Grafičke usluge za građevinare postale su platforma za Centar za dizajn

Nakon što su s tržišta nestali trgovci za koje je izrađivao letke, karlovački obrt Promo 21 usmjerio se prema građevinskom sektoru za koji izrađuje kataloge, vizuale, web-stranice i specijalizirane novine. Sve što je pritom naučio sada je platforma na kojoj se gradi Centar za dizajn, iskorak prema općem i industrijskom dizajnu.

U poduzetničkoj zoni u karlovačkom prigradskom naselju Logoriju gradi se Centar za dizajn, objekt koji će se u mnogo čemu razlikovati od svoga poslovnog susjedstva. Krenemo li od izgleda, bit će to kocka koju će krasiti vanjska fasada od meš-mreže s fotografijom vedrog neba prošaranog nestašnim oblacima.

– Svojom dinamikom ta kuća odjevena u odsječak neba ne komunicira direktno s okolnom industrijskom i poslovnom gradnjom, već svojom vizualnošću, slikom neba s putujućim oblacima, sugerira pristup nepostojanosti. Na njoj će se promjenjivim printom svaki put izraziti neka nova poruka primjerena namjeni kuće, koja je, ne zaboravimo, Centar za dizajn – opisala je projektantica Irena Jurin objekt investitora Dalibora Dakića i njegova obrta Promo 21.

Iako je formalno osnivač i vlasnik Proma 21, Dakić ponosno ističe da je to obiteljski obrt u kojem i za koji složno, osim njega, rade i njegova supruga, sestra, šogor i roditelji.

– Da prema odgovarajućoj satnici obraćamo sve vrijeme koje svi mi uložimo u poslovanje Proma 21, vjerojatno bismo bili u gubitku i tvrtka ne bi opstala – u šali će Dakić o obiteljskom angažmanu, koji shvaća kao ulaganje u razvoj tako koncipiranog obiteljskog poslovnog plana. U posljednje je vrijeme usredotočen na provedbu projekta Centra za dizajn.

– Sestra Daliborka i ja napustili smo iz osobnih razloga tvrtku u kojoj smo bili zapošleni te oboje krenuli hazađerski u novi posao. Bila je to izrada propagandnih letaka i materijala za domaće trgovačke centre kao što su bili Tornado u Karlovcu, IDIS u Sisku i slični prisutni na prijelazu milenija na županijskoj razini tržišta. Dolaškom moćnijih inozemnih trgovačkih lanaca većina je njih nestala. Radili smo poslije i za ostale, ali naš prvi konkretni posao bila je izrada reklamnih novina Promo izlog 2000. godine – sjeća se Dakić.

Važnost Promo izloga, ističe Dakić, bila je u tome da njegovim kreiranjem i distribucijom Promo 21 napravi i vlastiti marketinški i promidžbeni iskorak. Iz tog lokalnoga reklamnog oglaska nastali su i daljnji smjerovi rada u Promu 21.

– Ne znam jesmo li bili prvi u Hrvatskoj, ali u Karlovcu smo prvi imali dozvolu za distribuciju propagandnih materijala po poštanskim sandučićima. Tim medijem, besplatnim za potrošače, pokrili smo praktično sve važne gospodarske subjekte orijentirane na maloprodaju i uslužne djelatnosti u Karlovačkoj županiji. A preko svih njih dolazimo i do njihovih dobavljača, odnosno proizvođača. Tako ulazimo u cijeli vertikalni lanac opskrbe, od proizvođača do krajnjeg trgovca, a time i do baze za ponudu i izradu grafičkih usluga na svim razinama. Logikom posla, svojom smo promidžbenom aktivnošću vidljivi za potrošače kao krajnje korisnike tek u posljednjem segmentu, a to je maloprodaja – napominje Dakić.

Pozitivne efekte svoje prisutnosti u Promo izlogu oglašivači su ubrzo prepoznali u mjerljivom povećanju prometa, pa su tako sami preporučivali Promo izlog i drugima u svojoj branši i tako usmenom predajom širili tržište, ali i generirali rast Dakićevu Promu 21. Ipak, prve kontakte za stvaranje Promo izloga, pa čak i distribuciju, morali su odraditi svi članovi obitelji osobno.

Iako su slične promidžbene aktivnosti već odavno zaživjele na razvijenim zapadnim tržištima, a pogotovu američkom, ovdje je sve što smo dosad nudili bilo nešto novo, i tu je važno umijeće kako objasniti sve prednosti toga što nudite a da to nije samo u našem interesu. Problem je možda i u tome što smo uvijek nešto na tom području počinjali od nule, ne kopirajući u svemu već postojeće modele. Jedan od njih je i pokretanje izdanja Promo gradnje 2005., specijaliziranog za područje koje sugerira i naziv.

U prvom broju na naslovnoj stranici bila je reklama za opekarski program Wienerbergera, koji je kao svjetski brend odmah prepoznao važnost promidžbe i na taj, tada novi način u Hrvatskoj. Prvo smo obišli ‘staru’ gardu domaćih proizvođača koju je preuzeo strani vlasnik, jer smo otprilike znali tko ima kvalitetan proizvodni program. Željeli smo promicati kvalitetu, a i oni su prepoznali vrijednost našeg angažmana pa je tako uspostavljena kvalitetna dvosmjerna suradnja koja traje i danas. U toj su grupi Ilsad, Mapei, Würth, PipeLife, Termag, Vojtek, Tehnix i mnogi drugi. Uglavnom – dodaje Dakić – zadržali smo osnovu poslovanja – grafičku uslugu, samo smo se u tržišnom smislu usmjerili prema građevinskom sektoru. Stvaramo za nj kataloge, vizuale i web-stranice, što ne znači da nećemo takvo što napraviti ako se sad pojavi neka prehrabrena industrija. Ali u građevinarstvu smo se pronašli, pa u posljednje vrijeme na toj platformi stvaramo i vlastitu priču, gradnju svoga objekta Centra za dizajn. Radeći 10 godina novine o građiteljstvu, nakon razgovora s ključnim inženjerima i tehnologima u tvrtkama proizvođačima materijala bilo bi apsurdno da ne primijenimo te standarde na svom objektu – dodaje Dakić.

Srećom, kaže Dakić, njegov projekt prepoznao je Fond ZOEU i sufinanciranjem s nepovratnih 1,1 milijun kuna, odnosno 35 posto prihvatljivih troškova, pomogao zatvoriti financijsku konstrukciju od 3,2 milijuna kuna, uz uvjet da objekt bude primjer kvalitete, funkcionalnosti dizajna i organizacije prostora te energetske kategorije A+.

S obzirom na to da je poduzetnička zona bila definirana isključivo kao proizvodna, Dakićima je trebalo mnogo napora da dokažu da i Promo 21 iz nule stvara svoj proizvod i da mu je za to dovoljno nekoliko kvalitetnih računala, a ne nužno neki stroj od više prostornih metara i tona.

Prvi korak našeg projekta Centra za dizajn povećanje je kapaciteta u grafičkim uslugama. Nadamo se da ćemo vrlo brzo napraviti iskorak i u općem i industrijskom dizajnu, koji nam je potreban za izlaz i stvaranje pozicije na inozemnom tržištu, jer oslanjanje samo na potražnju u Hrvatskoj ne jamči nam stabilnost i razvoj. Stvar je tu vrlo jednostavan: ako radimo grafički dizajn istim tehnologijama kao i u SAD-u, Japanu, Koreji ili Indiji, to znači da si u računalnoj opremi ne možemo dopustiti kašnjenje od pet, šest godina. Ta ‘roba’ čim je nastala putuje e-mailom klijentu. Razlika u cijeni rada element je kojim Promo 21 može konkurirati na tržištu EU i SAD-a, ali to ne znači – tvrdi Dakić – da će Promo 21 bešćutno eksploatirati zaposlenike ili ih držati na razini profesionalnog minimuma. Ljudi će morati shvatiti da njihova primanja ne ovise samo o poslodavcu i njegovim poslovnim rezultatima nego najviše o njima samima, da Promo 21 nije kruta, samo profitu okrenuta tvrtka, ali da nije ni socijalna ustanova.

Putem svoga Centra želimo pomoći u stvaranju mladih ljudi koji će sebe unositi u dizajn. Zato smo i potpisali ugovor sa srednjom strukovnom školom u Dugoj Resi, koja ima dizajn u svom kurikulumu, a mi želimo biti dio razvojnog puta tim mladim ljudima prema dizajnerskom osvještavanju i uklapanju u svjetske trendove.

Potreban novi kadar omogućit će nam i širenje na industrijski dizajn i tu stvarati odnose s proizvođačima, koji kod nas još ne pridaju dizajnu odgovarajuću važnost. Neke su tvrtke prolazile kroz teške, ali prije zadane obrasce, kad su bile nazvane prema, recimo, narodnom heroju. Za njih su se stvarali vizuali da ih se doživljava kao brend bez izravne veze sa stvarnim osobama, kao što su recimo Končar, Badel ili Kraš.

Ti su brendovi i njihovi logotipi nastali u tadašnjoj grafičkoj standardizaciji i produkt su filozofije svog vremena, ali njihov je opstanak ujedno dokaz njihove vrijednosti. Ako uspijemo dizajnom postići barem dio važnosti koju je Karlovac imao za strojarstvo, bit ću vrlo zadovoljan – ističe Dakić.