– Radimo novi matematički ekspertni sustav koji rješava zadatke slično kako bi ih rješavali ljudi, a ne stroj. Imamo ekipu studenata s PMF-a koja proizvodi sadržaj i ekipu s FER-a koja taj sadržaj programira i puni sustav znanjem. Novost je da će se uz rješenje zadatka dobiti i bolje objašnjenje, a blizu smo i rješenja za čitanje rukom napisanih zadataka. Razvijamo tehnologiju strojnog učenja ili deep learninga, što je apsolutni hit u svijetu i svi IT giganti poput Googlea, Microsofta i Facebooka sada su fokusirani na to područje. Otvaraju se neočekivane mogućnosti, prije godinu dana nisam očekivao takav napredak.
– Danas i nije bitno odakle ste. Nama je čak prednost što radimo iz Hrvatske jer postoji mogućnost globalne distribucije zahvaljujući kojoj smo i uspjeli. U Hrvatskoj je niža cijena rada i troškovi u odnosu na Silicijsku dolinu ili London, ali nije samo u tome stvar. Ovdje možemo lakše dobiti vrhunske programere koji nam trebaju jer u Hrvatskoj nema toliko atraktivnih tvrtki. Ima vrlo dobrih tvrtki, ali nema mnogo tvrtki koje se bave takvim tipom istraživanja i razvoja kao mi.
– Razrađujemo model monetizacije. U novoj verziji aplikacije naplaćivat ćemo pretplatu na dio koji se odnosi na objašnjenje zadatka. Vjerojatno će biti riječ o nekoliko dolara na mjesec. Možda smo mogli drugačije taktički odigrati od početka, ali ne mislim da smo pogriješili s besplatnom aplikacijom. Jednostavno nismo znali da ćemo dobiti takvu vidljivost. Kada se pogleda to tržište, mnogo je više aplikacija koje se ne plaćaju, a osnovni poslovni model je in-app kupnja. Primjerice, kod mobilnih igara samo 1,9 posto korisnika plaća sadržaj, a 50 posto prihoda, koji se mjeri u milijardama dolara, dolazi od 0,19 posto korisnika. Ekonomija se jednostavno promijenila. Sada imamo plan za monetizaciju, ali ne znamo kada će nas točno odvesti.
– Mislim da ne bi, zato je to bila ispravna odluka. Malo boli u početku, ali treba imati strpljenja. To je dugoročan posao. Kada vidimo da mnoge kompanije plaćaju downloade da bi postigle vidljivost i stekle korisnike, možemo biti sretni što smo prošli s besplatnom aplikacijom. No bitno je koliko ćemo korisnika zadržati, a za to je presudan koristan sadržaj. Imali smo veliki početni uspjeh, ali i dalje je ogroman posao pred nama da bi taj proizvod bio ono što želimo. Sada 20-ak ljudi radi na PhotoMathu i on postaje vrlo koristan premda je još mnogo posla pred nama. Imat ćemo raznih dodatnih sadržaja poput sličnih zadataka za vježbu, a do kraja godine planiramo pokriti gradivo osnovne i srednje škole. Potencijal je ogroman, ali da bi se stvorio koristan proizvod koji će ljudi plaćati treba vremena i truda. Tehnologija se brzo razvija, ali i mi je sve bolje razumijemo. Želja nam je tehnologijom zamijeniti barem dio instrukcija iz matematike koje učenici sada plaćaju.
– Photomath je tip aplikacije koji je teško dugoročno razvijati bez investitora. Radimo na pronalaženju investitora i upravo pregovaramo. Možda bismo mogli drugačije da smo od početka imali neki model naplate. Microblink je konkretan biznis koji raste, a s PhotoMathom, iako je prvo mjesto na App Storeu velika stvar, nismo još ništa konkretno napravili u smislu poslovnog modela. U startu je bio cilj i da nam PhotoMath marketinški pomogne u pozicioniranju Microblinka, u čemu smo i uspjeli. Imali smo izbor ili uložiti mnogo novca u marketing ili napraviti nešto zanimljivo što će privući pozornost. S druge strane, tehnologija koju razvijamo u Microblinku upotrebljava se u PhotoMathu tako da su ta dva biznisa komplementarna.
– Da, za Microblink nam zasad ne treba investitor jer to nije tvrtka toliko pogodna za venture capital ulaganja. To je biznis koji raste i globalno je tehnološki konkurentan i zasad mu nije nužna investicija. Jedan od razloga zašto je sjedište PhotoMatha u SAD-u su investitori. Ne mogu otkrivati detalje, ali iznos koji bi nam osigurao dovoljne razvojne kapacitete je nekoliko milijuna dolara.
– Bilo je, ali nisam zainteresiran. Dosta je rano za prodaju tvrtke strateškom investitoru, osim ako ne bi bila riječ o nekom ogromnom iznosu ili otvaranju nekih novih velikih prilika.
– To je dobar model. Ovdje se veselimo kada dođe IBM, a kao problem je ako mi to isto radimo vani. Danas je svijet globaliziran i neke su stvari neizbježne. Neki hrvatski startupovi koji imaju sjedište u Americi ne bi ni postojali da nisu tamo. Investitori ih jednostavno ne bi uzimali u obzir. Razlika između američkog i europskog venture kapitala je u tome da ti u Europi daju novac kada si već uspjeh, a u Americi da bi postao uspjeh.
– U ovoj fazi i na ovim razinama investicije ne, ali da je riječ o većoj investiciji vjerojatno da. To je neki normalan put. No tek moramo pokazati da zaslužujemo veću investiciju. Bih li htio da možemo bez investicije? Da, htio bih. Je li to moguće? Teško. Točno je da investitori očekuju da ste im blizu. Osim toga, ako nam je američko tržište glavno, to zahtijeva lokalnu prisutnost.
