Spomen-ploče i spomen-selfiji

Počelo je! Prijavljeno je 2456 kandidata na 177 stranačkih, koalicijalnih i nezavisnih lista. Veselje na sve strane. Pršte izjave, sve jedna briljantnija od druge. Prošlo je i sučeljavanje šefova HDZ-a i SDP-a. Bili su toliko nabijani jedan na drugog da je nesuđeni saborski kandidat HDZ-a Darko Milinović odmah upozorio da će ga stranka morati izbaciti ako dođe do velike koalicije. No biser tjedna pripada Andreju Plenkoviću, koji je osjetio potrebu reći da će financiranje HDZ-ove kampanje biti zakonito. Ne znam samo je li mislio kao i uvijek ili za promjenu?

Hrvatska je politika daleko od suvremenih trendova. Dok domaći političarčići na svakom uglu vješaju spomen-ploče sa svojim imenima i zaslugama za povijest, svijet je otišao naprijed. Ljudi s izbornih lista još uvijek spomen-pločama ovjekovječuju ‘svoje’ uspjehe, a u stvari uspjehe svih poreznih obveznika, čijim je novcem sgrađena ambulanta u selu, park, most… Za to vrijeme njihovi birači postavljaju si suvremene spomenare. To su selfie. Samo, ne znam što to mora goniši prosječnog birača da se grli s političarima i političarkama i slika za uspomenu i dugo sjećanje. Mnogo su mi bliži turisti, koji više ni u more ne ulaze bez mobitela/foto-aparata s dugim ručkama za snimanje selfija. Pa čak i onaj tip koji se baca u more s 15 metara visine samo zato da bi snimio svoje pothvate. Mada, slikanje s političarima mnogo je opasnije.

U jednoj novinskoj kući u kojoj sam radio svojedobno je otpočelo veliko restrukturiranje. Pa su angažirani strani konzultanti, koji su masno naplatili ono što smo i sami znali, ali nitko se nije usudio učiniti. Ta klasična priča ponavlja se danas s restrukturiranjem triju tvrtki koje upravljaju hrvatskim autocestama. Britanski savjetnici iz kuće Atkins naplatili su pola milijuna eura za preporuke tipa: prepolovite broj radnika, poskupite cestarine vikendom i ljeti, uvedite automatske blagajnike, a potom i beskontaktnu naplatu prema prijeđenoj kilometraži… Veselo zvuči prijedlog o populariziranju ENC-a i istovremeno drastično smanjenje popusta na tu vrstu naplate cestarine. A jedna od britanskih konzultantskih cveba preporuka je da se cijena cestarine usklađuje svake godine s inflacijom. Kao da su atkinsonovci živjeli u vrijeme jugoslavenske, pa i hrvatske hiperinflacije, kad su pametni poduzetnici pretpostavljenu inflaciju ugrađivali u cijenu, i tako dodatno generirali luđačka poskupljenja. No bojim se da bi britanski prijedlog u ovom vremenu deflacije doveo do jeftinijih cestara, što bi razveselilo vozače, ali i otjeralo savjetovane cestare u još veću financijsku dubiozu.

Agencija za civilno zrakoplovstvo prizemljila je hidroavione European Coastal Airlinesa. Razlog – ugradnja neoriginalnih rezervnih dijelova. Lavinu je pokrenuo portal Index objavom fotografija koje pokazuju loše održavanje zrakoplova i ugradnju neoriginalnih dijelova, kao i svjedočenja bivših zaposlenika kompanije. Tek tad je Agencija reagirala. Osnivač ECA Klaus Dieter Martin ne odgovara medijima, a zaposlenike poziva na jedinstvo. A ja sam baš ovih dana tražio najbolju vezu od Splita do Pule. Osim 12-satnog drndanja autobusom preostaje višestruko skuplji hidroavion – za malo bogatstvo od 900 kuna. Ili busom do Zadra pa zrakoplovom Croatia Airlinesa do Pule za 307 kuna. I baš sam se pitao jesu li ti hidroavioni od zlata. Odgovor sam dobio vrlo brzo.

Marko Barić prouzročio je u Tisnom prometnu nesreću u kojoj je profesorica psihologije ostala bez noge. Vozio je pod utjecajem alkohola i bez vozačke dozvole. I po tome je poznat već 15 godina. Javnost se zgraža nad policijskom nezainteresiranošću. No nije naša policija raritet. Moj kolega novinar godinama se hvalio da je provozio tisuće kilometara Europom bez vozačke dozvole. Čak su ga nekoliko puta zaustavili, ali uvijek se izvukao. Baš kao i kuhar iz Tisnoga.

Čitam na naslovnici Jutarnjega staroga godinu dana o sukobu interesa: suci imaju i po pet funkcija sa strane. Pa se postavlja pitanje kako takav sudac s gomilom unosnih ‘tezgi’ može biti nepristran. A u istim novinama još i tekst o aferi u vezi s čuvanjem državnih dokumenata: Privatnici više neće zarađivati na arhiviranju državnih spisa. Razgraničavanje privatnog i državnog/javnog jedan je od ključnih problema funkcioniranja države – od pravosuđa do zdravstva, gdje su si protagonisti posložili dobitnu kombinaciju za osobni, a gubitničku za javni interes.