-
U samo mjesec dana od vašeg dolaska na čelo HDZ-a stranci raste rejting. Jeste li zadovoljni tim ‘preokretom’? – Vjerodostojnim djelovanjem vraćamo povjerenje hrvatskih birača i istopila se velika SDP-ova prednost nakon raspuštanja Hrvatskog sabora. Vjerujem da hrvatski birači prepoznaju kvalitetu našeg programa i izvrsnost ljudi s naše izborne liste. Nastavit ćemo taj trend i zadobiti njihovo većinsko povjerenje na izborima.
-
Odmaknuli ste se od nekih tema i općenito diskursa koji je HDZ imao na prethodnim izborima. Odmaknuli ste se i od nekih ljudi. Je li bilo otpora? Je li HDZ bez Božidara Kalmeta, Ivana Šukera, Darka Milinovića u prvom planu nov i moderan HDZ ili su te promjene samo kozmetičke? – HDZ je stranka okrenuta prema budućnosti koja poštuje našu prošlost. Želimo na temelju svojih vrijednosnih načela provesti program koji odgovara na ključne izazove suvremenoga hrvatskog društva. Danas je to, prije svega, sustavan rad na povećavanju kvalitete života hrvatskih ljudi, koji je moguće stvaranjem uvjeta za uspješno poslovanje, smanjenjem poreznog opterećenja te provedbom kršćanskog načela solidarnosti i brige za svakog čovjeka. Postupak sastavljanja lista bio je transparentan, demokratičan i participativan. Prijedlozi kandidata došli su od HDZ-ovih županijskih organizacija i zajednica. Bilo je mnogo sjajnih prijedloga, a uvjeren sam da na listama imamo kvalitetne kandidate koji mogu uspješno provesti naš program kako bismo vratili vjerodostojnost HDZ-u i politici općenito.
-
Spomenuli ste da će na prvom mjestima na HDZ-ovim listama biti lica koja želite vidjeti u svojoj vladi. Prema onome što vidimo, u vašoj će vladi, ako osvojite vlast, biti dosta ministara koji su bili dio Timova tima. – Još je rano govoriti o tome. Birači prema sastavu lista mogu vidjeti da HDZ raspolaže s mnogo kvalitetnih kandidata i za nekoliko vlada, za razliku od SDP-a koji ide s istim sastavom koji je vodio Hrvatsku četiri godine. Izabrat ćemo najkvalitetnije i stručne osobe koje će moći provesti HDZ-ovu programsku politiku prema pojedinim resorima.
-
Uvijek je dobro uz ministre za ekonomiju imati i neovisnog savjetnika za to područje. Planirate li ga imati i ako da, koga? Tko će biti potpredsjednik Vlade za gospodarstvo? Kakvu ste funkciju namišljali sadašnjem ministru financija Zdravku Mariću? Je li on sada član HDZ-a? – Uvijek sam u svom radu okupljao i cijenio mišljenja brojnih stručnjaka i namjeravam tako nastaviti kao predsjednik Vlade. Nemam briga, HDZ ima dovoljno stručnjaka koji dobro poznaju ekonomski i financijski sustav. Kolegica Ivana Maletić vodila je radnu skupinu za izradu našeg programa i nositeljica je naše liste za II. izbornu jedinicu. Ministar financija Zdravko Marić ostvario je sjajne rezultate u svome mandatu: prvi je put nakon 1999. Vlada smanjila javni dug na godišnjoj razini, a smanjena je i proračunski deficit. On još nije član HDZ-a, ali nositelj je liste u V. izbornoj jedinici. Tu su i Tomislav Ćorić te mnogo drugih stručnjaka. Sada smo usredotočeni na postizanje što boljeg izbornog rezultata.
-
Liderova je stara teza da predsjednici najjačih stranaka ne moraju biti ekonomisti, ali moraju razumjeti ekonomiju i baviti se njome toliko da im svaki ekonomist ne može prodavati svoju više ili manje uvjerljivu priču. Kad biste imali jedan jedini prioritet koji biste trebali ostvariti u svome mandatu, kad je o ekonomiji riječ, koji bi to bio? – To je u prvom redu povećanje proizvodnje i izvoza robe. Ispuniti taj cilj znači provesti reforme javne uprave i pravosuđa kako bi se ubrzalo izdavanje dozvola, rješavanje imovinskopravnih odnosa te sudskih postupaka. Važna nam je reforma obrazovanja i znanosti koje treba povezati s gospodarstvom i potaknuti tehnološke inovacije te osigurati obrazovanu radnu snagu u skladu s potrebama tržišta rada. Potrebno je osigurati i jeftiniju energiju, dostupne i cjenovno prihvatljive sirovine, bolju prometnu povezanost te posebno povoljne izvore financiranja za širenje proizvodnje i poboljšanje poslovanja.
-
Četiri su generatora rasta BDP-a: osobna i državna potrošnja, investicije i izvoz. Koji je najvažniji, prema vašemu mišljenju? – Investicije, i to u proizvodne kapacitete. Naši proizvođači moraju uvesti najnovije tehnologije i inovacije poslovnih procesa podignuti produktivnost i konkurentnost te se tako dobro pozicionirati na jedinstvenom tržištu EU. To je najsigurniji put rasta izvoza i otvaranja stabilnih i sigurnih radnih mjesta.
-
DUUDI je obavio velik dio posla i popisao svu državnu imovinu. Kako kanite njome upravljati – što će u privatizaciju, što ostaje u državnom vlasništvu? – Prva su na redu poljoprivredna zemljišta. Promijenit ćemo Zakon o poljoprivrednom zemljištu i neiskorišteno zemljište staviti u funkciju – dodjelom mladih poljoprivrednicima kao pomoć i poticaj, koncesijama te prodajom. Drugi je potencijal vojna imovina. Zajedničkim radom s lokalnim jedinicama izmijenit ćemo prostorne planove i poduzetnicima ponuditi objekte i zemljišta s konkretnim prijedlozima projekata i investicija. Stanovi u vlasništvu države i lokalnih jedinica bit će dio nove populacijske politike i skrbi o djeci i mladima te dio socijalne politike kojom želimo iskorijeniti siromaštvo u Hrvatskoj. Vrlo smo jasno iznijeli da je nužno restrukturiranje javnih poduzeća, uvođenje javnih ciljeva i mjerenja rezultata rada te stručnog upravljanja. Iz nastavka privatizacije isključit ćemo strateška društva, tj. ona u području javnih dobara, npr. vode, šumska zemljišta, ili neka infrastrukturna poduzeća, npr. autoceste, poduzeća koja se bave električnom energijom. Naš je cilj podizanje konkurentnosti i vrijednosti poduzeća da bismo osigurali korist za građane.
NIJE PROBLEM U MENTALITETU NACIJE, NEGO U VODSTVU
Treba li privatizirati HEP-ovu proizvodnju i distribuciju? – HEP je nacionalna tvrtka od strateškog interesa i ostaje u hrvatskom vlasništvu. U svojem izbornom programu predvidjeli smo i smanjene stope PDV-a na isporuku električne energije, što će se osjetiti na računima za struju u kućanstvima. Distribuciju i mrežu sigurno nećemo privatizirati, a naš je cilj u budućem projektu povećanja proizvodnih kapaciteta kao partner uključiti domaće mirovinske fondove.
Već su dva predsjednika HDZ-a ‘pala’ na Ini. Kako ćete se postaviti prema Molu? Hoćete li tražiti reviziju ugovora? Kako je vaše stajalište o toj tvrtki i arbitraži, treba li se Hrvatska povući iz nje? – Za HDZ odgovaram od 17. srpnja. Zauzimat ćemo se za nastavak arbitražnog postupka jer je i ugovorom arbitraža predviđena kao način rješavanja sporova među dioničarima. Uvjerem sam da će u arbitraži prevladati snaga hrvatskih argumenata i tako ćemo odrediti buduće strateške odnose s Molom. Podsjetit ću da je problem za Hrvatsku počeo kad je vlast Ivica Račana prodala 25 posto udjela u Ini i dala Molu više upravljačkih prava nego što proizlazi iz 25 posto vlasništva. Za mene je Ina tvrtka strateški važna za Hrvatsku i našu energetsku neovisnost, zato ću prije svega inzistirati na zaštiti nacionalnih interesa. Suradivat ćemo s mađarskim partnerom, transparentno i potpuno zakonito, u zajedničkom interesu razvoja Ine i Mola.
Što je s rafinerijama? Kako ćete se postaviti prema zatvaranju rafinerije u Sisku? – Rafinerija Sisak najvažniji je gospodarski subjekt u Sisačko-moslavačkoj županiji i za HDZ je zatvaranje rafinerije potpuno neprihvatljivo rješenje. Dioničarski ugovor s Molom vrlo je jasan i predviđa obnovu rafinerije u Sisku i Rijeci. Umjesto otpuštanja i gašenja pogona inzistirat ću na njihovoj modernizaciji koja će osigurati opstanak radnih mjesta i nastavak proizvodnje jer mislim da Ina ima velik potencijal za razvoj i nove poslovne aktivnosti.
Trebaju li javna poduzeća ući u državni holding? – Ne mislim da će loše upravljanje popraviti uvođenje nove upravljačke razine. Najvažnije je svako javno poduzeće dobro organizirati i pratiti ispunjavanje ciljeva do svakoga radnog mjesta. Nakon toga, ako bude potrebno, možemo razmišljati i o ujedinjenju u holding radi pojednostavnjenja i podizanja učinkovitosti.
Analitičari vam zamjeraju da je HDZ-ov program, kao, uostalom, i programi drugih stranaka, lista dobrih želja, no bez kvalitetne razrade, posebice izmjene poreznog sustava bez jasno određenih troškova i koristi od takvih poteza. Smatrate li da je vaš program izvediv s obzirom na makroekonomske pokazatelje? – Program bi sa svim analizama i izračunima koje smo napravili imao više od tisuću stranica. Riječ je o cjelovitim rješenjima u svim ključnim gospodarskim i društvenim područjima. Sve mjere vrlo su detaljno analizirane, fiskalne učinke procjenjivali su stručnjaci koji su tu metodologiju uveli u Hrvatsku. Program je realan i ostvariv, a mi smo ozbiljna stranka koja si ne bi dopustila neutemeljena obećanja.
Kažete u programu da ćete otvoriti 180.000 novih radnih mjesta u svome mandatu. No ne otvara država radna mjesta, nego poduzetnici. Mislite li na potpuno nova radna mjesta ili otvorena radna mjesta koja treba umanjiti za ugašena u istom razdoblju? – Vlada i javni sektor bit će odgovorni za stvaranje uvjeta za bolje poslovanje privatnog sektora. Razradili smo i broj radnih mjesta po sektorima i mjere koje će potaknuti te sektore: 50.000 u poljoprivredi, 65.000 u industrijama, 45.000 kod malih i srednjih poduzetnika, u startupovima i ICT-u, 15.000 u turizmu, 5000 u šumarstvu i drvnoj industriji. Cilj nam je stopu zaposlenosti sa 60 posto podignuti na 68 posto, a to je 180.000 novih radnih mjesta.
U programu spominjete reformu javne uprave, i to bez oštrih rezova. Znači, otkaza neće biti? – Naš je cilj modernizirati i digitalizirati javnu upravu koja će u našem mandatu postati servis za građane i poduzetnike. Bit će definirani svi poslovni procesi i procedure do svakoga radnog mjesta. To je temelj utvrđivanja preklapaju li se poslovi, što će se, naravno, uklanjati, kao i za praćenje kvalitete rada. Za zaposlenike koji ne obavljaju uspješno svoj posao tražit će se druga rješenja i područja na kojima bi mogli pridonositi više.
Kako ćete smanjiti preveliku javnu potrošnju i visok javni dug? Iduće godine na naplatu stiže oko 27 mili-
