za prodaju ova je vlada preuzela od nas. Prodaju moramo realizirati, ali ne za bilo koju cijenu i u bilo kojem trenutku. Mogli smo krenuti prodavati tvrtke i prije četiri godine, no brojne su bile u minušima. Morali smo ih restrukturirati i danas barem nešto vrijede. To je trenutak kada se razgovara sa strateškim partnerom. Privatizaciju turističkog portfelja treba nastaviti, prodaju Končara sam podržao, a treba riješiti i ACI, Podravku itd. Registar državne imovine također je napravljen u prošlom mandatu. Naš će prijedlog biti da sve ono što nije strateško prepustimo lokalnoj i regionalnoj samoupravi, a sve ostalo ostat će pod DU-DI-jem i treba se ubrzano komercijalizirati. Nakon definiranja registra i modernizacije Zakona o upravljanju državnom imovinom mislim da ćemo s prodajom nastaviti brzo i uspješno.
Kakve su vaše osobne ambicije ako dobijete izbore? Hoćete li biti prvi čovjek iza Zorana Milanovića, potpredsjednik Vlade? – Mnogo se o tome nagada, ali neozbiljno je voditi takve razgovore prije rezultata izbora. Ništa još nije odlučeno niti je ikakav konačan raspored oko resora dogovoren. Trebamo prvo dobiti povjerenje građana, a HNS ima kvalitetne ljude za razne resore koje može ponuditi.
